Povežite se sa nama

MONITORING

LABAVLJENJE MJERA: Strah i sumnja ostali

Objavljeno prije

na

Odmah po ublažavanju mjera, iz Instituta za javno zdravlje su upozorili da slike sa podgoričkih ulica upozoravaju da se ne smije zaboraviti fizička distanca i izbjegavanje kontakata. Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa

 

Ublažavanje preventivnih mjera, između ostalog, donosi mogućnost boravka na otvorenom do 23 sata, radno vrijeme prodavnica do 22 sata i otvaranje parkova i prostora za rekreaciju. Ukidanje mjera, najavljeno je iz Vlade, sprovodiće se u više faza, sljedećih mjesec i po. Premijer Duško Marković kazao je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima da će već od 4. maja biti stvorene pretpostavke za rad malih i srednjih preduzeća, a da je za drugu polovinu maja planirano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poštujući epidemiološka pravila i procedure.

Precizan plan nije predstavljen građanima. Nadležni i dalje insistiraju na odgovornosti, poštovanju mjera i obaveznom držanju distance. ,,Na ovaj način smo dali mogućnost građanima da osjete kako su bili odgovorni i da zbog toga treba da budu nagrađeni”, izjavila je Vesna Miranović, šefica operativnog štaba za sprečavanje korona virusa.

,,Nagrada” je došla nakon što je tokom proteklih sedam dana broj novozaraženih bio najmanji do sada – 25, uz povećanje broja oporavljenih sa 55 na 116.  I zemlje koje imaju gore parametre od Crne Gore najavile  su da će početi sa ukidanjem preventivnih mjera.

Nakon uspješnog suzbijanja virusa, stanovnicima Tuzi ukinute su posebne mjere dosadašnje zabrane, tako da i za njih važe pravila kao i za građane ostalih opština.

Situacija je stavljena pod kontrolom, kako si rekli iz Instituta za javno zdravlje, i u podgoričkom naselju Vrela Ribnička, čliji su stanovnici u karantinu od 4. aprila. Početkom sedmice na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vide stanovnici tog naselja kako protestuju protiv mjera pred policijom. Iako su iz Instituta rekli da su Vrela kandidovana da uđu u razmatranje za popuštanje mjera, karantin u ovom naselju će trajati do subote.

O stanju na Vrelim Ribničkim  Elvis Beriša, iz Građanske inicijative UPRE, za Monitor kaže: ,,Crveni krst je 17. aprila podijelio 358 paketa hrane i isto toliko paketa higijene. Ovo je treći put da se paketi hrane distribuiraju ovim porodicama u mjesec dana koliko traje izolacija. Osim tih paketa hrane, 243 porodice su od Crvenog krsta dnevno dobijale i po dva hljeba i jogurt”

Beriša objašnjava da je Crveni krst dijelio i opremu za djecu do dvije godine.

,,Mještani naselja su ipak nezadovoljni količinom jer, kako kažu, zbog velikog broja članova u domaćinstvima nije lako preživjeti sa osnovnim namirnicama koje im potraju tri do četiri dana, najviše“, kaže Beriša.

Nakon 38 dana od prvih registrovanih slučajeva zaraženih korona virusom, nijedan slučaj nije zabilježen u opštinama Kotor, Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Berane, Rožaje, Petnjica, Žabljak, Gusinje, Plužine i Pljevlja.

Iako na teritoriji Opštine Cetinje nije bilo zaraženih virusom, bolnica Danilo I  je pružala zdravstvene usluge pacijentima iz drugih opština. ,,Imali smo tri osobe koje su bile u kontaktu sa pozitivno testiranima iz Budve, ali su svi bili negativni. Zahvaljujući saradnji sa koleginicom iz Budve, uspijevali smo ići korak ispred.Tragali smo za svima koji rade u Budvi a potencijalno su bili u kontaktu sa pozitivnim slučajevima, određivali izolaciju do dobijanja rezultata”,  kaže za Monitor epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

Ona objašnjava da je ista praksa bila i u Podgorici, Tuzima i Ulcinju.  ,,Zahvaljujući dobroj saradnji sa policijom, došli smo do građana koji su bili u potencijalnom riziku od zaražavanja usljed kontakta sa pozitivno testiranim osobama. Svaki kontakt sa građanima koristili smo i za edukaciju i predočavanje značaja poštovanja mjera koje su propisane. Ta uzajamna saradnja sačuvala nas je od lošeg scenarija”.

U ovoj opštini nijedan zdravstveni radnik nije zaražen virusom. Radi pređenja: u  Srbiji je od KOVID-19 preminulo 12 ljekara. ,,Bili smo prilično  rigorozni prilikom prijema pacijenata od početka epidemije i u testiranju i korišćenju lične zaštitne opreme. Izradili smo svoj upitnik kojim smo obavljali i trijažu i procjenu rizika. Ukoliko bi upitnik pokazao i najmanji rizik, sprovodili smo testiranje. Na ulazu u cetinjsku bolnicu svaki pacijent je od početka epidemije dobijao masku i edukaciju o higijeni ruku”.

Isti dan kada su popustile mjere, iz Instituta je saopšteno: ,,Slike sa podgoričkih ulica ukazuju da očigledno nismo dovoljno naučili. A tako je lako: distanca, higijena, izbjegavanje kontakta”.

Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa, koji bi u optimističkom scenariju mogao da nas zapljusne tek početkom zime.

,,Treba se čuvati drugog talas zaražavanja kad se mjere ukinu. Drugi talas španske groznice odnio je mnogo više života. Mjere fizičke distance, higijene ruku, nošenje zaštitne maske u zatvorenim objektima gdje boravi više ljudi (prodavnice) će pomoći da se Crna Gora sačuva od dramatičnih scenarija kakve smo vidjeli u Italiji. U međuvremenu poznavanje patofiziologije bolesti, pa i potencijalni tretmani liječenja će se usavršavati”, ističe Popović-Samardžić. Do tada ponešto zavisi i od nas. I naše opreznosti.

 

Odgovor na pandemiju

 

Vlada je 20. aprila objavila dokument Odgovor na pandemiju COVID-19 u kome je sumirala dosadašnje učinke. U njemu se navodi da je zaključno sa 19. aprilom u 8:00 časova u Crnoj Gori ukupno oboljelo 308 osoba: „Importovanih” je 27 slučajeva, a iz kontakta je 250. Za 31 osobu je istraživanje u toku.

Na milion stanovnika broj oboljelih, u regionu, je najmanji u Crnoj Gori 0,63 odsto, najviši je u Srbiji 7 odsto, slijedi Hrvatska sa 4, BiH sa 3,3, Albanija 2,8 i Sjeverna Makedonija 2 odsto.

U izvještajnom periodu, navodi se u dokumentu, u Crnu Goru su doputovala 9.562 crnogorska državljana, a iz nje je otputovalo 16.036 stranih državljana.

Iz Ministarstva zdravlja dugo nije bilo moguće dobiti informaciju o broju respiratora, u Vladinim dokumentu se navodi da, zaključno sa 18. aprilom, crnogorski zdravstveni sistem raspolaže sa 151 aparatom: Klinički centar Crne Gore 82 aparata za mehaničku ventilaciju; Respiratorni centri: JZU OB Nikšić 14; JZU OB Bar 15; JZU OB Berane 12; Ostale bolnice: JZU SB Brezovik 3; JZU OB Bijelo Polje 7; JZU OB Pljevlja 3; JZU OB Cetinje 4;

JZU OB Kotor 4; JZU SB Risan 5; PZU OB Meljine 2.

U dokumentu se navodi da su proitiv 994 lica podnesene krivične prijave zbog kršenja privremenih mjera. Najviše je kršena mjera izlaska iz objekta stanovanja u propisanom vremenu – 452, zatim mjera prisustva i zadržavanja više od dva lica na javnom mjestu – 79, zabrana međugradskog saobraćaja 56… Najviše prijava je podneseno u Podgorici, slijede Bar 177, pa Nikšić 135.

 

Blaži režimi

 

Jedna od prvih evropskih zemalja koja je najavila popuštanje preventivnih mjera je Austrija. Za razliku od prakse kod nas, tamošnja Vlada je građanima objasnila kako će njihovo ukidanje teći – početkom maja otvoriće se trgovinski centri i uslužne djelatnosti. Planirano je da nastava za maturante počne 4. maja, ostali učenici će se vraćati u škole od sredine sljedećeg mjeseca. Ugostiteljski objekti bi od sredine maja ponovno u svojim prostorima smjeli primati goste, uz obavezne mjere poput zaštitnih maski za osoblje, gornju granicu broja gostiju i dovoljan razmak između stolova.

Češki predsjednik Miloš Zeman najavio je mogućnost da ova zemlja zatvori granice na godinu dana. On je poručio građanima da uživaju u ljepoti svoje zemlje ovog ljeta, budući da bi putovanja u druge države, zbog pandemije mogla biti zabranjena godinu dana.

Danska je prva zemlja koja je otvorila škole, taj primjer slijedi Njemačka, a sa djelimičnim otvaranjem škola počeće od 11. maja i u Holandiji.

Zemlje koje su najviše pogođene virusom opreznije su. Italijanski premijer Đuzepe Konte najavio je će do kraja ove sedmice predstaviti mjere ublažavanja ograničenja radi pokretanja privrede i postepenog izlaska iz krize izazvane epidemijom. Vlada Španije je ove sedmice dopustila djeci izlazak iz domova, nakon talasa kritika da je zatvorenost u kuće štetna za fizičko zdravlje i psihičko stanje djece.

U Srbiji se od utorka primjenjuju ublažene mjere – otvorene su pijace, a policijski sat je skraćen za sat vremena, pa traje od 18 do pet sati. Dozvoljeno je starijima od 65 godina da mogu triput nedjeljno prošetati po pola sata najdalje 600 metara od mjesta prebivališta u vrijeme policijskog sata, i to od vremenu od 18 do sat poslije ponoći.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će tokom ove sedmice  javnosti predstaviti paket ublažavanja mjera, koji će se sprovoditi u tri faze. U BiH su najavili da će sa ublažavenjem mjera otpočeti sljedeće sedmice.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi.  Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara

 

 

Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.

Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci.  Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.

Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.

Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.

Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.

Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.

Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.

“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard.  Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte  za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDU PLANTAŽE AD: Neko mulja

Objavljeno prije

na

Objavio:

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične)  podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti

 

 

Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala  prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.

Valjalo bi da je drugačije.  Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.

”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala  reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.

“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”

Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.

Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode,  ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo