Povežite se sa nama

MONITORING

Kvadratura na kvadrat

Objavljeno prije

12 godina

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Raširili su se. U vremenu: više od dvije decenije ne silaze sa vlasti. U prostoru: žive u luksuznim stanovima i kućama – na moru, u unutrašnjosti, na planinama. Uz novac i privilegije, kolekcionari su – nekretnina.

 

Sedmostruki premijer Milo Đukanović odiše skromnošću. Prema sopstvenom priznanju gledalištu hrvatskog Javnog servisa, iz 2005, stambeno stanje šefa DPS-a je ovakvo: ,,Imam stan u kojem živim i to je to što imam od nekretnina. I kada se budem bavio biznisom, posljednje što će me zanimati to je da slažem nekretnine i novac. Mene zanima kvalitet života. Ja vrlo kvalitetno živim, imam kvalitetan stan, imam standard koji mi obezbjeđuje da mogu da zadovoljim nešto što su moje potrebe… Sjutra, takođe, kada se budem bavio biznisom i kada budem zarađivao onoliko koliko zaista mislim da moje znanje vrijedi na tržištu, a to danas nije slučaj, takođe ću veoma malo investirati u nekretnine…”

Sedam godina nakon ovih riječi, prema podacima koje je predao Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa, Đukanović nema ni podignutih kredita, ni ušteđevine, ni pokretne imovine. Makanja. Samo pomenuti, od crnogorskog prosjeka skoro tri puta veći, stan, u hladu brda Gorice. Riječ je zapravo o četiri cjeline: dva povezana stana na drugom spratu – prvi, veličine 106m2 stečen kupovinom i, drugi, 73m2 dobijen na poklon od brata Aca; garaža – 12m2 i ,,nestambeni prostor porodične zgrade” od 2m2. Ukupno – 193m2.

To je, kaže, sve. Ni kvadrat nekretnina više: ni na moru, ni na planinama. Nije pomenuo da, dva manja ili jedan veći stan svakodnevno nosi sa sobom. Na ruci. Platinasti sat vrijedan 106.076 eura.

Sin Blažo, izgleda, voli nekretnine više od oca: vlasnik je poslovnog prostora u Podgorici (zgrada Vektre) površine 459 m2 (prizemlje 47m2 i prvi sprat 412 m2), koji mu je, dok je bio srednjoškolac, poklonio, pa nakon toga od njega i zakupio – striko Aco. Mladi Đukanović i na Žabljaku posjeduje stan površine 124 m2. Zapisano je to u očevom imovinskom kartonu. Međutim, tata je zaveo manje nego što sin ima. U papirima Uprave za nekretnine zabilježeno je da Đukanovićev sin tamo posjeduje 216m2 i to: garaža 17m2, četvrti sprat 124 m2 i mansarda 75 m2. Premijer je u imovinskom kartonu prećutao 92m2! Sitnica.

I sestra ima više od brata (da i ne govorimo o bratu Acu, koji posjeduje hiljade kvadrata poslovnog i stambenog prostora širom Crne Gore). Advokatica Ana Kolarević, piše u dokumentima Uprave za nekretnine, na svoje ime u Podgorici ima čak četiri stana (214 m2, 80 m2, 53 m2 i 42 m2) i dva poslovna prostora (157 m2 i 86 m2 ). Ukupno: 632m2. Gospođa Kolarević stanuje tamo gdje je najkomotnije – u četvorosobnom stanu (osnov sticanja: kupovina), površine 214m2. Riječ je o zgradi Kroling (firma koja je gradila zgradu Acove Prve banke osnovane 1901. godine, centar Podgorice), naselje Kruševac, u blizini Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Kolarevići su nekretnine prebacili i preko Atlantika. Sin Edin ima stan u Sjedinjenim Američkim Državama. Pisali smo o tome više puta: na svoje ime, kao student, uknjižio je stan u Njujorku. Na Menhetnu. Ulica: 60 E. 8th Street Unit: RES, NoHo, NY 10003. Nekretninu je za 877.500 dolara kupio kod firme Aspenly Co Llc. Mali je svijet.

Vratimo se Podgorici. Prvi Kolarevićkin komšija je prvi čovjek Skupštine Ranko Krivokapić. On živi skučenije od sustanarke mu, u kupljenom trosobnom stanu, na samo 137m2. Manjak kompenzuje na moru. U rodnom Kotoru, starom gradu, ima tri stana u istoj zgradi (vlasništvo Luka Kotor, čiji je Krivokapić akcionar): na drugom i trećem spratu po 37m2 i mansardu od 36m2. Ukupno: 110m2. Osnov sticanja, piše u nacionalnoj evidenciji nepokretnosti, nije nasljedstvo već kupovina.

Nijesu Ana i Ranko jedini poznanici u elitnoj zgradi od 19 stanova. Komšija im je i Đukanovićev prijatelj Dušan Ban koji je skupa sa bratom Dejanom vlasnik preduzeća Pomorski saobraćaj. Dušan živi u četvorosobnom stanu, u potkrovlju, površine 190m2. Radio je u firmi Mia, Đukanovićevog prijatelja i partnera Stanka Subotića Caneta.

Predsjednik države Filip Vujanović živi nedaleko, u zgradi Vektra Montenegro, koju je gradio Đukanovićev kum Dragan Brković. Tu, na četvrtom spratu, Vujanović posjeduje stan od 157m2. I supruga, predsjednica Apelacionog suda, Svetlana ima stan površine 68m2.

Etažu iznad Vujanovića, na petom spratu, između ostalih naseljava ministar kulture Branislav Mićunović sa suprugom Radmilom Vojvodić. Komotno je porodici od kulture: četvorosobni stan koji je Branislav kupio, površine je 187m2. Vojvodićka porodičnoj kvadraturi pridonosi poslovnim prostorom: na njeno ime zavedeno je 240m2.

Tri sprata niže u odnosu na Mićunoviće, stanove od po 187m2 posjeduju i lica sa optužnice u Bariju. Tajkun i Đukanovićev blizak prijatelj Veselin Barović i Dušanka Jeknić, žena, koja je, prema riječima jednog insajdera iz doba duvanskog posla, upravo komšiji Baroviću prokrčila put u Italiju i omogućila vezu sa tamošnjim duvanskim bosovima.

Osim Blaža Đukanovića, u Vektri nekretnine posjeduje i podmladak Miomira Mugoše. Sinovi gradonačelnika Marko i Miljan, na prvom spratu, kupili su po poslovni prostor od po 82m2. Marko je vlasnik i 196 m2 stambenog prostora na Svetom Stefanu stečenog kupovinom (prizemlje 78 m2 i garaža 11 m2) i u Budvi stečenog po osnovu poklona (mansarda, 107 m2). Riječ je vjerovatno o poklonu majke Ljiljane, bivše supruge Miomira Mugoše, koja je, uz dvojicu braće, vlasnica zemlje gdje je pod sumnjivim okolnostima nikla šestospratna zgrada.

Otac Miomir, prema podacima u Katastru, na Marezi posjeduje 721m2 stambenog prostora. Mugilend. Na jednom od objekata zapisan je teret zbog ,,prekoračenja dozvole od 41m”. Za drugi, pak, Mugoša ,,nema dozvolu za gradnju za prvi sprat”! Mugošino pa se ne vidi.

I novi ministar finansija živi komotno. Uz to, kao i Mugoša, krši zakon. Makar prema onome što piše u papirima zvanične institucije – Uprave za nekretnine. U Podgorici je na ime Radoja Žugića zavedena porodična kuća (stečena nasljeđem) površine 129m2 sa garažom 32m2 i podrumom 66m2. No, zapisano je i to da je ministar Žugić prekoračio dozvolu ,,u gabaritu objekta u površini od 21m2 po svim etažama objekta”. Kvadrata nikada dosta.

Misli Žugić i na ljeto. Posjeduje stan u Budvi, ali u imovinskom izvještaju, predatom Komisiji za sprječavanje sukoba interesa, nije naveo ,,detalje”: lokaciju, kvadraturu, obim vlasništva, pojedinosti kreditiranja… Formalnosti.

Ni Žugićevoj koleginici, ministrici odbrane Milici Pejanović-Đurišić i njenom suprugu Zoranu Đurišiću, direktoru nacionalne aviokompanije Montenegro airlines nije tijesno. Udruženim snagama prebacili su kvadraturu od 250m2. Ona, u zgradi u kojoj stanuje i premijer, posjeduje stan površine 93m2. Suprug Zoran je bolje sreće. Na njegovo ime je stan od 164m2.

Nekretnine za trku imaju i supružnici Roćen. I oni su prebacili 250m2 stambenog prostora. Bivši ministar vanjskih poslova Milan posjeduje stan, kupljen na kredit, površine 159m2. To je onaj kredit od 110 hiljada eura koje je Roćen uspio vratiti za dvije godine. Monitor je tada računao da bi Milanu trebalo duplo više novca od onog prijavljenog da mjesečno zarađuje, kako bi toliki kredit vratio za to vrijeme. Ni Stana, supruga, nije naivna. Ima stan od 93m2, plus podrum – 30m2, plus garaža od 16m2. Tu je i Roćen mlađi. Filip je u centru Podgorice kupio stan od 75m2, dok u Baru, Topolica, ima manji jednosoban stan. Bombona.

Roćenov kolega po ministarstvu i partiji, bivši premijer i sadašnji šef diplomatije Igor Lukšić još nije dostigao Roćenovih 159m2. Čak ni 135m2 koliko je ,,težak” dom Miodraga Vukovića. Ima vremena, mlad je. Sada je Lukšić na broju od 122m2 kolika je površina stana u kojem, skromno, živi.

Iako je počeo time što je devedesetih, nakon premještaja iz Mojkovca u Podgoricu, u glavni grad iz stana na sjeveru prenio i fiksne radijatore za centralno grijanje, potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković, snašao se. Kupio je stan od 106m2. Zgrada Maksim, četvrti sprat. Uzgred: na spratu iznad, stan iste kvadrature kupio je Markovićev kolega iz Vlade, ministar zdravlja Miodrag Radunović.

Supruga prvog čovjeka crnogorske pravde Nata Marković, zaposlena u Agenciji za elektronske komunikacije, kao mnogi drugi iz redova vrha vlasti, osjetila je prirodne blagodeti Žabljaka. Nadmorska visina, zdrav vazduh i slično. Tamo je na njeno ime, kako piše u imovinskom kartonu ministra Markovića, u toku izgradnja objekta površine 154m2. Nata i na periferiji Podgorice, Pričelju, posjeduje stambeni objekat od 61m2 plus garažu od 40m2. Zauvar.

I Šturanovići vole komociju. Generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović živi u stanu površine 125.66m2. Bivšem premijeru, potpredsjedniku DPS-a Željku Šturanoviću, sudbina je naklonjenija. Posjeduje nešto veći stan od prezimenjaka. Precizno: 146.23m2.

Tu je negdje i direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo, DPS-ovac Dragan Đurović. Od podignutog kredita i sredstava dobijenih od Vlade (hvala Vladi!) kupio je stan u Bulevaru Sv. Petra Cetinjskog. Kvadrata: 138. No, Đurović ima još jedan. U blizini. I ovaj je u prestižnom dijelu Glavnog grada. Ulica: Moskovska. Taj stan od 85.5m2 izdao je pod zakup u iznosu od 900 eura za mjesec.

Đurovićev stranački kolega, poslanik Zoran Vukčević išao je drugom taktikom. Na kvantitet. Tako, posjeduje tri stana: dva od 89m2 i 72m2, oba u Podgorici, ali i garsonjeru u Budvi, površine 37m2. Dobro dođe, kada upeče. Predsjednik Kluba poslanika DPS-a Milutin Simović, pak, ljeti više voli da skokne na Žabljak. Ima i gdje. Tamo posjeduje brvnaru površine 85m2. U Podgorici ga čeka kuća od 214m2.

Mlada poslanica Đukanovićeve koalicije (SDP), predavačica na Pravnom fakultetu, već pokazuje da zna znanje. Draginja Vuksanović u Podgorici, na svoje ime posjeduje stan od 118m2. Plus stan u rodnom Baru, površine 69m2, sa garažom od dodatanih 15m2. A tek počinje.

I koalicioni partneri se trude. Recimo, poslanik SDP-a Borislav Banović vlasnik je stana površine 90m2 u Podgorici. Adaptira još 50m2 potkrovlja, takođe u Glavnom gradu. Tu je i more: vikendica u Herceg Novom, Luštica, od 86m2.

Vratimo se ponovo Đukanoviću. Nadređeni svim narečenima, nema ni kvadrata stambenog prostora kako na moru, tako ni na planinama. Filozofski razlozi su, otkriva, u igri: ,,Zvuči malo nelogično, jel tako? Da neko ko je u Podgorici, pa još na takvom mjestu, nema, recimo, vikendicu na moru. Ne, i nemam namjeru da je uopšte imam. Jer moja filozofija života je drugo: ja svakog dana, za pola sata, mogu da budem na moru. A neću da se obavežem da ću svaki godišnji odmor da provedem u Budvi, nego želim možda da ga provedem u Marbelji.” Mudro.

Ima pravo. Njegova nekretnina je – Crna Gora. Mi mu dođemo kao turisti. Ćutimo, gledamo i – slikamo se.

Marko MILAČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo