Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KUĆNE POMOĆNICE: Žene kojih nema

Objavljeno prije

na

O raznim grupama žena godinama slušamo priče. Manje su ili više prazne, ali postoje. O ženama žrtvama nasilja, o žrtvama trafikinga, o prodavačicama koje poslodavci izrabljuju. Postoji, naravno, podrška za žene preduzetnice i, nadasve, političarke. I najglasnije borkinje za ženska prava o jednome ćute: dok žene prave pare ili istoriju – ko im čuva đecu i čisti kupatilo?

Svaka uspješna žena ima ,,ženu”. Da kuva ručak, čuva djecu ili ostarjele roditelje, pere prozore ili brine o domaćinstvu. Za njih nema radnog staža, nema doprinosa. Čak se ni ne zovu kućne pomoćnice, što bi moglo biti zanimanje, nego su, prosto – žene. I niko ih ne vidi.

U Zavodu za statistiku, nema podataka o broju žena čiji je posao pomoć u kući. Iskusni statističar za Monitor objašnjava da bi, čak i o onom malom broju žena koje su zakonito zaposlene kao kućne pomoćnice, bilo teško pronaći podatke jer u Poreskoj upravi njihov posao spada u ,,ostale uslužne djelatnosti”. Riječ je o grupi veoma slabo plaćenih poslova.

Sigurnost njihovog posla ne postoji. Otkaz mogu dobiti bilo kada, iz bilo kog razloga. Nema ni garancija da će im „gazde” platiti za posao koji urade. Napismeno – ništa.

,,Sve zavisi od porodice u koju uđeš – neko te časti, neko gleda da te zakine za pet eura”, objašnjava žena koja je ovaj posao morala da prihvati kad je, sa dvoje djece, ostala udovica. Čišćenje kuće najčešće naplaćuje 4-5 eura po satu, za osam sati čuvanja i brige o starijoj osobi zarađuje od 300 do 400 eura. Ako je osoba nepokretna, plata je veća. Pretežno po kućama rade žene sa malom platom, samohrane majke. ,,Mi koje moramo – moramo”, kaže pomireno.

Poslove nalazi po preporuci. Ljudi uglavnom poštuju dogovore, ali – svega ima. ,,Jednom sam radila od devet ujutru do devet uveče, čistila kuću poslije krečenja. Nešto bijaše hladno. Platili su mi 30 eura, ni čašu vode mi nijesu ponudili. Desilo mi se i da mi za čitav dan rada nijesu platili ništa – danas će, sjuta će i – nikad. Ipak, ovaj posao mi je pomogao da podignem djecu”.

Zaposlene žene ponekad daju više od pola plate za to da neko brine o djeci dok one rade. Činovnica koja zarađuje 560 eura, kaže za Monitor da plaća 350 eura ženi koja joj čuva dva dječaka od osam i deset godina, sprema ručak, pegla i dva puta sedmično usisivačem počisti kuću.

Jedna od Monitorovih sagovornica je mislila da će čuvati tuđu djecu privremeno, dok ne nađe „pravi” posao. „Privremeno” traje deset godina. ,,U početku je bilo dogovoreno da ću samo čuvati djecu za 200 eura mjesečno. Ubrzo su se gazdaričini zahtjevi povećali, dok je plata rasla znatno sporije”, kaže Podgoričanka angažovana u dobrostojećoj familiji. Djecu odvodi i dovodi iz vrtića ili škole, kuva, pegla, usisava, pere kupatilo. Najteže joj je što ponekad mora da za jedan dan spremi više vrsta jela, jer ukućani imaju pojedinačne želje oko toga šta žele za ručak. Do prije pola godine zarađivala je 270, sad joj plaćaju 300 eura. O osiguranju nikad nijesu razgovarali. Nesporazumi izbijaju povremeno kad gazdarica zaprijeti da joj, tokom godišnjeg odmora, neće plaćati ništa. ,,Kad ostanem čitav dan dok se kreči ili kad su na službenim putevima – to se ne računa.”

Ponekad na drugom mjestu radi vikendom. „Da bi prečistila čitav stan kod ljudi koji su mi stalne mušterije, treba mi osam-devet sati. Dnevnica je 40 eura”. Takve poslove ne može da obezbijedi za svaki dan, niti bi mogla da izdrži da ih svakodnevno radi.

Svakakvih iskustava ima. Sa jednom se ženom porodica dogovorila da će joj plaćati 150 eura da četiri sata dnevno čuva njihovu majku. U ,,čuvanje” je, ubrzo, počelo da ulazi i, na primjer, košenje bašte, za iste pare. Završilo se time što je, pomalo senilna staričica optužila ženu da je potkrada. ,,Djeca”, iako znaju da majka ima problem sa pamćenjem, odlučila su da povjeruju. Tuča je jedva izbjegnuta.

Pomoć u kući često se traži ili nudi po malim oglasima. ,,Hitno potreban posao. Radila bih kao njegovateljica starije ženske pokretne osobe. Plata – 250 eura”, uobičajena je sadržina oglasa. Pored oglasa, pretražujući po internetu, može se naći Agencija za kućnu njegu Valery home care.

,,Ima više agencija specijalizovanih za usluge čišćenja, ali naša firma nudi usluge zdravstvene, kućne njege starih, bolesnih, nemoćnih lica; brigu o novorođenčadima i porodiljama; usluge čuvanja djece;

održavanja objekata, kao i pomoć izvan kuće. Ne znam pouzdano koliko sličnih firmi radi u Crnoj Gori, ali ih nema puno. Na primjer, znam da na Cetinju postoji agencija za bejbisiting”, kaže i za Monitor Vanja Bošković, osnivačica Agencije za kućnu njegu Valery home care iz Podgorice.

Ona smatra da je u oblasti pomoći u kući siva ekonomija veoma raširena i procjenjuje da se najviše 20 odsto poslova te vrste obavlja na legalnom tržištu rada. ,,Ljudi rijetko traže pomoć preko agencije jer su naše usluge nešto skuplje. Odlučuju se za crno tržište, iako znaju da tom uštedom dobijaju manje sigurnu uslugu. Nikad ne znaš koga primaš u kuću”, objašnjava Vanja Bošković. Kaže da, u slučaju angažovanja agencije nesigurnosti nema, da je riječ o radnicima koji su osigurani i primaju platu ,,Rizik u poslu je veliki, ali je agencija odgovorna za ljude koje šalje u nečiji dom. Radim sa pouzdanim ljudima. Nema bojazni ni za nečiju ličnost ni za imovinu.”

U agencji se cijene formiraju individualno, nije moguće napraviti neku vrstu cjenovnika usluga jer ljudi traže veoma različite stvari. Cijena zavisi od opsega posla i dužine radnog vremena, tako da se, na primjer, čuvanje djece plaća od 300 do 1.000 eura. Najčešće su tražene usluge čuvanja male djece i djece iz nižih razreda osnovne škole.

Kada je riječ o čuvanju starijih osoba moraju se uzeti u obzir različiti kriterijumi – je li osoba pokretna ili nije, senilna, da li u cijenu treba uključiti čišćenje i odlazak po recepte i ljekove i tako dalje. I za taj posao početna cijena je oko 300 eura, dok je gornju granicu teško definisati.

,,Ima žena koje dolaze iz Srbije i Bosne i čuvaju starije ljude za stan i hranu i 200 eura”, objašnjava Vanja Bošković. Iako nema veliki obim posla očekuje da će, zahvaljujući savjesnom radu, njen posao imati budućnost.

Rad na crno postoji svuda, rekli bi naši dužnosnici. I u uređenim državama možete da birate hoćete li da vam prozore pere neko ko radi na crno ili ćete angažovati legalnu agenciju. Ako ste za posao koji sami radite pristojno plaćeni, veliki su izgledi da ćete odabrati legalnu varijantu.

Kada je riječ o brizi o djeci i starijim osobama, u socijalno naprednim zemljama sistem je uređen tako da vrtići, škole i opseg zdravstvene njege pokrivaju osnovne potrebe stanovništva. Ako nekome treba batler, neka ga plati, ali dok su roditelji na poslu, djeca su u školi. Ništa od toga ovdje ne postoji. Pitajte roditelje prvaka, kojima babe nijesu pri ruci, kako se dovijaju da dijete odvedu do škole i od škole i zbrinu ga do kraja radnog vremena.

Tako nam ostaju žene. One za čija se prava niko ne bori i čiji poslovi zvanično ne postoje.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo