Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kume, đe su milioni

Objavljeno prije

na

Prinudno je aterirao još jedan crnogorski biznismen koji se u proteklih petnaestak godina vinuo u neslućene visine. I nebo mu se činjelo pretijesno. A onda mu je i avion konfiskovan u Njemačkoj zato što njegova kompanija nije mogla da izmiruje kredite austrijskoj Hipo Alpe Adrija banci. Dragan Brković, o njemu je riječ, i njegova čuvena Vektra Montenegro zapali su u velike nevolje i zbog drugih dugova. U utorak je podgorički Privredni sud donio rješenje o pokretanju stečajnog postupka u Vektri Montenegro, glavnoj Brkovićevoj kompaniji. Ročišta za uvođenje stečaja u kompanije Vektra Boka i Horajzon Lodžistik, po zahtjevu OTP faktoringa, koja je trebalo da se održe 22. februara, odgođena su za 27. mart. Zahtjev za stečaj podnijeli su mađarska OTP banka i Crnogorska komercijalna banka zbog 20,9 miliona eura kredita koji Brković ne može da otplati.

Sudija Privrednog suda Miodrag Anđelić kaže za Monitor da će rješenje o otvaranju stečajnog postupka donijeti 27. februara.

,,Vektra nije bankrotirala, kako su prenijeli neki mediji. Otvoren je stečaj, ali u roku od trideset dana kompanija može donijeti plan o reprogramiranju dugova i ako ga podrže glavni povjerioci onda nastavlja rad”, objašnjava Anđelić.

Ekonomski analitičari su uvjereni da Brkovićeva kompanija, simbol kapitalizma na crnogorski način, ne može izbjeći bankrot.

Kompanija OTP faktoring podnijela je krajem novembra prošle godine privrednim sudovima u Podgorici i Pljevljima zahtjev za uvođenje stečaja u šest Brkovićevih firmi zbog duga od stotinu miliona eura, u što su uračunate i kamate. OTP faktoring bavi se otkupom potraživanja i loših kredita kod Crnogorske komercijalne banke.

Na spisku za stečaj, koji je stigao u Privredni sud u Podgorici, našli su se Vektra Boka, Horajzon lodžistik, Vektra aviejšn i Vektra investments, a na onom upućenom bjelopoljskom Privrednom sudu Vektra Jakić i Vektra voda. Vektra Jakić je najveći koncesionar šuma na sjeveru Crne Gore. Ima koncesiju za narednih 30 godina na blizu 74 miliona eura. Vektra voda iz Kolašina ima nenaplaćena potraživanja od oko 2.800.000 eura.

CKB je posebnim predlogom za izvršenje od suda u aprilu prošle godine zatražila pljenidbu i prodaju 33,34 odsto akcija hotelskog preduzeća Vektra Boka u Herceg Novom, koja joj je bila dužna oko 3,8 miliona eura. Pljenidba je obavljena krajem prošle godine.

Brković duguje bankama 220 miliona eura. Najviše OTP banci, potom članici NLB grupe u Crnoj Gori i Švajcarskoj, te Hipo banci. Sva bankarska potraživanja pokrivena su hipotekama na imovinu članica Vektra grupe i na Brkovićevu ličnu imovinu.

Brković ima ogromnu imovinu. Do nje se uglavnom domogao uz nesebičnu pomoć vlasti. U Podgorici, prema katastarskoj evidenciji, posjeduje 25. 279 kvadratnih metara zemljišta. Površina stambeno-poslovnog kompleksa, gdje je smješten dio ministarstava Vlade Crne Gore, iznosi 40.000 kvadrata plus 158 stanova, 18.000 kvadrata poslovnog prostora i 6.000 kvadrata podzemnih garaža.

Prema posjedovnim knjigama, u Herceg Novom ima 128.167 kvadrata zemljišta i 25.402 kvadrata poslovnog i stambenog prostora. Brković je do kompleksa u Herceg Novom došao u vrijeme kada su cijene zemljišta po kvadratnom metru dostizale više stotina eura, a stambenog i poslovnog prostora i nekoliko hiljada.

Pored koncesije za eksploataciju šuma, Brkovićeva kompanija u Pljevljima posjeduje 220.000 kvadratnih metara zemljišta i oko 6.000 kvadrata poslovnog i stambenog prostora.

Na Bjelasici ima preko 38.000 kvadrata zemlje. U Baru takođe ima nekoliko objekata na atraktivnim lokacijama.

Na osnovu te imovine, koja ja sada gotovo sva pod hipotekom, podigao je stotine miliona kredita kod domaćih i inostranih banaka.

,,Kada bi se sve skupilo na jedno mjesto, Dragan Brković u Crnoj Gori posjeduje teritoriju jednog osrednjeg grada. A u njegove objekte mogle bi se smjestiti hiljade ljudi. I to nije sve. Pored turizima, izgradnje stanova, drumskog transporta, Brković ima i avio kompaniju sa tri putnička aviona i helikopterom. Ima i firmu za flaširanje vode. Posjedovao je i Fabriku anoda Anotech, u dvorištu KAP-a, registrovanu na Djevičanskim Ostrvima. U Milanu, pored firme, ima i komotan stan”, objavio je Monitor prošle godine.

Za Brkovića, koji se do početka devedesetih bavio prodajom autodijelova u Podgorici, pročulo se kada je počeo preko svoje firme Vektra da izvozi aluminijum iz Kombinata aluminijuma.

Tokom sankcija Brković je KAP-u plaćao obezvrijeđenim dinarima iz primarne emisije, a aluminijum prodavao za dolare, po tržišnoj cijeni. Što je više aluminijuma uzimao, to mu je KAP više dugovao. I još je predstavljan kao heroj – spasavao je Kombinat.

Kasnije, tačnije 2005, Milo Đukanović je pronašao novog partnera Kombinatu – of-šor kompaniju Olega Deripaske. Uzgred, nakon napuštanja KAP-a Vektra je povela sudski spor sa ruskim menadžmentom i dobila ga, ali javnosti je ostalo nepoznato da li je uspjela da naplati štetu od Kombinata.

Brkoviću, kažu upućeni, nije bilo pravo što je Đukanović sklopio sporazum sa Deripaskom, ali ubrzo ga je vlast nagradila. Postao je vlasnik Hotelsko-turističkog preduzeća Boka. Zagospodario najljepšim lokacijama i hotelima u Herceg Novom.

„Svi će hoteli imati pet zvjezdica, jer Vektra ne umije drugačije”, hvalio se Brković. Najavio je i da će investirati oko pola milijarde. U međuvremenu su neki hoteli srušeni, a drugi danas ne zaslužuju ni tri zvjezdice.

Brković je kum Mila Đukanovića. Za kratko se vinuo – od auspuha do aviona.

Zašto je pao? Brković je koristio provjereni model za olako bogaćenje u Crnoj Gori – privatizuješ, pa se na račun toga zadužiš, dobiješ novac koji ne investiraš, a državi, kada isteknu rokovi, vratiš uništenu imovinu i svoje dugove. On je posljednjih godina uzeo oko 200 miliona kredita od raznih banaka. Gdje je taj novac? To je suštinsko pitanje koje traži odgovor povodom sunovrata Brkovićeve kompanije. Upućeni tvrde da je od te sume investirao najviše pedesetak miliona. Vidjelo bi se da je uložio više.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, izjavio je Vijestima da Dragan Brković nije vlasnik velikog blaga, ,,već da je najveći dio opljačkanog novca završio pod kontrolom šefa režima. Zato je i imao punu zaštitu Vlade, državnih fondova, policije, carine, tužilaštva i sudova”.

Medojević upozorava: „ Jednostavni bankrot Dragana Brkovića bez ispitavanja gdje je završio novac od pljačke Kombinata aluminijuma i kredita koje je dobio od banaka, bila bi nagrada za njega i stvarne vlasnike Vektre. Sasvim sam siguran da je Brković napravio neki štek u bankama van Crne Gore i da će sa osmijehom gledati kako propadaju privatizovane firme i radnici ostaju bez posla, a dužnici bez svojih potraživanja”.

Brkovićeve kompanije godinama su bile pod zaštitom vlasti. I Vlada Igora Lukšića slijedi ono što je radila u vrijeme Đukanovića. Vektri je velikodušno dala još tri godine da ispuni ugovorene obaveze o investiranju u hercegnovske hotele, koji, kako rekosmo, propadaju od kada ih je Brković privatizovao. Kako ga je krenulo, sa njih će popadati sve zvjezdice.

Neimar kapitalizma

Krajem 1998. godine Brković se u intervjuu beogradskom Vremenu žalio: ,,Zanimljivo je da moj rad u bivšem socijalističkom društvu nikoga nije zanimao. Od kada smo krenuli u privatizaciju počeo sam nekima da smetam… Očigledno je da se u Crnoj Gori može sve oprostiti – izuzev uspješnost”.

Zanimljiv je i Brkovićev odgovor na pitanje gdje sve ulaže kapital?

,,Kapital ulažem gdje se isplati. Gdje ću dalje ulagati, vidjeću. Sigurno ne tamo gdje ću izgubiti. Sve što radim radim zakonito i pošteno. Mi gradimo kapitalizam. Možda se neko toga stidi. Ja ne”.

Propast Boke

Uoči lokalnih izbora u Herceg Novom političke partije danima polemišu oko toga ko je krivac za katastrofalno stanje u Vektri Boka.

Vektra Bokom već dvije decenije hara organizovana kriminalna grupa iz Podgorice, izjavio je prije nekoliko dana predsjednik hercegnovskog SNP-a Obrad Gojković.

„Boka je uništena, a da bude stvar gora Savjet za privatizaciju produžava Vektri investicioni ciklus tako da odjednom bankarske garancije nestaju kao obaveza, a Vektra kao garancije 2010. nudi livade i šume šeste kategorije na sjeveru Crne Gore, što Vlada prihvata”, kazao je Gojković.

Predsjednik Odbora direktora Vektra Boka Milić Popović požalio se: „Kupili smo firmu koja je trebalo da ide u stečaj, a ne u privatizaciju. Kupljena je firma u koju je trebalo uložiti još preko 30 miliona eura da bi se dovela do pozitivne nule, ne uključujući investicije”.

HTP Boka bila je svojevremeno perjanica crnogorskog turizma. Privatizovana je 2007. godine kada je većinski paket kupila Vektra za oko 23 miliona eura, uz obavezu da investira u naredne dvije godine oko 62 miliona eura.

Nesporno je da se HTP Boka sredinom devedesetih kreditno zadužila za 11 miliona njemačkih maraka, a povjerilac je bio Niteks iz Niša. Nikada nije razjašnjena sudbina tog kredita, za koji je hipotekarno bio opterećen novski hotel Plaža. Taj aranžman više niko ne pominje.

– Ne pominje se ni afera Tripković, koja je sredinom devedesetih potresala HTP Boka i Herceg Novi. Zbog optužbi za razne zloupotrebe bivši generalni direktor Boke Miodrag Tripković prvo je pobjegao iz Jugoslavije, a zatim se vratio i odležao u istražnom zatvoru 4,5 godine, što je rijetkost čak i za crnogorsko sudstvo i tužilaštvo. Za 15 godina za taj slučaj nije donesena ni prvostepena presuda, predmet je šetao zbog promjena nadležnosti od Osnovnog suda u Herceg Novom do Višeg suda u Podgorici. Sudije kojima je dodjeljivan napredovale su i sada su u Višem i Vrhovnom sudu Crne Gore. Predmet je trenutno u nekoj ladici hercegnovskog Osnovnog suda i čeka zastaru, ako nije i zastario. Štetu za ovakvu efikasnost platiće poreski obveznici, kaže za Monitor Gojko Pejović, ugledni građanski aktivista iz Herceg Novog.

HTP Boka je sredinom osamdesetih zapošljavala preko 600 radnika, a ljeti i preko 1000. Danas u stalnom radnom odnosu ima ih 170, ali već treća godina ne uplaćuju im se doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje.

Upućeni tvrde da je HTP Boka bila zrela za stečaj već 1996. godine. To, kažu naši izvori, nije urađeno samo iz jednog razloga – ta „pandorina kutija” nije se smjela otvoriti do kraja. Na to upućuje i pomenuti sudski postupak koji traje deceniju i po.

Zašto je onda Brković uopšte kupovao HTP Boku? Da li je znao šta kupuje? Da li se radi o ponudi koja se nije mogla odbiti?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo