Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kum do kuma

Objavljeno prije

na

Razno je na svadbi menadžerke grada Budve Milene Marović, ćerke potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića, i gradonačelnika Cetinja Aleksandra Bogdanovića u Splendidu podsjećalo na Holivud. Što na blještavilo, što na filmove o kumovima. Mediji su zabilježili da su među četiri stotine zvanica bili politički i poslovni vrhovi Crne Gore, da je Splendid za svadbu mladenaca posebno ukrasio veliku kongresnu salu, kao i da su goste zabavljali Miroslav Ilić, Zoran Kalezić, Ana Bekuta, Aca Lukas, mlade Zvezde granda. Ako iko, Miroslav ilić je bio pravi izbor. Za mladinog oca, recimo: „Vino točim, a vino ne pijem / srce imam osjećanja krijem”, za najvažnijeg gosta: „Znam da znaš, ali to prećuti / znam da znam da znaš, ali se ne ljuti”.

Upućeni kažu da je uloga starog svata tradicionalno kontradiktorna. On je šef parade i zapada ga i da zavodi red i da brine da zabava ne izgubi na ritmu. Idealan, reklo bi se, opis pozicije predsjednika DPS-a Mila Đukanovića; ne na svadbi nego onako uopšteno gledano. Rujno vino na svadbi je pio sa nekadašnjim ministrom turizma Predragom Nenezićem, kolašinskim biznismenom Zoranom Ćoćom Bećirovićem, doskorašnjim vlasnikom lanca elitnih hotela budvanske Avale i Bjanke i Lipke u Kolašinu, i vlasnikom Vektre Draganom Brkovićem.

Imalo se tu o čemu razgovarati – te Bepler & Džejkobson, te ski-liftovi, Rusko selo, drugi fini poslovi. Možda je bilo odveć bučno da se usaglasi nova politika oko hercegnovskih hotela ili pljevaljskih šuma, ali možda se nešto moglo i prišapnuti dok neko ne naruči novu pjesmu. Doduše, nije baš moralo. Većina posla je ionako obavljena i vodi se pod šifrom – ko se snašao, snašao se. Milionske investicije nestale su u magli, milioni su na sigurnom. Kao i njihovi vlasnici.

Svadbovao je i Igor Lušić. Sigurno je strašno patio zbog izbora muzike, kao i zbog brige – kako da njegovi ministri, osirotjeli zbog mjera štednje podnesu vanredne svadbene troškove. Te za poklone, te za haljine gospođa ministarki, skoro da će morati da gladuju.

Među zvanicima su bili i politički direktor DPS-a Branimir Gvozdenović, ministar poljoprivrede Tarzan Milošević, direktor Uprave policije Božidar Vuksanović, guverner Centralne banke Radoje Žugić, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Željko Šturanović, gradonačelnici Budve i Bara Lazar Rađenović i Žarko Pavićević, kao i bivši budvanski gradonačelnik Rajko Kuljača.

Šta ti je život, samo dva dana nakon što je udao šćer Svetozar Marović je saznao da mu je brat osuđen na četiri godine zatvora. Bivši predsjednik opštine Budva Rajko Kuljača osuđen je na pet godina zatvora. Prvi je osuđen za zloupotrebu službenog položaja, a drugi za isto to samo produženo. Poslanik DPS-a Đorđe Pinjatić osuđen je na tri godine zatvora za zloupotrebu službenog položaja putem pomaganja.

,,Ubačen sam u priču da bi se prezime Marović pojavljivalo radi nekih daljih koraka u Crnoj Gori. Izdržaću ja četiri godine, ako neko drugi to potvrdi, ali lično mislim da su svi građani nesigurni u ambijentu gdje se na osnovu takvih činjenica donose takve presude”, prokomentarisao je osuđeni Dragan Marović.

Ko teroriše ljude iz Budve, ko Maroviće „ubacuje” i u koju priču, ostalo je, kao i dosad, neizrečeno.

Jednako je ljutit bio i poslanik Pinjatić. On je kazao da je neko ,,isporučio njegovu glavu”, samo zato jer je poslanik i što je to potrebno u procesu evropskih integracija. Požalio se i da je izgubio svako povjerenje u crnogorsko pravosuđe. Ko isporučuje glave il’ ko diriguje procese – opet ne znamo.

Zanimljivo je kako se ljudi iz vlasti sjete principijelnosti kad ih štogod zaboli. Tako je Pinjatić primijetio da je za ,,propust” sličan onome koji je napravio Rajko Kuljača, Gzim Hajdinaga u Ulcinju kažnjen sa 10.000 eura. Samo – kako se to Pinjatić nije sjetio da pita prije presude.

Da je Pinjatić, a mogao je, pred očima mu je bilo, učio od Svetozara Marovića, ne bi sad naglo gubio povjerenje u pravosuđe i stresirao se. Jeste Marovića na kratko, kad su mu uhapsili brata, napustila tradicionalna smirenost: „Pošto i sam vjerujem da sam, od početka, politička meta u svemu što je prethodilo i trajalo u svemu ovome, molim da mene privedu, osude po kratkom postupku i pošalju u najtamnije zatvore, ako je to dobro za Crnu Goru i u skladu s njenim zakonima”. Vrlo brzo je, međutim, stvar počeo da posmatra iz šire ravni. Eto, sve manje vjeruje ljudskoj pravdi, ali vjeruje u božju, koja, ,,čeka sve nas, bez obzira na to da li se sudili, tužili ili se branili, bili veliki ili mali predsjednici i ministri”.

U međuvremenu je Marović izrazio zavidnu dozu divljenja prema svom partijskom šefu i razjasnio građanstvu kako je svaki državni posao koji je Đukanović obavljao bio koristan za Crnu Goru. Poslanik SNP-a Milan Knežević primijetio je da je Đukanović Marovića, po svemu sudeći – restartovao.

Da se ne propusti, budvanskim funkcionerima presuđeno je jer su, rekao je sud, pribavili imovinsku korist firmi Zavala invest, na štetu opštine Budva, od 821.000 eura.

Ono kad se Svetozar Marović probudio bogatiji za milion teklo je ovako: Dragan Sekulić imao je firmu sa osnivačkim kapitalom od jednog eura i nenovčanog dijela u iznosu od 129.324 eura. Potom je Sekulić dobrovoljno prenio 80 odsto osnivačkog kapitala na novog osnivača Marovića. Onda se malo trgovalo zemljom na Zavali i, kad je Marović odlučio da istupi iz kompanije, ugovoreno je da mu Sekulić plati milion eura u roku od pet godina. Valjda su se međusobno voljeli.

Količina miliona koji su sasuti u džepove moćnika iz vlasti u ogromnom je neskladu sa dosad dosuđenim kaznama. Ima tu, dakle, do mile volje mjesta za pogodbe. Sve i da presuda ostane ovakva – četiri godine možda i nijesu veliki ulog za opstanak imperije. A još sistem netaknut i Evropa zadovoljna. Kud ćeš bolje.

Drugo je promenada sa Prvom bankom. Tamo nema žrtvene jagnjadi. Uprkos silnim dokumentima koji isplivavaju ovih dana, taj brat ostaje nedodirljiv. Logično, kao što je posvjedočio ovih dana jedan od bankarskih činovnika: napad na Prvu banku je napad na Crnu Goru. Sljedstveno tome svi se računamo u stanovnike, državljane i, dabome, poreske obveznike Prve banke.

Kako god, sad kad je svadba gotova, ostaje pitanje može li se kako završit sa tom Verom Vang da napravi kolekciju zatvorskih uniformi. Nije beg cicija.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo