Povežite se sa nama

OKO NAS

KULT SV. NIKOLE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Svi ga poštuju već više od hiljadu godina

Objavljeno prije

na

Putevi svetitelja i svetačkih relikvija pokazuju da Crna Gora i njeno primorje nijesu bili samo granica između Istoka i Zapada, već prvenstveno poveznica dva svijeta. To vjekovima svjedoči izuzetno rašireni kult sv. Nikole

 

 

Kult ovog svetitelja najrašireniji je u  Crnoj Gori. Na dan sv. Nikole (19. decembra) pola Crne Gore slavi, a pola ide na slavu. Tridesetak crkava je bilo posvećeno ovom svecu, zaštitniku  djece, pomoraca, neudanih đevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, svjećara, zidara, trgovaca, tkalaca, zatvorenika, trgovaca, putnika, bolesnika, umirućih.

Sv. Nikola (270-343) je živio u antičkom gradu Mira, u današnjoj Turskoj, a u ikonografiji se prikazuje kao biskup s tri vrećice sa zlatnicima ili s tri zlatne kugle što predstavlja njegovo dobročinstvo. Ponekad se prikazuje sa sidrom ili s lađom u pozadini, kao zaštitnik mornara, a u našim crkvama često i sa malim đetetom koje mu ljubi ruku.

Duboki su korijeni kulta sv. Nikole na našem Primorju. Natpis sa imenom ovog sveca je prepoznat u cjelokupnom fragmentu iz 9. stoljeća sa crkve Sv. Srđa kod Tivta.

Širenju njegovog kulta snažno su doprinjeli benediktinci. Upravo se u njihovoj poznatoj opatiji, u Ulcinju, u mjestu Sv. Nikola, na obali Bojane, svakog 9. maja održava procesija u sjećanje na jednog od najpoznatijih hrišćanskih svetitelja kako na Istoku tako i na Zapadu.

Po legendi, brodovi koji su iz Male Azije za Bari, u Italiji, početkom maja 1087. godine, transportovali tijelo sv. Nikole, sklonili su se u Bojanu, od nevremena. Tijelo tog sveca tu je zadržano dva dana. Mošti sv. Nikole stigle su u Bari, na drugoj strani Jadrana, 22. maja. Tu se i danas nalaze u bazilici koja nosi njegovo ime. Glavni grad ove provincije Pulje (Apulija) zvao se San Nicola di Bari. Bazilika od tada postaje najčuvenija etapa hodočašća u južnoj Italiji: prinčeva i careva, papa i državnika, ali i običnog svijeta različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti. Svakako vrijedi navesti činjenicu da je krajem 11. vijeka Bari, sa svojih dvadesetak hiljada stanovnika – Grka, Langobarda, Jermena, Arapa, Slovena i Jevreja – bio multietnički, multireligiozni i interkulturalni grad, svojevrsni arhetip modernog melting pota.

Od 1087. godine između građana Barija i sveca stvorena je neraskidiva i duboka veza koju čine odanost i građanski ponos. Slično je bilo u Ulcinju, pa je u 14. stoljeću na mjestu đe su stajale mošti sv. Nikole (a koje se tada nalazilo na ušću rijeke), sagrađen manastir. Današnja crkva nalazi se blizu ruševina starog hrama.

Narodnoj svečanosti u ovoj opatiji hodočastili su vjernici iz čitavog regiona, te katolici iz Malesije. Mnogi su dolazili na tradicionalni način – bosi.

Bilo je pohvalno krenuti na sveto putovanje pješke, dakle uz napor i žrtvu da bi se postigao cilj: ići u susret tom blagoslovljenom mjestu koje je posvećeno boravkom sv. Nikole Čudotvorca. Vjerovalo se da svojim čudesnim moćima ovaj svetac pomaže svakom ko mu se obrati za pomoć.

Uspomena na ovaj događaj iz 1087. godine očuvana je u Ulcinju, a tradicionalno su joj prisustvovali i ulcinjski muslimani. Bili su to lijepi događaji koji su povezivali narod, duhovno obogaćujući pojedince i cijelu zajednicu. Hodočasnici su zajedno dijelili strahopoštovanje prema natprirodnim moćima sv. Nikole, bez obzira na njihov religijski “pečat“. Motivi tih ljudi bili su isti i univerzalni: zdravlje, blagostanje i sreća za njih i članove njihovih porodica.

Sve do početka Drugog svjetskog rata bila je tradicija da se na ovaj dan održavaju trke konja. Štojski put (Drumi i Shtojit), od Port Milene do Bojane, bio je tolike širine da je na njemu moglo da se poređa 40 konja. Pobjednik trke je bio bogato nagrađivan, a uživao je posebnu čast što ima najbrže jahaće grlo. Neki su boljestojeći Ulcinjani čitave godine pripremali konja samo za taj događaj.

O poštovanju ovog sveca u Baru svjedoči drevni drveni kip koji se čuva u istoimenoj crkvi u selu Zupci. Riječ je svakako o jednom od najljepših kasnosrednjovjekovnih predmeta rađenih u maslinovom drvetu na cijeloj jadranskoj obali.

Na majski Nikoljdan u tom pitomom barskom selu okupljali su se pripadnici svih konfesija. Kako se u proljeće završavala berba maslina, običaj je bio da se, radi napretka poroda, kod kipa ostavi litar ulja i zapali svijeća.

Za Bar je vezana prastara legenda o čudima sv. Nikole koja je sačuvana u Oksfordskom glagoljskom zborniku. Prema toj legendi, sv. Mikuli (Nikoli) je u barskoj crkvi sv. Teodora prišao slijepac koji je odmah progledao. Zatim je svetac čudotvorac učinio da budu spašeni pomorci koji su doživjeli brodolom i davili se u uzburkanom moru pred barskom lukom.

Prije gotovo dvije decenije crkvu Sv. Nikole u Pinčićima, u Šestanima, zajedno su obnovili katolici i muslimani.

I najveće ostrvo na Crnogorskom primorju, koje se nalazi pred Budvom, nazvano je Sveti Nikola, a na njemu se nalazi i crkva posvećena ovom svecu. Po narodnom predanju ispred ove crkve su grobovi učesnika krstaškog pohoda koji su preminuli od epidemije.

I u Boki je i danas, uz kult zaštitnika grada Kotora, sv. Tripuna, sljedeći najpoštovaniji kult sv. Nikole. Patron bratovštine kotorskih pomoraca, Bokeljske mornarice, je ovaj svetitelj. U Kotoru mu je bilo posvećeno pet crkava. Jedna od najpoznatijih crkava u Perastu, sagrađena početkom 17. vijeka, nosi ime Sv. Nikole.

Inače, njegovo ime je na Primorju katkada prelazilo u Mikula, pa se stoga, po crkvi, naselje u Mrkojevićima, u barskoj opštini, naziva Mikulići.

                                                                                                                   Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo