Povežite se sa nama

Izdvojeno

KUDA S AUTO-PUTA: Do Mateševa, i šta ćemo sad?

Objavljeno prije

na

Rekonstrukcija puta od Mateševa do Kolašina, koji je jedina  veza auto-puta s postojećom magistralom, tek predstoji. Veza budućeg auto-puta sa kolašinskim skijalištima još nije čak ni planski riješena. Iz kolašinske Opštine tvrde da tom gradu, kad auto-put profukncioniše, predstoje problemi i – saobraćajni kolaps

 

Saglasnost za probni rad dionice Smokovac – Mateševo, auto-puta Bar – Boljare, Vlada je dala sredinom aprila. Sa auto-puta vozila će prema postojećoj magistrali i Kolašinu, ići putem čija rekostrukcija još nije počela. Putni pravac, zvaničnog naziva regionalni put R-13, jedina je veza auto-puta sa postojećom saobraćajnom infrastrukturom na sjeveru. Iz Ministarstva kapitalnih investicija  (MKI) nedavno su saopštili da su ,,s obzirom na očekivani obim saobraćaja, u kapitalnom budžetu za 2022. godinu predviđena finansijska sredstva za rekonstrukciju” tog puta. Time će se, tvrde, ,,značajno podići nivo usluge puta”.

Planirano je ,,unaprjeđenje određenih tehničkih rješenja, saniranje kosina, zamjena  asfaltnog zastora na cijeloj dužini, zamjena opreme puta i saobraćajne signalizacije…”. Nakon rekonstrukcije put će, navodno, imati dvije vozne trake.  Iz MKI su kazali da će ,,auto-put moći  da se otvori za saobraćaj, iako rekonstrukcija prilaznog puta od Mateševa do Kolašina neće biti završena”. Pošto, pojasnili su, i  ,,postojeći put može da obezbijedi odvijanje saobraćaja, uz određena ograničenja brzine”.

Rekonstrukcija tog puta biće olakšanje za one koji se ne zadržavaju u Kolašinu,  jer će kao vezu sa magistralom koristiti, takozvani, ,,novi plavi most”. One koji su namjerili do skijališta ili do kolašinskih hotela, u gradu će dočekati dotrajale saobraćajnice i nedostatak parking prostora. Zvanično, čak ni na papiru, nema rješenja za povezivanje auto-puta od Mateševa  sa  skijalištima na Bjelasici.

U kolašinskoj opštinu tvrde da je veliki dio odgovornosti za to što grad nespreman dočekuje i auto-put i investicioni bum, na Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Taj resor, tvrde, ,,već dugo nije  imao  aktivnosti o predlogu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kolašin”. Kako se navodi u informaciji o postupku izrade PUP-a, koja je dostavljena i lokalnom parlamentu, u oktobru prošle godine  je Opštini dostavljen nacrt  Odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a sa programskim zadatkom. Time je, tvrde u lokalnoj upravi, izrada plana vraćena u početnu fazu, nakon skoro tri godine.

U Informaciji, koju je potpisao predsjendik Opštine Milosav Bulatović, podsjećaju da su od 2019. godine incirali izmjene i dopune PUP-a, zbog potrebnog prevazilaženja planskih ograničenja za izgradnju infrastrukturnih objekata.  Otklanjanjem tih barijera, tvrde, riješili bi se višedecenijski  problemi vezani za potrebe građana, ali i turista.

U istom dokumentu navode se najvažniji infrastrukturni problemi Kolašina.  „Infrastrukturni problemi, zbog kojih je pokrenuta izrada PUP-a su vodosnabdijevanje, saobraćajna i komunalna infrastruktura,  nedostatak parking prostora i gradske garaže, nedostatak objekta za opštinsku administraciju, tržnice, te neuklapanje sadašnje Autobuske stanice…“, piše, između ostalog u Informaciji o postupku izrade PUP-a.

Kako su Monitoru rekli u Opštini, veza auto-puta sa skijalištima  može se riještiti tek nakon što Ministarstvo završi posao oko PUP-a. Tek tada će moći da počne izrada  tehničke dokumentacije. To bi bio početak prevazilaženja saobraćajnog kolapsa koji predstoji. No, sada je izvjesno da se  veza auto-puta sa skijalištima ne može riještiti prije početka naredne zimske turističke sezone.  Nema ni saglasnosti oko toga kako bi taj projekta  izgledao. Prvobitno, u nacrtu izmjena i dopuna PUP-a, bilo je odlučeno da to bude zaobilaznica.

Za taj budući projekat postoji samo idejno rješenje, ali i mnoga otvorena pitanja i zamjerke. Obilaznica bi, nadaju se, rasteretila  gradsku saobraćajnu infrastrukturu  od velikog broja automobila sa auto-puta, prema ski-centrima. Takođe i od očekivanog velikog broja vozila, tokom ljeta, koji će, na putu od Berana prema Podgorici i primorju, koristiti tunel ispod Bjelasice.

Prema idejnom rješenju, trasa  zaobilaznice trebalo bi da  počinje u naselju Vladoš i prelazi preko brda na kojem je tvđava Barutana. Zatim, uzvišenjima iznad naselja Gornji Pažanj, sve do Željezničke stanice. Put bi nastavio, uporedo sa prugom, duž naselja Drpe, do željezničkog mosta na rijeci Svinjači, neposredno prije restorana Savardak.

Kolašinski saobraćajni prioriteti su drugačiji, odavno tvrdi predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Njegov stav je ,,da je preče unaprijediti postojeću gradsku saobraćajnu infrastrukturu”, odnosno,  ,,ubrzati” pojedine saobraćajnice.

,,Jasno je da će se značajno uvećati turistički i saobraćajni promet u Kolašinu i da će to stvoriti veliki pritisak na postojeće saobraćajnice na prilazu i u samom gradu. Gradske saobraćajnice kroz Kolašin trenutno ne mogu prihvatiti veliki broj automobila i autobusa sa auto-puta prema Bjelasici i ski-centru. Naša infrastruktura nije spremna da prihvati očekivano veliki broj automobila iz pravca Berana kroz novi tunel ispod Bjelasice prema auto-putu i Primorju”, objašnjava Đukić za Monitor.

On misli da je  prioritet unaprjeđenje saobraćajnice od raskrsnice u naselju Polje do ski-centra. Uz kružni tok umjesto raskrsnice u Polju i proširenje saobraćajnice i izgradnja trotoara do Mušovića Rijeke. To bi, ocjenjuje sagovornik Monitora,  transformisalo postojeću u tranzitnu saobraćajnicu i ubrzalo saobraćaj kroz naselje Polje. Treća traka od Mušovića Rijeke do ski-centra, kaže Đukić,  rasteretila bi i grad i planinu.

Jaku rezervu prema novoj zaobilaznici u Kolašinu imaju i zbog sjećanja na sličnu koja je građena 1996. godine.  Taj projekat trebalo je da izmjesti teretni saobraćaj sa gradskih ulica. No, uz manjkavosti izvođenja radova, zaobilaznica nikad nije potpuno poslužila planiranom cilju.

U Kolašinu još stidljivo pominju ideju od prije nekoliko decenija, koja bi rasteretila  saobraćaj ali i riješila nedostatak parking prostora, a uz sve to i bila turistička atrakcija.  Naime, odavno u ambicoznim planovima razvoja Kolašina postoji i gradnja gondola. Ona bi grad povezivala sa skijalištima. Prema tim projekcijama, gradio bi se i veliki parking prostor na Lugu, gdje bi bila i polazna stanica gondola.

No, i bez turista, Kolašinci već sada muku muče sa postojećom saobraćajnom infrastrukturom. Takvo stanje konstatovano je i u zvaničnim lokalnim dokumentima. U nacrtu Plana održive urbane mobilnosti navodi se kako su na mnogim ulicama pješačke površine dotrajale ili napukle. Takođe, kako piše, zbog manjka trotoara dalje od centra ,,pješaci su često fizički nezaštićeni od kolskog saobraćaja“.

U nacrtu Plana piše i da je ,,dosadašnji način planiranja saobraćaja u Kolašinu bio usmjeren na rješavanje trenutnih potreba i problema“. Konstatovano je i da Opština ,,do sada nije donosila planska dokumenta kojima se pitanje saobraćaja i mobilnosti tretira na strateški i sveobuhvatan način”. S obzirom na to da javni prevoz u tom gradu ne postoji, sve to dovodi do ,,pojačanog pritiska motornog saobraćaja, kao i značajno otežana mobilnost ljudi iz ruralnih područja koji nijesu motorizovani“.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo