Povežite se sa nama

Izdvojeno

KUDA S AUTO-PUTA: Do Mateševa, i šta ćemo sad?

Objavljeno prije

na

Rekonstrukcija puta od Mateševa do Kolašina, koji je jedina  veza auto-puta s postojećom magistralom, tek predstoji. Veza budućeg auto-puta sa kolašinskim skijalištima još nije čak ni planski riješena. Iz kolašinske Opštine tvrde da tom gradu, kad auto-put profukncioniše, predstoje problemi i – saobraćajni kolaps

 

Saglasnost za probni rad dionice Smokovac – Mateševo, auto-puta Bar – Boljare, Vlada je dala sredinom aprila. Sa auto-puta vozila će prema postojećoj magistrali i Kolašinu, ići putem čija rekostrukcija još nije počela. Putni pravac, zvaničnog naziva regionalni put R-13, jedina je veza auto-puta sa postojećom saobraćajnom infrastrukturom na sjeveru. Iz Ministarstva kapitalnih investicija  (MKI) nedavno su saopštili da su ,,s obzirom na očekivani obim saobraćaja, u kapitalnom budžetu za 2022. godinu predviđena finansijska sredstva za rekonstrukciju” tog puta. Time će se, tvrde, ,,značajno podići nivo usluge puta”.

Planirano je ,,unaprjeđenje određenih tehničkih rješenja, saniranje kosina, zamjena  asfaltnog zastora na cijeloj dužini, zamjena opreme puta i saobraćajne signalizacije…”. Nakon rekonstrukcije put će, navodno, imati dvije vozne trake.  Iz MKI su kazali da će ,,auto-put moći  da se otvori za saobraćaj, iako rekonstrukcija prilaznog puta od Mateševa do Kolašina neće biti završena”. Pošto, pojasnili su, i  ,,postojeći put može da obezbijedi odvijanje saobraćaja, uz određena ograničenja brzine”.

Rekonstrukcija tog puta biće olakšanje za one koji se ne zadržavaju u Kolašinu,  jer će kao vezu sa magistralom koristiti, takozvani, ,,novi plavi most”. One koji su namjerili do skijališta ili do kolašinskih hotela, u gradu će dočekati dotrajale saobraćajnice i nedostatak parking prostora. Zvanično, čak ni na papiru, nema rješenja za povezivanje auto-puta od Mateševa  sa  skijalištima na Bjelasici.

U kolašinskoj opštinu tvrde da je veliki dio odgovornosti za to što grad nespreman dočekuje i auto-put i investicioni bum, na Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Taj resor, tvrde, ,,već dugo nije  imao  aktivnosti o predlogu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kolašin”. Kako se navodi u informaciji o postupku izrade PUP-a, koja je dostavljena i lokalnom parlamentu, u oktobru prošle godine  je Opštini dostavljen nacrt  Odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a sa programskim zadatkom. Time je, tvrde u lokalnoj upravi, izrada plana vraćena u početnu fazu, nakon skoro tri godine.

U Informaciji, koju je potpisao predsjendik Opštine Milosav Bulatović, podsjećaju da su od 2019. godine incirali izmjene i dopune PUP-a, zbog potrebnog prevazilaženja planskih ograničenja za izgradnju infrastrukturnih objekata.  Otklanjanjem tih barijera, tvrde, riješili bi se višedecenijski  problemi vezani za potrebe građana, ali i turista.

U istom dokumentu navode se najvažniji infrastrukturni problemi Kolašina.  „Infrastrukturni problemi, zbog kojih je pokrenuta izrada PUP-a su vodosnabdijevanje, saobraćajna i komunalna infrastruktura,  nedostatak parking prostora i gradske garaže, nedostatak objekta za opštinsku administraciju, tržnice, te neuklapanje sadašnje Autobuske stanice…“, piše, između ostalog u Informaciji o postupku izrade PUP-a.

Kako su Monitoru rekli u Opštini, veza auto-puta sa skijalištima  može se riještiti tek nakon što Ministarstvo završi posao oko PUP-a. Tek tada će moći da počne izrada  tehničke dokumentacije. To bi bio početak prevazilaženja saobraćajnog kolapsa koji predstoji. No, sada je izvjesno da se  veza auto-puta sa skijalištima ne može riještiti prije početka naredne zimske turističke sezone.  Nema ni saglasnosti oko toga kako bi taj projekta  izgledao. Prvobitno, u nacrtu izmjena i dopuna PUP-a, bilo je odlučeno da to bude zaobilaznica.

Za taj budući projekat postoji samo idejno rješenje, ali i mnoga otvorena pitanja i zamjerke. Obilaznica bi, nadaju se, rasteretila  gradsku saobraćajnu infrastrukturu  od velikog broja automobila sa auto-puta, prema ski-centrima. Takođe i od očekivanog velikog broja vozila, tokom ljeta, koji će, na putu od Berana prema Podgorici i primorju, koristiti tunel ispod Bjelasice.

Prema idejnom rješenju, trasa  zaobilaznice trebalo bi da  počinje u naselju Vladoš i prelazi preko brda na kojem je tvđava Barutana. Zatim, uzvišenjima iznad naselja Gornji Pažanj, sve do Željezničke stanice. Put bi nastavio, uporedo sa prugom, duž naselja Drpe, do željezničkog mosta na rijeci Svinjači, neposredno prije restorana Savardak.

Kolašinski saobraćajni prioriteti su drugačiji, odavno tvrdi predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Njegov stav je ,,da je preče unaprijediti postojeću gradsku saobraćajnu infrastrukturu”, odnosno,  ,,ubrzati” pojedine saobraćajnice.

,,Jasno je da će se značajno uvećati turistički i saobraćajni promet u Kolašinu i da će to stvoriti veliki pritisak na postojeće saobraćajnice na prilazu i u samom gradu. Gradske saobraćajnice kroz Kolašin trenutno ne mogu prihvatiti veliki broj automobila i autobusa sa auto-puta prema Bjelasici i ski-centru. Naša infrastruktura nije spremna da prihvati očekivano veliki broj automobila iz pravca Berana kroz novi tunel ispod Bjelasice prema auto-putu i Primorju”, objašnjava Đukić za Monitor.

On misli da je  prioritet unaprjeđenje saobraćajnice od raskrsnice u naselju Polje do ski-centra. Uz kružni tok umjesto raskrsnice u Polju i proširenje saobraćajnice i izgradnja trotoara do Mušovića Rijeke. To bi, ocjenjuje sagovornik Monitora,  transformisalo postojeću u tranzitnu saobraćajnicu i ubrzalo saobraćaj kroz naselje Polje. Treća traka od Mušovića Rijeke do ski-centra, kaže Đukić,  rasteretila bi i grad i planinu.

Jaku rezervu prema novoj zaobilaznici u Kolašinu imaju i zbog sjećanja na sličnu koja je građena 1996. godine.  Taj projekat trebalo je da izmjesti teretni saobraćaj sa gradskih ulica. No, uz manjkavosti izvođenja radova, zaobilaznica nikad nije potpuno poslužila planiranom cilju.

U Kolašinu još stidljivo pominju ideju od prije nekoliko decenija, koja bi rasteretila  saobraćaj ali i riješila nedostatak parking prostora, a uz sve to i bila turistička atrakcija.  Naime, odavno u ambicoznim planovima razvoja Kolašina postoji i gradnja gondola. Ona bi grad povezivala sa skijalištima. Prema tim projekcijama, gradio bi se i veliki parking prostor na Lugu, gdje bi bila i polazna stanica gondola.

No, i bez turista, Kolašinci već sada muku muče sa postojećom saobraćajnom infrastrukturom. Takvo stanje konstatovano je i u zvaničnim lokalnim dokumentima. U nacrtu Plana održive urbane mobilnosti navodi se kako su na mnogim ulicama pješačke površine dotrajale ili napukle. Takođe, kako piše, zbog manjka trotoara dalje od centra ,,pješaci su često fizički nezaštićeni od kolskog saobraćaja“.

U nacrtu Plana piše i da je ,,dosadašnji način planiranja saobraćaja u Kolašinu bio usmjeren na rješavanje trenutnih potreba i problema“. Konstatovano je i da Opština ,,do sada nije donosila planska dokumenta kojima se pitanje saobraćaja i mobilnosti tretira na strateški i sveobuhvatan način”. S obzirom na to da javni prevoz u tom gradu ne postoji, sve to dovodi do ,,pojačanog pritiska motornog saobraćaja, kao i značajno otežana mobilnost ljudi iz ruralnih područja koji nijesu motorizovani“.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo