Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KUDA IDE SVETI STEFAN: Statis prijeti visokom odštetom

Objavljeno prije

na

Zbog čega su u kompaniji Aman resorts odlučili da Crnu Goru napuste 28 godina prije isteka ugovora pojasnio je Statis u svom prvom javnom nastupu, ne propuštajući priliku da za nastale probleme okrivi novu Vladu, bez pomena eventualnih pogrešnih koraka zakupca. Njegovo svaljivanje odgovornosti za sve što je učinjeno u Svetom Stefanu i Miločeru na druge,  pokazuje da je  projekat zakupa svetostefanskih hotela bio izrazito politički jer sa promjenom vlasti u zemlji, investitor pakuje kofere

 

Grčki biznismen i državljanin Crne Gore Petros Statis, jedan od vlasnika of-šor kompanije Aidway Investments Ltd, potpisnice ugovora o višegodišnjem zakupu eltinih hotela Sveti Stefan i Miločer, najavio je zatvaranje Hotela Sveti Stefan za nastupajuću turističku sezonu i  odlazak hotelske  kompanije Aman resorts iz Crne Gore. U razgovoru koji je vođen u Beogradu sa voditeljem Vladimirom Pavićevićem, bivšim liderom Crnogorske, u njegovoj emisiji Patriotske igre, emitovanoj na TV A1, Statis je potvrdio glasine o prijevremenom povlačenju Amana iz projekta Sveti Stefan, 14 godina nakon zaključenja ugovora o zakupu.

Kazao je takođe da i svoj biznis povlači iz Crne Gore i odlazi za Beograd, gdje će investirati u projekat izgradnje stambenog naselja Beograd na vodi. Spreman je da proda svoju Univerzal Capital Banku u Crnoj Gori, u kojoj ne osjeća poštovanje. Htio je prodati i projekat Sveti Stefan, ali ga je pandemija osujetila u tome.

Najpoznatiji crnogorski turistički brend Sveti Stefan nikako da dođe na zelenu granu. U posljednjih 14 godina promijenio je tri zakupca. Prvi je bio singapusrska hotelska kompanija Aman resorts i to u dvostrukoj ulozi, kao zakupac i operater. Investitorska grupa Aidway Investments registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, bila je of-šor ekspozitura Silvering Holdinga, osnivača i većinskog vlasnika Aman resortsa. Ubrzo nakon dolaska u Crnu Goru, Aman je bankrotirao. Projekat  zakupa luksuznog ljetovališta preuzima grčki brodovlasnik i milioner Viktor Restis. On je od finansijski posrnulog  Amana otkupio većinski paket zvani Crna Gora i Hrvatska. Grci su tada preuzeli sva vlasnička prava iz zakupa, ali su zadržali menadžment Amana. Hoteli Miločer i Sveti Stefan od tada posluju pod nazivom Aman Sveti Stefan.

Nedugo zatim i Restis napušta zakup Svetog Stefana i završava u zatvoru u Grčkoj zbog optužbi za špekulacije sa kreditima u bankama koje su vlasništvo njegove porodice, ali je kasnije oslobođen. Posao od njega preuzima Statis „vrlo povoljno i tako se našao u jednoj od najvećih avantura u svom životu“. On negira špekulacije da je predsjednik Milo Đukanović njegov partner na Svetom Stefanu. Te da u slučaju kompanije zakupca nije riječ o sivoj zoni poslovanja, of-šor i slično, nego da iza svega stoji njegova kompanija registrovana na Gibraltaru.

Ugovor o davanju pod zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta sa hotelima Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, zaključen u januaru 2007, najavljen je kao ugovor stoljeća, od ogromnog značaja za Crnu Goru u kojoj će se „turizam mjeriti na onaj prije i poslije dolaska Amana“. Zaključen je na rok od 30 godina, da bi kasnije, amandmanima bio produžen na 42 godine.

Zbog čega su u kompaniji Aman Resorts odlučili da Crnu Goru napuste 28 godina prije isteka ugovora pojasnio je Statis u svom prvom javnom nastupu, ne propuštajući priliku da za nastale probleme okrivi novu Vladu, bez pomena eventualnih pogrešnih koraka zakupca. Njegovo svaljivanje odgovornosti za sve što je učinjeno u Svetom Stefanu i Miločeru na druge, pokazuje da je  projekat zakupa svetostefanskih hotela bio izrazito politički jer sa promjenom vlasti u zemlji investitor pakuje kofere, prosuđujući  da neće uživati privilegije kao u prethodnom periodu i da od privatizacije Sveca neće biti ništa.

Zahtjev mještana okolnih naselja Pržno i Sveti Stefan da im se dozovli korišćenje manjih djelova plaža kojima u ime zakupca gazduje kompanija Adriatic proeprties, nije naišao na razumijevanje zakupca. Događaji su eskalirali kada su mještani protestovali protiv gradnje stanova za tržište u Miločeru i u martu ove godine porušili kapije kojima je bio onemogućen pristup Kraljičinoj plaži. Ni Statis ni predstavnici Amana nisu želeli bilo kakav kontakt sa mještanima već su najavili da u novonastalim okolnostima neće raditi ove turističke sezone.

„Žao mi je što mogu da kažem, kakva je situacija sada, da nema Kraljičine plaže. Više nema investicija u ovom dijelu. Vlada se odlučila nakon 10 godina nesmetanog rada da promijeni pristup, da ovo područje učini polujavnim i uništi svaku vrstu ekskluzivnosti. To je veoma ozbiljna povreda ugovora, potpisanog između Amana i crnogorske Vlade. Ne postoji način da Aman kao operater nastavi, to ne može biti polujavno. Da bi ovaj projekat bio održiv on mora biti ekskluzivan, ako ne može biti podržan kako je bilo dogovoreno prije 15 godina, mi sa naše strane ne možemo nastaviti. Milsim da je to velika greška. To je projekat koji je promovisao Crnu Goru širom svijeta“, kazao je Statis.

„Ovo je Amanova odluka da ne može više da posluje a za mene velika finansijska šteta, ali, hvala Bogu, kao za svaki međunarodni ugovor postoji arbitraža, u ovom slučaju sa sjedištem u Londonu i tamo ćemo vidjeti ko je u krivu a ko u pravu. Bojim se da arbitraža može da stvori veoma veliku finansijsku štetu za crnogorsku Vladu“, poručuje Statis.

On je kazao kako nema nikakvu komunikaciju sa Vladom, kojoj od decembra šalju dopise na koje nisu dobili odgovore. Tek kada su i zvanično objavili vijest da Hotel Sveti Stefan neće raditi ovo ljeto, konačno su iz Vlade zatražili sastanak, „na kojem samo ponavljaju da ne mogu podržati ovaj projekat“.

Očigledno je riječ o spornoj  gradnji stanova u Miločeru čiju legalnost osporava komisija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Srozavanju nivoa ekskluzivnosti neće doprinijeti prisutvo mještana po krajevima dviju prostranih, velikih plaža, onoliko koliko to čini sam zakupac. Gradnja stanova u Miločeru već je ugrozila ekskluzivitet kakav su zakupci zatekli i preuzeli uz obavezu da ga unaprijede. Blizina predivne Kraljičine plaže vjerovatno je uključena u cijenu kvadrata luksuznih stanova. Pojava stambenih zgrada u miločerskom parku jedna je od najgorih tekovina zakupa Svetog Stefana.

„Nakon 60 godina ljudi imaju pravo da pristupe Kraljičinoj plaži i mogu da plivaju zajedno sa  gostima našeg hotela, što nikada nije bio dio plana“, vajka se Statis i navodi mogućnost da, nedajbože, mogu i da fotografišu jednog Bekama na primjer. Izgleda da  gostima Amana ne smetaju crnogorski političari sa svojim familijama djecom i prijateljima. Oni ne ugrožavaju ekskluzivnost rizorta. Kraljičina plaža je omiljeno kupalište  predsjednika Mila Đukanovića i njegove šire familije koju prati brojno obezbjeđenje. Nesmetano se tu kupaju i ministri, biznismeni, ambasadori i ambasadorke, valjda kao dio elite koja ne smeta.

Statis prijeti visokim iznosom odštete u Londonu zbog navodnog kršenja ugovora samo jedne strane, Vlade Crne Gore. Ne pominjući svoje postupke i radnje koje nisu dio dogovora. Kompanija Adriatic properties u Svetom Stefanu se očitovala kao divlji graditelj. U sred maslinjaka, u zoni ispred Hotela Sveti Stefan, podigli su, dvije dvospratne zgrade bez građevinske dozvole, koje je tadašnji ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović, podveo u kategoriju privremenih objekata, poput kioska ili kakvih tezgi. Bespravno je sazidan ogroman SPA centar na Kraljičinoj plaži, najvrednijoj lokaciji na rivijeri.

Dobili su i povlastice u pogledu trajanja zakupa i visine nadoknade. Ugovor je produžen za dodatnih 12 godina, dok je naknada za godišnji zakup tri hotela, nekoliko restorana i kafica, sa ugovorenih 2 miliona eura, pala na 1,2 milion. Istovremeno su oslobođeni plaćanja zakupnine za hotel Kraljičina plaža. Međutim najveći bonus prethodna Vlada dodijelila je zakupcu produženjem roka zakupa zemljišta u Miločeru sa 30 na 90 godina. Praktično im poklonila najskuplje parče zemlje u državi.

Petros Statis  jedan je od onih povlašćenih investitora zbog čijih potreba država mijenja svoje zakone. Poput investitora marine Porto Montengro u Tivtu, čiji se izvršni direktor medijima u Kanadi pohvalio uslovima za ulaganje u Crnu Goru riječima : „Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države“.

U njegovom interesu vršene su izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Donijet je Urbanistički projekat Miločer bez utemeljenja u planskoj dokumentaciji za gradnju oko 41.000 kvadrata apartmana, vila i hotela „na najljepšem mjestu na svijetu“, čije je drugo ime – urbanistički cunami na Sveti Stefan.

Statis je potvrdio da je njegov partner i glavni investitor u projektu Sveti Stefan, malezijski biznismen Vei Seng Pua, vlasnik Hotela Mestral u Pržnu.  Ali nije govorio o tome kako svaku poslovnu godinu dvojica partnera u zakupu Svetog Stefana i Miločera završavaju sa gubicima u iznosima od više miliona eura.  Ukupan gubitak koji je zakupac ostvario poslovanjem u ekskluzivnom crnogorskom rizortu trenutno iznosi 100 miliona eura.

 

Neizmirena šteta

Država Crna Gora nije pokrenula postupak nadoknade štete zbog kašnjenja rekonstrukcije preuzetih hotela. Podsjećamo na situaciju u kojoj je grad-hotel Sveti Stefan bio zatvoren i u potpunom mraku  prve dvije godine zakupa, da bi zatim otpočela rekonstrukcija koja je trajala punih pet godina. Svetac je prve goste primio 2013. godine, kada je počeo sa radom u punom kapacitetu.

Šteta koju je za pet godina pretrpjela ne samo država nego i turizam Crne Gore nestankom Svetog Stefana, perjanice crnogorskog turizma, sa svjetskog turističkog tržišta, nikada nije namirena.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo