Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH POLITIČKIH ASOVA: Dug put do pravde za bivšeg gradonačelnika

Objavljeno prije

na

Kada je nakon 10 godina, 2018, tužilaštvo pokrenulo slučaj Carine iz MANSA su saopštili – ,,Smatramo da Mugoša zaslužuje pravično, javno suđenje, ne samo za slučaj Carine već i za druge malverzacije kojih tokom njegovog mandata nije bilo malo”. Za Carine mu se sudi četvrta godina. Afere – Bazar, Delta, Limenka, KAP –  skoro niko više ne pominje

 

,,Dokazaću da nisam kriv”, kazao je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša u maju 2018. kada mu se počelo suditi zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju Carine. Da je pravda u Crnoj Gori spora uvjerio se na svom slučaju DPS prvak, hirurg, bivši ministar, gradonačelnik i ambasador – suđenje traje četiri godine a ove nedjelje je odloženo za 2. mart.

Optužnica Specijalnog državnog tužilaštva tereti Mugošu da je od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao gradonačelnik Podgorice, iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja pribavio drugom korist, a gradu Podgorici pričinio štetu od 6,7 miliona eura. Mugoši se stavlja na teret da je kao gradonačelnik iskoristio službeni položaj i bez sprovedenog postupka javnih nabavki donio odluku o prenosu prava korišćenja gradskog građevinskog zemljišta na podgoričku kompaniju Carine.

Bivši gradonačelnik Podgorice  negirao je pred sutkinjom Vesnom Pean navode iz optužnice, tvrdeći da je u slučaju Carine radio sve po zakonu. Poručio je, na početku suđenja, da ne želi da odgovara na pitanja glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužiteljke Ljiljane Lakić i požalio se da mu se sudskim postupkom nedvosmisleno želi nanijeti politička, lična šteta i moralna diskreditacija.

Da se podsjetimo što je sporno u slučaju Carine. Sredinom 2007. godine Glavni grad je raspisao javno nadmetanje za parcelu od 15.205 kvadrata na Starom aerodromu. Najbolju ponudu, od preko 13 miliona, dale su Carine. Nakon što je prihvaćena ponuda Carina, iz ove kompanije obavještavaju Glavni grad da odustaju od kupovine. Da bi samo par nedjelja kasnije podnijeli zahtjev za kupovinu zemljišta neposrednom pogodbom. Objasnili su da žele da kompletiraju manju parcelu, koju su kupili 2002. godine, sa većom.

Mugoša, mjesec kasnije, prihvata zahtjev Popovića, i gradsko zemljište prodaje za dva i po miliona eura (165 eura po kvadratu). Cijena, koju je isti kupac ponudio na javnom nadmetanju, tako je oborena za skoro 11 miliona eura.

Ovaj ugovor je proglašen ništavnim odlukom Osnovnog suda, koju je potvrdio Vrhovni sud, 2010. godine, a na osnovu žalbe drugoplasiranog na javnom nadmetanju Veselina Šofranca.

Gradonačelnik ne haje za pravosnažne presude, pa mimo znanja Skupštine Glavnog grada, oktobra 2011. godine, ponovo donosi istu odluku kojom se zemljište ustupa Carinama za dva i po miliona eura.

Na cijenu ne utiče to što je, nakon prvog ugovora s Carinama, promijenjena i planska dokumentacija pa se na lokaciji predviđenoj za skladišta i servise, omogućava izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa.

Da je pravda spora ne samo za Mugošu, nego i za građane govori to da je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela tri krivične prijave protiv Mugoše u vezi sa nezakonitom prodajom gradskog zemljišta kompaniji Carine. Prvu deceniju prije nego što se tužilaštvo nakanilo da procesuira ovaj slučaj. Posljednju krivičnu prijavu MANS je podnio 2012. godine protiv Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i primio mito. Prijavu su podnijeli i protiv vlasnika Carina Čedomira Popovića, zbog sumnje da je dao mito. I Demokrate su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja. U ovoj partiji su izveli računicu – da je Glavni grad ušao u partnerstvo s privatnim investitorom, kao vlasnik zemljišta dobio bi u stambeno-poslovnom objektu od 72.238 metara kvadratnih, najmanje 20.000 kvadrata. Kako je minimalna prosječna cijena novoizgrađenog kvadrata u Podgorici 1.000 eura, Glavni grad je samo u ovom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.

Krajem 2015. godine specijalni tužilac Milivoje Katnić je u emisiji Načisto najavio istragu u predmetima Bazar i Carine. Početkom 2016. tadašnji šef Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Dragan Radonjić izjavio je da su inspektori policije završili istragu koja se tiče Mugoše i da su sve prikupljene informacije predate tužilaštvu.

Što se dešava sada? Na glavnom pretresu u oktobru 2020. godine, Vijeće sudije Vesne Pean je po službenoj dužnosti donijelo rješenje da se uradi supervještačenje u sudskom predmetu protiv Miomira Mugoše, nakon čega je suđenje odloženo na neodređeno vrijeme. Ovakvoj odluci suda, prethodio je pokušaj usaglašavanja nalaza vještaka arhitektonske struke Vukašina Đuričkovića i ekonomsko finansijske struke Milenka Popovića, sa nalazom vještaka procjenitelja Sanje Radović.

Kako nije došlo do usaglašavanja nalaza, sud je donio rješenje da se uradi supervještačenje. Đuričković i Popović su ostali pri svojim nalazima u kojem su naveli da je cijena kvadrata zemljišta koštala od 880 do 970 eura po kvadratu, dok Radović navodi da je to oko 165 eura, a radi se o gradsko-građevinskom zemljištu koje je bivši gradonačelnik prodao kompaniji Carine po cijeni od 165 eura po metru kvadratnom.

Prema nalazu sudskog vještaka građevinske struke procjenitelja Sanje Radović, vrijednost dvije parcele gradsko-građevinskog zemljišta u servisno skladišnoj zoni na Starom aerodromu u Podgorici, površine 8.047 i 7.158 m2, po metru kvadratnom iznosile su po 246 eura, odnosno 167 eura. Sada se čeka supervještačenje i egzaktni podaci.

Kada je nakon 10 godina, 2018, tužilaštvo pokrenulo slučaj Carine iz MANSA su saopštili ,,Smatramo da Mugoša zaslužuje pravično, javno suđenje, ne samo za slučaj Carine već i za druge malverzacije kojih tokom njegovog mandata nije bilo malo”.

Ostale Mugošine slučajeve sa krivičnim prijavama – Bazar, Delta, Limenka, KAP, skoro niko više ne pominje. A najmanje tužilaštvo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo