Povežite se sa nama

Izdvojeno

 KRIZA VLASTI U ANDRIJEVICI: DPS se vraća na mala vrata?        

Objavljeno prije

na

Lokalna vlast u Andrijevici, koju od avgusta 2020. godine čini koalicija SNP, NSD i Demokrate, za kratko vrijeme se po treći put našla u ozbiljnoj krizi. Ona se, zapravo, nalazi “na klackalici” od samog starta zbog toga što je razlika između vladajuće većine i opozicionog DPS-a samo u jednom odborniku, a tu situaciju stalno po neki od odbornika većine koristi za razna uslovljavanja i ucjene

 

Da li se u ovom trenutku može bilo šta dogoditi što bi spriječilo Demokratsko partiju socijalista da se vrati na vlast u Abdrijevici? Odbornik Nove srpske demokratije (NSD) u Skupštini opštine Andrijevica, Mijomir Dragović, podnio je sa opozicionim odbornicima DPS u ovom gradu inicijativu za smjenu predsjednika opštine Željka Ćulafića (SNP).

On je u obrazloženju, u koje je Monitor imao uvid, naveo da to čini zbog toga što predsjednik opštine nije obezbijedio sprovođenje strateškog plana razvoja, druge razvojne planove, programe i strateška dokumenta od državnog značaja, kao i da nije podnio u zakonskom roku Skupštini izvještaj o svom radu i radu organa lokalne uprave i službi.

Pored Dragovića, inicijativu je potpisalo još četrnaest odbornika DPS i jedan SD, što je ukupno šesnaest. Dovoljno. Lokalni parlament u Andrijevici broji 31 odbornika.

Iz SNP u Andrijevici tvrde da se radi o “političkoj korupciji između odbornika Nove srpske demokratije i Demokratske partije socijalsita” i pozivaju državne organe da to sankcionišu i spriječe. “Кonstatacije koje su navedene u predlogu za razrješenje Željka Ćulafića sa mjesta predsjednika opštine Andrijevica od strane odbornika DPS-a i odbornika NSD Dragovića ne odgovaraju istini i stvarnom i činjeničnom stanju. Radna verzija Strateškog plana razvoja opštine Andrijevica za naredni period je završena i ubrzo ide na javnu raspravu i dalje na konačno usvajanje. Razlog kašnjenja donošenja ovog Plana ogleda se u činjenici da radna grupa nije mogla, zbog niza otežavajućih okolnosti,  da na vrijeme prikupi određene nove podatke, važne za ovaj strateški dokument”, kažu iz Socijalističe narodne partije.

Oni objašnjavaju i da su pojedine opštine na snagu stavile stare planove, uz obrazloženje da je neophodno da se sačeka popis stanovništva, pa da se tek onda pristupi izradi ovog dokumenta. “Takođe Izvještaj o radu predsjednika Opštine je sačinjen na vrijeme i on se nalazi u skupštinskoj proceduri. Podnošenje predloga o razrješenju Željka Ćulafića, iz redova SNP-a, sa pozicije predsjednika opštine ogleda se u osnovanoj sumnji da je u pitanju politička korupcija između DPS-a i pojedinih odbornika i čelnika OO Nove srpske demokratije koji žele zajedno da formiraju novu skupštinsku većinu, i tako, izigravajući volju naroda, preuzmu vršenje lokalne vlasti u Andrijevici”, tvrde u SNP.

Oni dodaju da takav scenario odavno priprema predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije Vesko Raketić zajedno sa čelnicima andrijevičkog DPS-a. “Podsjećamo da zahvaljujući ponašanju Raketića i njegovih istomišljenika vlast u Andrijevici u dužem periodu funkcioniše otežano i to na štetu građana. Takođe, podsjećamo da je, zahvaljujući političkoj korupciji, DPS 2012. godine nasilno preuzeo vlast u Andrijevici. Napominjemo, zbog javnosti,  da u ovoj političkoj smejuriji, učestvuje samo jedan odbornik Nove srpske demokratije, i njegovi mentori koji ga nagovaraju na nečasne radnje. To su ljudi koji se čitavo vrijeme bore samo za svoje lične interese”. kažu u ovoj partiji.

Iz andrijevičkog SNP-a su uputili poziv vrhu Nove srpske demokratije da “konačno preispita ponašanje partijskih čelnika u Andrijevici i spriječi njihove nečasne radnje”.

Raketić je negirao da on ili andrijevački odbor NSD imaju bilo kakve veze  sa potezom odbornika Dragovića, ali je centrala NSD poslije dva, tri dana vaganja Dragovića isključila iz stranke zbog pravljenja pakta sa DPS-om, a kompletan odbor stranke u Andrijevici raspustila. Neki kažu da je to učinjeno sa zakašnjenjem, jer se u Andrijevici odavno govorilo da se ovakav scenario priprema.

Na ovaj način se lokalna vlast u Andrijevici, koju od avgusta 2020. godine čini koalicija SNP, NSD i Demokrate, za kratko vrijeme po treći put našla u ozbiljnoj krizi.

Vlast se u Andrijevici, zapravo, nalazi “na klackalici” od samog starta zbog toga što je razlika između vladajuće većine i opozicione Demokratske partije socijalista samo u jednom odborniku, a tu situaciju stalno po neki od odbornika koristi za razna uslovljavanja i ucjene.

Prije samo nekoliko dana odbornik Bogdan Mijović, koji je bio iz redova Demokrata, najavio je da istupa iz te partije i da će nastaviti da djeluje samostalno, a istog dana su Demokrate saopštile da su Mijovića ranije isključili iz stranke.

Da u lokalnom parlemetnu u Andrijevici nešto ne funkcioniše kako treba i da svako malo dolazi do „kuršlusa“ postalo je evidentno prošle godine, od kada su počela često da se otkazuju zasijedanja SO zbog nedostatka kvoruma. Čim bi iz klupa vladajuće koalicije neko izostao sa sjednice, a to je najčešće bio odbornik Mijović, odbornici DPS su se odmah povlačili, čime je parlament ostajao bez kvoruma za rad.

Prošlu godinu  politički život u ovom gradu obilježio je i sukob predsjednika opštine Željka Ćulafića (SNP) i Veska Raketića (NSD), koja je završen smjenom Raketića sa mjesta potpredsjednika opštine.

Demokratska partija socijalista koristi ovu priliku da preuzme lokalnu vlast u Andrijevici, ali čak i da u tome uspije, to može biti samo na kratak rok. Ako se nešto ne promijeni, sasvim je izvjesno da će u ovoj malenoj i siromašnoj varošici, gdje su fotelje izgleda važnije od standarda  i života običnih građana, biti vanrednih lokalnih izbora. Jedini uspjeh za DPS je taj što bi u te izbore ušli sa pozicija vlasti. Izvjesno je, ipak, da bi poslije vanrednih lokalnih izbora lokalna politička scena bila bitno drugačija. Nova snaga je na sceni  – Pokreta Evropa sad.

Na upravo držanim parlamentarnim izborima Evropa sad imala je najviše glasova – 594 i to je sada najjača snaga na lokalnoj sceni i u Andrijevici, DPS je imao svega 558, SNP 525, DF 452, a Demokrate 157.

U međuvremenu, ostaje da se sačeka i vidi da li će na optužbe o političkoj korupciji regovati tužilaštvo. To se nije dogodilo 2012. godine, kada je prvi put DPS na sličan način, „pridobijajući“ jednog odbornika PZP došao do većine u lokalnom parlamentu. I tada se govorilo o korupciji, ali na tome se sve završilo.

                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo