Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRIZA SE NASTAVLJA: Sve bitke za vlast

Objavljeno prije

na

Na kraju godine, jasno je: Đukanović ne želi suštinsku reformu ni svoje partije, koju je opet odložio, ali ni institucija koje je tako dugo urušavao. Njegovi oponenti pokušavajući da ga skinu s trona, rade isto. Što bi prekao predsjednik – Srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Možda jednom dobijemo bolje društvo

 

Kriza traje, ali neke stvari su sigurne: Nebojša Medojević i Dritan Abazović žele bezbjednosni sektor u novoj vladi Miodraga Lekića. Ako je bude. Sigurno je i da Milo Đukanović ne želi novu vladu Miodraga Lekića, ali ni suštinsku reformu unutar sopstvene partije. I da ćemo se na Ustavnu sud načekati. Ostalo je neizvjesno.

Nakon što su Đukanoviću poslati potpisi 41 poslanika koji predlažu Lekića za mandatara, Predsjednik se otvorenim pismom obratio lideru DF Andriji Mandiću, saopštivši da ne spori da postoji parlamentarna većina, ali da „taj predlog nema uporišta u Ustavu Crne Gore”.  Đukanović je ranije saopštio da neće učestvovati u implementaciji Zakona o predsjedniku, jer je neustavan, a po kom je on dužan da sada prihvati predlog parlamentarne većine za mandatara. Na kraju pisma je predsjednik uputio Mandiću srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Ne znaš da li da se zaplačeš il nasmiješ.

Nije, izgleda, samo Đukanović prepreka formiranju nove vlade na čelu sa Lekićem. Tu su opet i partijski apetiti. Za sada je održan jedan neformalni sastanak parlamentarne većine radi dogovora o formiranju nove vlade. Nije bilo javnog saopštenja o rezultatima sastanka, ali se saznalo da Nebojša Medojević ne odustaje od bezbjednosnog sektora, koji takođe želi i URA, odnosno Abazović. To bi mogao biti jedan od kamena spoticanja formiranja vlade, ali i put izlaska iz aranžmana koji je pod oštrim kritikama EU. Nakon sastanka se oglasio i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović revoltiran jer je za sastanak saznao iz medija. „Sastanak svih lidera većine je kada se sastanu svi. A ne kada nadobudni pojedinci misle ‘da je to to’. Alergičan sam na neozbiljnost i mislim da je krajnje i potonje vrijeme da se to ne događa. Da, krajnje i potonje“, kazao je Danilović.

Mediji su objavili i da su se predstavnici parlamentarne većine usaglasili na sastanku da bi do 19. januara trebalo da bude formirana nova vlada na čelu sa Lekićem, te da je stav većine da ukoliko dogovor ne bude okončan do tada – od njega najvjerovatnije ništa neće ni biti. Nije dobro krenulo.

To su za sada rezultati bitke za vlast na državnom nivou. Šta će biti sa bitkom za Podgoricu, znaće se kada na snagu stupe svježe usvojene Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, još jedan dokument koji se osporava sa evropskih adresa, i koji je Skupština izglasala bukvalno preko noći. Izmjene su predložili poslanici parlamentarne većine, a cilj mu je da se utiče na situaciju u kojoj DPS i dalje vodi Podgoricu, uprkos tome što je vlast u lokalu izgubio na izborima krajem oktobra. Razlog je to što je Ustavni sud u blokadi i ne može da odlučuje o ustavnim žalbama učesnika izbora, kako bi se mogli proglasiti rezultati izbora.

Izmjene Zakona o lokalnoj samoupavi propisuju da „ukoliko nadležna izborna komisija ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od njihovog održavanja, aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta mandat prestaje po sili zakona”. U tom slučaju, kako se navodi u novom zakonu, Vlada svojim aktom konstatuje prestanak mandata lokalnoj skupštini i na predlog ministarstva imenuje Odbor povjerenika.

To nijesu jedine izmjene koje ovaj dokument donosi. On dodatno urušava sistem zapošljavanja u javnom sektoru, ocijenjeno je iz Evropske delegacije i civilnog sektora. Niko ništa.

Premijer u tehničkom mandatu Abazović saopštio je da će u Podgorici, čim stupe na snagu usvojene izmjene, biti uvedena  prinudna uprava.

„Onda će se preduzeti sve druge radnje kako bi taj grad nesmetano funkcionisao do završetka ukupne političke situacije, za koju navijamo da se što prije završi“, rekao je Abazović na sjednici Vlade.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da će, čim stupe na snagu izmjene, predložiti Vladi da izabere odbor povjerenika.

U međuvremenu, specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivične prijave u vezi sa sporenjem oko proglašenja rezultata lokalnih izbora u Podgorici.

Odbačena je prijava koju je predsjednik Izborne komisije Veselin Vukčević podnio protiv nekoliko njenih članova zbog podstrekivanja na krivično djelo, ali i ona koja je podnijeta protiv njega zbog odbijanja da omogući proglašenje rezultata.

Specijalni tužilac i portparol SDT Vukas Radonjić saopštio je da je „duh Zakona o izboru odbornika i poslanika takav da se izborni rezultati ne mogu objaviti dok Ustavni sud ne odluči po izbornim žalbama.” To što zakon nije predvidio rješenje da je Ustavni sud nefunkcionalan, ne može se koristiti da se kroz izolovano tumačenje odredbi krši Ustav, dodao je Radonjić.

Mogu da se donose zakoni koji mijenjaju pravila kako kome treba, kao što to čini parlamentarna većina, koje nema ko ga iskontroliše. Na Ustavni sud ćemo se, sve su prilike, načekati. Proces za izbor nedostajućih sudija tog suda, kako bi se odblokirao, vraćen je na početak. Ustavni odbor raspisao je novi javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, a rok za podnošenje prijava je 15 dana.

Sasvim je sigurno da je to, u stvari, ključna politička borba. Iako DPS kao prioritet deklarativno navodi izbor sudija Ustavnog suda, kao što je Đukanović ove sedmice ponovio i u otvorenom pismu Mandiću,  posljednje što ta partija želi je oslobađanje te, ali i drugih pravosudnih instanci, koje su decenijama mukotrpno zarobljavali. Zbog toga i nijesu glasali za prethodna četiri kandidata za sudije tog suda, iako na njihove biografije nije bilo primjedbi, ponavljajući da nijesu učestvovali u dijalogu o kandidatima. U prevodu – nijesu trgovali. Sada je taj proces, kako su željeli, vraćen na početak.

I predstavnici parlamentarne većine pokazali su tokom više pokušaja da se izaberu sudije Ustavnog suda da su presudne političke kalkulacije, a ne stručne reference i biografije kandidata.

Nije odložen samo izbor Ustavnog suda. DPS je odložio i unutarpartijske izbore. Đukanović je u četvrtak, uoči sjednice GO, rekao da je u njihovim strukturama otvorena dilema da li je dobro za partiju da se „uoči izvjesnih predsjedničkih izbora i vrlo vjerovatno parlamentarnih izbora, bave i predsjedničkim unutar DPS-a”.  Đukanović je već pokazao da ono što je još u avgustu moralo biti urađeno – suštinska reforma partije – ne želi da uradi. Jer bi čisteći  redove od prljavih biografija, morao da počisti prvo – sebe. U protivnom je sve, kao na prethodnom Kongresu te partije, samo uzaludna šminka. Koja se može i odložiti.

Problem je u tome što  suštinske reforme društva nijesu sproveli ni  oni koji su ga pobijedili u avgustu 2020. Nastavili su Đukanovićevim stopama, od partijskog zapošljavanja, preko želje da kontrolišu institucije.

Zato se danas preko urušenih institucija vodi tek ogoljena bitka za vlast.

Što bi prekao predsjednik – Srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Možda jednom dobijemo bolje društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo