Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRIZA SE NASTAVLJA: Sve bitke za vlast

Objavljeno prije

na

Na kraju godine, jasno je: Đukanović ne želi suštinsku reformu ni svoje partije, koju je opet odložio, ali ni institucija koje je tako dugo urušavao. Njegovi oponenti pokušavajući da ga skinu s trona, rade isto. Što bi prekao predsjednik – Srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Možda jednom dobijemo bolje društvo

 

Kriza traje, ali neke stvari su sigurne: Nebojša Medojević i Dritan Abazović žele bezbjednosni sektor u novoj vladi Miodraga Lekića. Ako je bude. Sigurno je i da Milo Đukanović ne želi novu vladu Miodraga Lekića, ali ni suštinsku reformu unutar sopstvene partije. I da ćemo se na Ustavnu sud načekati. Ostalo je neizvjesno.

Nakon što su Đukanoviću poslati potpisi 41 poslanika koji predlažu Lekića za mandatara, Predsjednik se otvorenim pismom obratio lideru DF Andriji Mandiću, saopštivši da ne spori da postoji parlamentarna većina, ali da „taj predlog nema uporišta u Ustavu Crne Gore”.  Đukanović je ranije saopštio da neće učestvovati u implementaciji Zakona o predsjedniku, jer je neustavan, a po kom je on dužan da sada prihvati predlog parlamentarne većine za mandatara. Na kraju pisma je predsjednik uputio Mandiću srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Ne znaš da li da se zaplačeš il nasmiješ.

Nije, izgleda, samo Đukanović prepreka formiranju nove vlade na čelu sa Lekićem. Tu su opet i partijski apetiti. Za sada je održan jedan neformalni sastanak parlamentarne većine radi dogovora o formiranju nove vlade. Nije bilo javnog saopštenja o rezultatima sastanka, ali se saznalo da Nebojša Medojević ne odustaje od bezbjednosnog sektora, koji takođe želi i URA, odnosno Abazović. To bi mogao biti jedan od kamena spoticanja formiranja vlade, ali i put izlaska iz aranžmana koji je pod oštrim kritikama EU. Nakon sastanka se oglasio i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović revoltiran jer je za sastanak saznao iz medija. „Sastanak svih lidera većine je kada se sastanu svi. A ne kada nadobudni pojedinci misle ‘da je to to’. Alergičan sam na neozbiljnost i mislim da je krajnje i potonje vrijeme da se to ne događa. Da, krajnje i potonje“, kazao je Danilović.

Mediji su objavili i da su se predstavnici parlamentarne većine usaglasili na sastanku da bi do 19. januara trebalo da bude formirana nova vlada na čelu sa Lekićem, te da je stav većine da ukoliko dogovor ne bude okončan do tada – od njega najvjerovatnije ništa neće ni biti. Nije dobro krenulo.

To su za sada rezultati bitke za vlast na državnom nivou. Šta će biti sa bitkom za Podgoricu, znaće se kada na snagu stupe svježe usvojene Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, još jedan dokument koji se osporava sa evropskih adresa, i koji je Skupština izglasala bukvalno preko noći. Izmjene su predložili poslanici parlamentarne većine, a cilj mu je da se utiče na situaciju u kojoj DPS i dalje vodi Podgoricu, uprkos tome što je vlast u lokalu izgubio na izborima krajem oktobra. Razlog je to što je Ustavni sud u blokadi i ne može da odlučuje o ustavnim žalbama učesnika izbora, kako bi se mogli proglasiti rezultati izbora.

Izmjene Zakona o lokalnoj samoupavi propisuju da „ukoliko nadležna izborna komisija ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od njihovog održavanja, aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta mandat prestaje po sili zakona”. U tom slučaju, kako se navodi u novom zakonu, Vlada svojim aktom konstatuje prestanak mandata lokalnoj skupštini i na predlog ministarstva imenuje Odbor povjerenika.

To nijesu jedine izmjene koje ovaj dokument donosi. On dodatno urušava sistem zapošljavanja u javnom sektoru, ocijenjeno je iz Evropske delegacije i civilnog sektora. Niko ništa.

Premijer u tehničkom mandatu Abazović saopštio je da će u Podgorici, čim stupe na snagu usvojene izmjene, biti uvedena  prinudna uprava.

„Onda će se preduzeti sve druge radnje kako bi taj grad nesmetano funkcionisao do završetka ukupne političke situacije, za koju navijamo da se što prije završi“, rekao je Abazović na sjednici Vlade.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da će, čim stupe na snagu izmjene, predložiti Vladi da izabere odbor povjerenika.

U međuvremenu, specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivične prijave u vezi sa sporenjem oko proglašenja rezultata lokalnih izbora u Podgorici.

Odbačena je prijava koju je predsjednik Izborne komisije Veselin Vukčević podnio protiv nekoliko njenih članova zbog podstrekivanja na krivično djelo, ali i ona koja je podnijeta protiv njega zbog odbijanja da omogući proglašenje rezultata.

Specijalni tužilac i portparol SDT Vukas Radonjić saopštio je da je „duh Zakona o izboru odbornika i poslanika takav da se izborni rezultati ne mogu objaviti dok Ustavni sud ne odluči po izbornim žalbama.” To što zakon nije predvidio rješenje da je Ustavni sud nefunkcionalan, ne može se koristiti da se kroz izolovano tumačenje odredbi krši Ustav, dodao je Radonjić.

Mogu da se donose zakoni koji mijenjaju pravila kako kome treba, kao što to čini parlamentarna većina, koje nema ko ga iskontroliše. Na Ustavni sud ćemo se, sve su prilike, načekati. Proces za izbor nedostajućih sudija tog suda, kako bi se odblokirao, vraćen je na početak. Ustavni odbor raspisao je novi javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, a rok za podnošenje prijava je 15 dana.

Sasvim je sigurno da je to, u stvari, ključna politička borba. Iako DPS kao prioritet deklarativno navodi izbor sudija Ustavnog suda, kao što je Đukanović ove sedmice ponovio i u otvorenom pismu Mandiću,  posljednje što ta partija želi je oslobađanje te, ali i drugih pravosudnih instanci, koje su decenijama mukotrpno zarobljavali. Zbog toga i nijesu glasali za prethodna četiri kandidata za sudije tog suda, iako na njihove biografije nije bilo primjedbi, ponavljajući da nijesu učestvovali u dijalogu o kandidatima. U prevodu – nijesu trgovali. Sada je taj proces, kako su željeli, vraćen na početak.

I predstavnici parlamentarne većine pokazali su tokom više pokušaja da se izaberu sudije Ustavnog suda da su presudne političke kalkulacije, a ne stručne reference i biografije kandidata.

Nije odložen samo izbor Ustavnog suda. DPS je odložio i unutarpartijske izbore. Đukanović je u četvrtak, uoči sjednice GO, rekao da je u njihovim strukturama otvorena dilema da li je dobro za partiju da se „uoči izvjesnih predsjedničkih izbora i vrlo vjerovatno parlamentarnih izbora, bave i predsjedničkim unutar DPS-a”.  Đukanović je već pokazao da ono što je još u avgustu moralo biti urađeno – suštinska reforma partije – ne želi da uradi. Jer bi čisteći  redove od prljavih biografija, morao da počisti prvo – sebe. U protivnom je sve, kao na prethodnom Kongresu te partije, samo uzaludna šminka. Koja se može i odložiti.

Problem je u tome što  suštinske reforme društva nijesu sproveli ni  oni koji su ga pobijedili u avgustu 2020. Nastavili su Đukanovićevim stopama, od partijskog zapošljavanja, preko želje da kontrolišu institucije.

Zato se danas preko urušenih institucija vodi tek ogoljena bitka za vlast.

Što bi prekao predsjednik – Srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Možda jednom dobijemo bolje društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neforomalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo