Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIVOLOV U NP BIOGRADSKA GORA: Bez podrške države

Objavljeno prije

na

Biogradsku prašumu čuva služba od 10 zaposlenih, čije zarade ne prelaze 300 eura. To, uz nepostojanje zaštitne zone oko NP, kažu nadzornici olakšava posao krivolovcima. Više podrške i sluha države neophodni su da se na  adekvatan način zaštiti to područje.

 

Do zaključenja ovog broja Monitora, policija nije otkrila ko je u nedjelju, 14. novembra, u ranim jutarnjim satima, u srcu Biogradske prašume ubio jelena. Prema prvim informacijama, izgledalo je da će otkrivanje tročlane grupe krivolovaca biti lak posao. Kako ih je, dok su drali ubijenu životinju iznenadio  nadzornik Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, krivolovci su ostavili pušku, prsluk u, ali i leš jelena.   Prema informacijama iz kolašinske policije,  ima značajnih pomaka u istrazi, ali i određenih otežavajućih okolnosti.

„Izuzeti su DNK tragovi sa prsluka i puške. Imamo sasvim jasne indicije da je riječ o krivolovcima iz Berana. Međutim, još nema dovoljno dokaza. Nadamo se da će ih uskoro biti. Puška koja je nađena na licu mjesta je u vlasništvu preminule osobe, što je problem. Proteklih dana izjave su uzete od više građana, pomažu nam u istrazi i zaposleni u NP svojim informacijama i zapažanjima“, tvrde u policiji.

Prema informacijama dobro upućenog sagovornika Monitora, u kolašinskoj policiji od nedjelje izjave su dali četvorica Baranaca, a među njima i sin jednog policijskog službenika u tom gradu.

Početkom jeseni nadzornici su u NP u više navrata u prašumskom rezervatu hvatali lovačke pse. To se, objašnjavaju, dešava godinama. Kad se ne usude da sami uđu u prašumu, krivolovci puste pse. Otežavajuća okolnost za čuvare tog zaštićenog područja je to što je lov dozvoljen uz samu granicu NP.

„Nema nikave zaštitne zone između teritorije na kojoj je dozvoljen lov i zaštićenog područja.  To je veliki problem, koji nam zadaje ozbiljne  muke i na više načina ugrožava čuvanje divljači.  Krivolovci se dovijaju na razne načine, pa i kad oni ne upadaju, puste kerove u NP. Psi istjeruju divljač van oboda prašume, a krivoloci spremni s puškama čekaju i ubijaju. Više puta smo  apelovali  na resorno ministarstvo poljoprivrede  da riješi tu situaciju. Do sada nije bilo sluha“, kažu u NP Biogradska gora.

Tvde da se svi vlasnici pasa, zatečenih u prašumi, proceusiraju, te da je nedavno povodom toga održan i sastanak sa Upravom za inspekcijske poslove.

Da je mnogo teškoća, a malo podrške u čuvanju divljači i ostalih resursa Biogadske gore,  pokazale su minulih dana izjave čelnih ljudi JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JP NPCG). Prema riječima direktorice tog preduzeća Jelene Kljajević, odlučni su u  namjeri da zaustave krivolov i sve nezakonite aktivnosti na zaštićenim prostorima. Kako je kazala, nadzornici u Službama zaštite NPCG obavljaju dužnosti na terenu u veoma teškim okolnostima.

„Često izloženi rizicima opasnim po život imajući u vidu,  kako vremenske neprilike, tako i suzbijanje različitih vidova nezakonitih radnji.  Jovan Bogavac, nadzornik  iz Službe zaštite NP Biogradska gora učinio je sve što je bilo do njega i pri tom pokazao najveći stepen odgovornosti i hrabrosti imajući u vidu da se nenaoružan suprotstavio krivolovcima koji su izvršili ovo nedjelo“, saopštila je Kljajević.

Ona tvrdi da je onima koji upravljaju zaštićenim područjima „neophodna značajnija finansijska podrška ukupnog državnog sistema u oblasti zaštite prirode“. Prije svega, za kvalitetnije uslove rada svih zaposlenih. Kljajević je objasnila da plate zaposlenih u JPNPCG nijesu usklađene sa koeficijentima ostalih državnih subjekata u javnom sektoru i očekuje  da će država u tom pravcu naći adekvatno rješenje.

Iz tog preduzeća tvrde i da, uporedo  sa dodatnim opremanjem stručnih službi, treba podizati nivo svijesti svih korisnika prostora zaštićenih područja.  „Samo tako se mogu obezbjediti ključni uslovi da u narednom periodu, procesi očuvanja dostignu  evropske standarde“.

Kako je Monitoru kazala direktorica NP Biogradska gora Marija Dulović, zaposleni su maksimalno posvećeni svom poslu dok se  bore sa različitim vidovima kriminala.

„Naslijeđeni problemi, jasno je, prevazilaze sada naše kapacitete. Rješavanje mora podrazumijevati sistemski pristup, saradnju i podršku. Bez toga nećemo moći. Nadzornici NP su 24 sata na terenu, po svim vremenskim uslovima, pa i onim najsurovijim. Tako je tokom cijele godine“, kaže ona.

Biogradsku goru, čija je površina 5.650 hektara, čuva Služba u kojoj je samo 10 zaposlenih. Prema nezvaničnim informacijama, njihova zarada, uključujući i noćni rad, nikad  ne pređe 300 eura. predlog izmjena  kolektvnog  ugovora, kojim su za njih prdviđeni viši koeficijenti, odbijala je i prošla i aktuelna Vlada.

Krivolovce je, pored ubijene životinje, u nedjelju zatekao je nadzornik Jovan Bogavac.  Naravno, nenaoružan.  U NP Biogradska gora, kažu da je rizikovao život u susretu sa naoružanim krivolovcima. Nakon što su pobjegli, ostao je „goloruk“ i bez kvalitetnog signala za telefon, pored ubijenog jelena, sve do dolaska policije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo