Na području kolašinske opštine je, prema više procjena, na desetine aktivnih krivolovaca, od kojih se neki redovno hvale ulovima na društvenim mrežama .
Tvrde da, iako godinama krivolove, nikada ih lovočuvari ili policija nijesu uhvatili na djelu. Ubijena divljač završava najčešće u njihovim zamrzivačima, a bar pet šest krivolovaca je redovno prodaju restoranima na sjeveru. U tim objektima, iako nijesu na zvaničnim menijima, obroci od mesa plemenite divljači su skupi i rezervisani samo za rijetke goste. Dok iz kolašinskih lovačkih društava i policije tvrde da je krivolov na području te opštine sveden na minimum, do prije par mjeseci preko jednog Facebook profila grupa ili jedna osoba svakodnevno je promovisala ubijanje divljači, čak i one plemenite. Na profilu Kolašinski krivolovci od oktobra minule godine objavljivane su fotografije ranjenih ili ubijenih srna, košuta, pa čak i odstrijeljene mladunčadi tih životinja.
Na istoj stranici nekoliko Kolašinca su se hvalili ulovima, dijelili savjete jedni drugima, objavljivali slike oružja za lov… Čak su i objavljivali oglase preko kojih su prodavali svježu pastrmku po cijeni od 10 eura za kilogram.
Na tom FB tom profilu našao se i tekst iz jednih crnogorskih dnevnih novina, gdje je u „ispovijesti” novinaru jedan Kolašinac govorio o svojim „podvizima” i načinu na koji godinama uspijeva da umakne lovočuvarima.
Iz kolašinske policije su saopštili da im je postojanje te FB grupe nepoznanica i tvrde da su uspješno procesuirali nekoliko krivičnih djela u oblasti lova. Međutim iz sudova, lovačkih društava ni iz policije još nije precizno saopšteno koliko je takvih procesa završeno i kakve su sankcije primijenjene.
.
Da nije bilo adekvatne istrage niti posljedica za one koji promovišu krivolov preko društvenih mreža, možda najbolje pokazuje i skorašnji primjer. Devetnaestogodišnji Kolašinac Ivan Milošević na svom FB profilu postavio je fotografiju na kojoj drži ubijenu šumsku sovu, koja je inače zaštićena vrsta. Javnosti nije poznato da su policija i tužilac išta uradili povodom tog slučaja.
Iako reakcije nevladinog sektora nijesu izostale, to nije spriječilo još nekoliko Miloševićevih sugrađana da tokom proteklih sedmica na svojim FB profilima kontinuirano postavljaju fotografije ubijenih životinja.
Prema riječima Mikana Medenice iz NVO „Natura” slučajevi postavljanja fotografija sa ubijenom divljači i razmjene iskustava krivolovaca na društvenim mrežama su – skandal. „Nadležni bi morali da se bave slučajevima objavljivanja fotografija ubijene divljači i otkriju ko su autori, ali i da li su fotografije autentične i da li su snimljene na području naše opštine ili prenesene s interneta”, kaže on. Medenica upozorava da mnogo toga nedostaje da se uredi u oblasti lova i ribolova. ,,Prije svega bi trebalo da znamo kojim brojem divljači raspolažemo, da bismo mogli govoriti o njihovoj efikasnoj zaštiti. Nažalost, mi takve informacije još nemamo”.
Promovisanje krivolova i postavljanje slika ubijenih životinja na društvenim mrežama je skandalozno smatra i predsjednik LD „Kolašin” Sreten Peković. „Osuđujem takve aktivnosti. Nijesam imao priliku da vidim te FB profile, jer su u međuvremenu ugašeni. Užasnut sam i prostorom koji se u nekim medijima daje krivolovcima”, kaže on.
Peković, međutim, kaže da je tokom ove godine mnogo učinjeno na suzbijanju krivolova. Tvrdi da je duplo više Kolašinca, u odnosu na minulu, ove godine uzelo lovačke dozvole. Prema riječima predsjednika LD „Kolašinca” to je pravi pokazatelj da se broj krivolovaca smanjuje.
„ To ohrabruje. Tvrdim da je tokom minule dvije godine mnogo urađeno na suzbijanju krivolova. To se, prije svega, postiglo učestalim kontrolama, koje sprovodim zajedno sa lovočuvarima iz Nacionalnog parka „Biogradska gora” i policijom. Čak tvrdim da većina krivolovaca na području Kolašina dolazi iz drugih opština i to u pograničnom dijelu. No, i tu smo našli način, pa, recimo, dobro sarađujemo sa lovačkim društvima iz Andrijevice”, kaže Peković, podsjećajući da je nedavno na Bjelasici u katunu Vranjak, uhvaćena u krivolovu grupa Beranaca. Taj slučaj je, kaže on, procesuiran i sudski ishod se očekuje.
Ukoliko je tačno da se krivolov u kolašinskim šumama , zahvaljujući kontrolama smanjuje, to se nikako ne može kazati za tu vrstu krivičnih djela na vodama na području te opštine. Uprkos tome što već dugo kolašinskim vodama još niko ne upravlja, pa ne može ni izdavati ribolovne dozvole, na rijekama je mnogo onih koji pecaju. Ukoliko su tačne tvrdnje iz SRK „Tara i Morača”, da u situaciji kad još nijesu izdate koncesije za gazdovanje vodama, ribolov ne može biti dozvoljen ni na mjestima gdje obično u ovo doba godine jeste, onda je na Tari svakodnevno bar po 20-ak krivolovaca.
Iz sportsko-ribolovnih društava kažu da se krivolovcima otvoren prostor samim tim što nijesu dodijeljene koncesije, te da oni koliko mogu kontrolišu vode i prijavljuju policiji.
„Situacija je jasna. Svi koji sada pecaju na bilo kom dijelu nemaju ribolovne dozvole, jer ih nema ko izdati, s obzirom da nijesmo društvo nije dobilo koncesiju. Kad neko peca bez dozvole onda je krivolovac. Isto kao kad lovci nemaju lovačku dozvolu , oni ne mogu u lov, bez obzira što je lovna sezona. U ovakvoj situaciji policija treba da vodi računa o vodama, to jest da hvata krivolovce i procesuira prijave protiv njih”, kažu u SRK „Tara i Morača” .
Prije nekoliko mjeseci turistički vodič Miodrag Maki Bulatović kazao je da su pojedini reviri Tare u toj mjeri devastirani da imaju manje ribe nego slobodni djelovi rijeke na kojima je dozvoljen ribolov na blinker. Prema njegovim riječima , sada je na tim mjestima u rijeci gotovo nemoguće uloviti potočnu pastrmku, a i liplja je sve manja.
Kako su u kolašinskoj policiji nezvanično kazali, tokom godine podnijeto je i procesuirano svega nekoliko krivičnih prijava protiv Kolašinaca koji bespravno pecaju. Objašnjavaju da je u takvim slučajevima teško završiti proces, jer zbog činjenice da trenutno niko ne upravlja vodama, nema „oštećene strane”.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ