Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krivo srastanje

Objavljeno prije

na

Državni činovnici u Crnoj Gore, da poštuju zakon, ne bi smjeli da zloupotrebljavaju svoje funkcije u predizborne svrhe. Neke evropske zvaničnike ovdašnji zakoni ne obavezuju, a najblaže rečeno, dobar ukus im ne smeta da vlastima direktno pomažu u predizbornoj kampanji. Svaki čas neko od namjernika iz Evrope impresioniran je napretkom Crne Gore. U čemu – ne zna se – ali vlastima bolji marketing teško da je moguće obezbijediti. Posljednji je impresioniran Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan. Nakon njegovog sastanka sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde i ljudskih prava Duškom Markovićem stigla je raskošna vijest da ,,Crna Gora predstavlja pozitivan primjer cijelom regionu kad je riječ o pristupanju EU i NATO”. Zvanično: „Zaključeno je da je uspjeh Crne Gore ujedno i uspjeh politike proširenja EU i generator progresa za ostale države u regionu”.

Pored uloge izvjestioca, Kacin se pojavio i u svojoj liberalnoj modifikaciji. Kao predsjedavajući evropske Alijanse liberala i demokrata za Zapadni Balkan susreo se da predsjednikom Liberalne partije Crne Gore Andrijom Popovićem. Riječ je o partiji nastaloj od ostatka ostataka od ostataka nekadašnjeg Liberalnog saveza, od nastanka čvrsto vezanoj za DPS.

,,Predsjednik Popović je informisao Kacina o Odluci Glavnog odbora LPCG o sklapanju sporazuma o koalicionoj saradnji sa Demokratskom partijom socijalista na parlamentarnim izborima koji će se održati 14.10. 2012. Konstatovano je da će ta Odluka još više približiti Crnu Goru Evropskoj uniji”. Pored toga, ,,zajednički je zaključeno da je veoma važno da crnogorski liberali učestvuju u započetom pregovaračkom procesu Crne Gore sa EU, jer bi mu to dalo novi kvalitet”.

To nije sve i nije kraj. Kacin je svojim prisustvom uveličao i zajedničku sjednicu predsjedničkog kolegijuma i savjeta Liberalne partije Crne Gore. Skup je poslužio i kao priprema za treću regionalnu konferenciju liberala, koja će 14. i 15. septembra biti održana u Budvi.

Stvar je prosta: funkcija specijalnog izvjestioca sasvim ozbiljno zvuči i morala bi podrazumijevati objektivnost izvjestioca i izvještaja. Ovdje više nije riječ o navijanju u kampanji, već o direktnom uključivanju u nju.

Jelko Kacin nije ni prvi, sigurno ni posljednji od kog nam stižu poruke suprotne od onoga što se smatra evropskim vrijednostima. Nema evropskog izvještaja o izborima u Crnoj Gori u kojem nije naglašeno da treba spriječiti miješanje državnih i partijskih funkcija u kampanji. Kad dođu živi ljudi, međutim, nekako se razgale. Tako je, uoči lokalnih izbora u Tivtu i Herceg Novom, odgovarajući na konstataciju da članovi vlade zloupotrebljavaju svoje funkcije učešćem u predizbornim aktivnostima, poslanica Evropskog parlamenta Doris Pak kazala da se takve kampanje dešavaju i u njenoj zemlji, te da se ona ne bi ljutila ako bi vlada vodila kampanju na lokalnim izborima.

Lijepo je biti staložene prirode, samo, ako bi desetak minuta, možda u avionu, posvetila razmišljanju na datu temu, moguće da bi poslanica Pak uvidjela izvjesne razlike između svoje i zemlje u kojoj se vlast nije promijenila više od dvadeset godina. Uočiti srastanje države i partije ovdje zaista nije teško.

Posmatraće nas još, iako se Demokratska partija socijalista bila izjasnila da smo mi tako demokratski napredovali da nam nikakvi posmatrači ne trebaju. Praćenje izbora u Crnoj Gori najavile su Parlamentarna skupština OEBS-a i OEBS-ova Kancelarija za ljudska prava i demokratske institucije, kao i misija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

Na prošlim izborima, bili su impresionirani. ,,Izborni dan je bio istinski impresivan. Nema sumnje da su ovi izbori dodatno ojačali demokratiju u Crnoj Gori” rekao je Roberto Bateli, šef delegacije Parlamentarne skupštine OEBS-a, nakon izbora 2009. Bateli je tada precizirao kako se optužbe o kupovini ličnih karata mogu čuti u svim zemljama u regionu. ,,Nekada se pitam da li se te glasine namjerno šire sa ciljem da se destabilizuje razvoj i ometu dalje demokratske promjene”.

,,Osjetili smo dozu pritiska prema običnim građanima, pogotovo onima koji zavise od države, državnih institucija i vlasti, direktno ili indirektno. Ponosan sam na kolegu, parlamentarca iz Norveške, koji je u Baru prisustvovao jednom incidentu. On je bio prisutan kada su se ljudi fotografisali da bi dokazali da su uradili stvari koje su od njih tražene. Mi nalaze ne zasnivamo na navodima već na posmatranju, to jest na onome što sami vidimo. Ne možemo da dajemo ocjene na osnovu indirektnih ili neprovjerenih navoda”, rekao je nakon izbora šef delegacije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Andreas Gros. Direktan navod kolege iz Norveške otišao je u vjetar, zapravo ostao je incident.

Samo petnaestak dana kasnije Andreas Gros je kazao kako je sudstvo u Crnoj Gori ,,sve samo ne nezavisno od vlasti” i kako stara imovina Komunističke partije ne može više da bude vlasništvo vladajuće partije. ,,Vlast mora još više da radi kako bi zaštitila autonomiju pojedinačnih građana kada se radi o pritisku šefova u državnim i institucijama i kompanijama koje su bliske vlasti (škole, bolnice, TV stanice i drugi). Šefovi pogrešno misle da će najbolje služiti svojim vlastima kada koriste pritisak na svoje zaposlene da favorizuju vladajuće snage.”

Razlika između izjava tokom boravka posmatračkih misija u Crnoj Gori i njihovih zvaničnih izvještaja je ogromna. Nakon izbora 2009. posmatrači ODIHR-a su zabilježili da nedostatak povjerenja javnosti ostaje ,,ključni izazov”, jer su navodi o izbornoj prevari i nejasna podjela između države i partijskih struktura stvorili negativnu atmosferu među biračima.„Ostali izazovi uključuju potrebu za harmonizacijom i reformom izbornog okvira, nedostatak adekvatnih pravnih lijekova i nedovoljno kritičko izvještavanje većine elektronskih medija”. Kako, pored svega toga, opstaje izjava da su izbori fer i demokratski, nije moguće dokučiti.

Broj izjava u kojima se evropski zvaničnici dive napretku Crne Gore nikako nije saglasan sa dokumentima u kojima se naglašava da se Crna Gora mora posvetiti borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Odobravajući Crnoj Gori početak pregovora o pristupanju Vijeće ministara EU pozvalo je Crnu Goru da se uhvati u koštac sa ranije uočenim problemima u oblasti nezavisnosti i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dio budućih izvještaja o Crnoj Gori biće i izvještaj Europola, zajedničke evropske agencije za suzbijanje kriminala.

Povremeno, poneko od Evropljana, izjavi i kako Crna Gora u borbi protiv korupcije i kriminala mora početi da hvata krupne ribe. Sudeći po njihovim nježnostima u odnosima sa najvišim predstavnicima vlasti, krupne ribe se kriju među čobanima po Durmitoru.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo