Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV BIVŠEG BERANSKOG RUKOVODSTVA: Šta provjerava specijalni tužilac

Objavljeno prije

na

Puna tri mjeseca od kada joj se pismom obratio predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić, specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović oglasila se i najavila da ispituje osnovanost krivične prijave protiv bivšeg gradonačelnika Vuke Golubovića.

Dan je prenio da je po nalogu specijalnog tužioca za borbu protiv

organizovanog kriminala, policija izuzela dokumentaciju iz Opštine Bera-ne kako bi bila ispitana osnovanost navoda iz krivične prijave protiv bivšeg gradonačelnika i njegovog brata Milana, koji je bio direktor Agencije za investicije i razvoj.

Provjerava se, navodno, i uloga drugih ljudi koji se terete da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i nesavjesni rad u službi.

,,Provjeravamo navode iz krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva opštine Berane. Prikupljamo potrebnu dokumentaciju preko policije, a po nalogu tužioca”, kazala je specijalna tužiteljka.

Novi predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić obratio se početkom juna pismom Vrhovnom državnom tužilaštvu, odnosno Specijalnom tužiocu za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, tražeći odgovor na pitanje da li je i šta preduzeto po pitanju krivičnih prijava koje je opština Berane podnijela protiv bivših opštinskih rukovodilaca.

U tom pismu Šćekić je podsjetio da je 28. aprila opština Berane podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika „i drugih zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije” kao i zbog krivičnih djela „zlupotreba službenog položaja” i „nesavjestan rad u službi”.

Krivična prijava istog dana podnesena je i protiv bivše direktorice Dnevnog centra za djecu i omladinu s teškoćama u razvoju Marijane Dakić „zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 i nesavjesnog rada u službi iz člana 417 KZ CG”.

„Pozivamo Vas da preduzmete mjere iz svoje nadležnosti radi procesuiranja prijavljenih lica iz razloga što nam od istih pravnih i fizičkih lica pristižu na izvršenje obaveze sumnjivih transakcija obuhvaćene podnijetim prijavama” – upozorio je još tada predsjednik Opštine.

Opština Berane uradila je nezavisnu reviziju koja je pokazala da je Opština dužna 15,3 miliona eura. Nakon ovoga, kako se saznaje, biće raspisan tender i za specijalnu revizuju kojom bi bio obuhvaćen čitav period vladavine DPS-a, od 2006. do marta 2014. godine. Bivši predsjednik opštine Berane Vuka Golubović tada je u izjavi za Vijesti odbacio sve navode iz krivičnih prijava, rekavši da je to „samo politički trik i alibi za novu vlast”.

Koalicija Zdravo Berane SNP – DF, koja je pobijedila na martovskim izborima i preuzela vlast u ovom gradu, objavila je, međutim, vrlo brzo na svom sajtu, odnosno Fejsbuk profilu, kopije jednog dijela dokumenata i računa koji pristižu za naplatu, iako je jasno da je riječ o zlupotrebama državnih resursa od Demokratske partije socijalista.

Tako je, primjera radi, objavljeno pismo glasača ove partije iz sela Goražde, koji se za nasipanje puta obraćaju direktno predsjedniku OO DPS Budimiru Dabetiću. ,,Stanovnici Goražda saglasni su u zahtjevu da im se pomogne jer su dugogodišnji glasači i simpatizeri DPS” – navodi se u pismu, uz priložena imena i potpise mještana toga sela.

Objavljen je, takođe, i građevinski dnevnik za radove u Mjesnoj zajednici Gornje Zaostro, gdje se dva puta pojavljuje isti broj lista na građevinskom dnevniku. Iako MZ Gornje Zaostro traži novac nakon izvođenja radova, u građevinskim dnevnicima već stoji Agencija kao investitor, a kao nadzorni organ potpisano je lice koje nije građevinski inženjer.

Za te radove priložen je i račun od 10.224 eura, iako je poznato da po Zakonu o javnim nabavkama, Opština ne može da plati ništa preko 5.000 eura bez tendera. U ovom slučaju, osnov je ,,molba” mjesne zajednice za već izvedene radove, a izvođač je Stojan Šćekić, kum bivšeg direktora Agencije Milana Golubovića, rođenog brata bivšeg predsjednika opštine Vuke Golubovića.

Takođe je objavljen i spisak dijela radova iz 2011, koji se potražuju tek 2014. Investitor je Agencija, iako opet mjesna zajednica traži od nje novac tek nakon izvođenja radova.

Na Fejsbuku se našla i izjava o nasipanju puta u prigradskom naselju Dolac. Potpisali su je je direktor Agencije i predsjednik MZ, ali, takođe, nije zavedena ni u MZ, ni u Agenciji. Ovaj račun, kao obrazac zahtjeva, istovjetan je onom u Gornjem Zaostru i iznosi istovjetno proračunatih 10.224 eura.

,,I u ovom slučaju, osnov je molba MZ za već izvedene radove, a izvođač je opet kum bivšeg direktora Agencije” – navodi se u komentaru objavljenih dokumenata.

Svemu tome što je objavljeno na Fejsbuku koalicije Zdravo Berane dodat je ,,opis radova u Budimlji”, bez datuma, gdje je poimenično navedeno koliko puteva, sokaka i prilaza je nasuto, i do čijih kuća. I preko čijih livada.

Ove fakture i dokumenta samo su dio onoga što pristiže za naplatu novim lokalnim vlastima, a što im je DPS-SDP koalicija, koja je Beranama vladala osam godina, ostavila u ,,amanet”. Takvi računi, koji nijesu pokriveni tenderima, dostižu cifru od blizu pola miliona eura. Za sada.

Novo rukovodstvo je došlo i do podataka da je bivši gradonačelnik Golubović prenio uz pomoć rukovodilaca opštinskog katastra desetine hiljada kvadrata opštinskog zemljišta sebi i firmama lokalnih tajkuna, ili njima lično, dok je bio na toj funkciji. Neki predmeti, zahtjevi za upis i rješenja o upisu, realizovani su neposredno nakon gubitka lokalne vlasti DPS u ovom gradu, u martu ove godine, i saznanja da Golubović više neće ostati na mjestu predsjednika Opštine.

To je, u najkraćem, sadržaj dvije posljednje krivične prijave koje je specijalnom tužiocu za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije predala Opština Berane protiv bivšeg predsjednika Opštine i više odgovornih lica Uprave za nekretnine PJ Berane i s njima povezanih osoba. Razmjere i ove pljačke su, prema riječima sagovornika iz lokalne uprave, skoro nesagledive. Dokumenata i papira ne fali. Na potezu je specijalno tužilaštvo.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SAMOUBISTVO NENADA NOVOVIĆA  U SPUŠKOM ZATVORU: Porodica optužuje Upravu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka 2020. godine šest pritvorenika oduzelo je sebi život u zatvoru u Spužu. Supruga Baranina Nenada Novovića, koji je 23. februara oduzeo sebi život u tom zatvoru, tvrdi da Uprava i zatvorski ljekari nijesu preduzeli ništa da to spriječe. Insistira da se sprovede detaljna istraga

 

 

Istraga o tome kako je 33.godišnji Baranin Nenad Novović 23. februara u spuškom zatvoru oduzeo sebi život  dok se nalazio u ćeliji koja je pod video nadzorom i dalje traje. Dok istražiteli ispituju da li u ovom slučaju ima propusta službenika zatvorskog obezbjeđenja,  Novovićeva supruga Kristina tvrdi da Uprava zatvora i zatvorski ljekari nijesu preduzeli ništa da spriječe samoubistvo. Kaže i da su ignorisali molbe da njenog supruga, koji je imao mentalnih problema, adekvatno liječe.

„Moj suprug je bio u teškom mentalnom stanju i ja sam više puta molila nadležne da mu pruže odgovarajuću medicinsku pomoć- ali moje molbe su ignorisane. Umjesto liječenja i zaštite, ostavljen je u jednokrevetnoj ćeliji, uprkos jasnim pokazateljima da je ugrožen. Njegov život ostao je u rukama institucija, a njihov nemar i nehumanost su ga koštali istog“, kaže ona.

Pojašnjava da su prvi put cimeri iz zatvorske ćelije primijetili da je Nenadu narušeno mentalno i fizičko stanje u aprilu prošle godine, te da su tada prvi put i tražili da ga posjeti stručno lice.

“Tada je prvi put psihijatar Nenada posjetio i zvao na razgovor. Saznanja su da je taj razgovor trajao minut i po i da je doktorica procijenila da je u pitanju sportista, što i jeste, moj suprug jeste bio sportista i dobar momak, ali i kroz posjete, kao i  momci koji su provodili sa njim 24 časa, vidjelo se da nešto nije u redu“, kaže ona. .

Objašnjava  da je nakon toga njen suprug promijenio sobu, ali da njegovi problemi nijesu prestali.

„Nenad  nije htio da izađe iz kreveta, nije htio da komunicira sa ljudima. Znam da je došlo i do sukoba u toj sobi. To psihičko stanje  kod njega ispoljavalo se vjerovatno kroz neki vid agresije, kaže Kristina Novović koja ističe da su ljekari bili upoznati da mu je potrebna pomoć te da zna da je i njen suprug sam tražio psihijatra jer je bio svjestan da mu je neophodno liječenje.

„Nemam uvid u te izvještaje,  odnosno šta je dobio od terapije. Međutim očigledno da terapija nije bila adekvatna čim je došlo do ovoga i očigledno i razgovori sa psihijatrom nijesu urodili plodom“, tvrdi Nenadova  supruga.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIRN:  ZLOČIN U BUKOVICI: Dugo čekanje na pravdu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon tri decenije ratni zločini u Bukovici kod Pljevalja i dalje bez pravnog epiloga, porodice žrtava i civilni aktivisti nezadovoljni reakcijom pravosuđa

 

 

Nikad mi neće jasno biti zašto je moj otac ubijen. Bilo mu je pogrešno ime po svemu sudeći“, kaže Vilha Đogo iz Bukovice kod Pljevalja koja danas živi u Mostaru.

Vilha Đogo je rođena u Crnoj Gori i bila je svjedok torture koju su od 1992. do 1995. paravojne, vojne i policijske formacije sprovodile na teritoriji Bukovice kod Pljevalja. U to vrijeme živjela je u selu Tvrdakovići u bukovičkom kraju.

Njenog oca Džefera Đoga (57)  15. juna 1993. godine ubio je pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) Majoš Vrećo na putu ka selu Potkruše kod Pljevalja. Pripadnici VRS Vrećo i Dragomir Krvavac, obojica iz Bukovice, fizički su maltretirali Đoga a onda mu naredili da legne potrbuške, nakon čega mu je Vrećo iz neposredne blizine ispalio tri metka u glavu. Tijelo pedesetsedmogodišnjeg Džafera Đoga kasnije je pronađeno prekriveno granjem.

Bukovica je planinsko područje u opštini Pljevlja uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom i obuhvata 37 sela, a tokom rata u Bosni i Hercegovini u bukovičkom kraju boravio je veliki broj rezervista Vojske Jugoslavije, policije Crne Gore i pripadnika paravojnih formacija.

Oni su, prema svjedočenjima stanovnika Bukovice koja su prikupili nevladine organizacije za ljudska prava, od 1992. do 1995. godine sprovodili kampanju mučenja, pljačke i zlostavljanja bukovičkih Bošnjaka.

Vilha Đogo podsjeća da se njihova porodična kuća nalazila na putu ka Foči u BiH, kao i da je na tom području bila locirana vojska.

„Policija nam je dva puta pretresala kuću. Oba puta je policija došla od prvog komšije pravoslavca. Moja i njihova majka su pili kafu. Ključ od kuće su ostavljali kod nas. I nakon 20 dana pošto je otac ubijen, neki ljudi su došli kod njih puštali muziku i pucali u vis“, tvrdi.

Prema podacima Udruženja prognanih Bukovčana od 1992. do 1995. na teritoriji Bukovice ubijeno je šest osoba: Džafer Đogo, Hajro Muslić (75) i njegov sin Ejub Muslić (28), Latif Bungur (87), Hilmo Drkenda (70)  i Bijela Džaka (70) dok su Himzo Stovrag (65) i Hamed Bavčić (76) izvršili samoubistvo zbog posljedica torture. Desetine stanovnika bukovičkih sela bili su fizički zlostavljani, 11 je oteto i odvedeno u Čajniče u BiH,  90 porodica je protjerano, a većina domaćinstva opljačkana.

Majoš Vrećo je jedini pripadnik vojnih i policijskih formacija koji je osuđen zbog zločina u Bukovici. Osnovni sud u Bijelom Polju osudio je Vreća na 4 i po godine zatvora, da bi Viši sud u Bijelom Polju u novembru 1994. preinačio kaznu na 14 godina. Tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović amnestirao je Vreća u decembru 2001. godine.

Dragomir Krvavac oslobođen je zbog neuračunljivosti, a ubistvo Džafera Đoga nije okarakterisano kao ratni zločin već kao ubistvo izvršeno iz niskih pobuda i zbog nacionalne mržnje.

„Nisam zadovoljna sa istragom o ubistvu moga oca. Sva istraga se svela na izvršioca ubistva, a saučesnici i oni koji su nagovarali da ga ubiju i koji su bili prisutni prilikom ubistva su oslobođeni“, tvrdi Vilha Đogo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U SLUČAJU UBISTVA LJUBIŠE MRDAKA I PLJAČKE POŠTE U NIKŠIĆU: Ubijanje pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sud i tužilaštvo prebacuju odgovornost za oslobađajuću presudu jedni na druge, supruga ubijenog Ljubiše Mrdaka saopštila je da su ovakvom presudom Ljubišu ubili drugi put

 

 

Oslobađajuća presuda za pljačku nikšićke pošte i ubistvo Ljubiše Mrdaka, koju je u utorak donio sudija podgoričkog Višeg suda Veljko Radovanović izazvala je burne reakcije i kritike na račuin bezbjednosnog i pravosudnog sistema Crne Gore. Zbog ovog djela se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću, koji su nakon izricanja prvostepene presude pušteni iz spuškog zatvora.

Iz obrazloženja presude sudije Radovanovića,  zaključuje se  da je istraga traljavo vođena, te da tokom istražnog postupka nijesu prikupljeni dokazi kojima bi se potvrdilo ono što je tužilaštvo tvrdilo – da su optuženi 20.novembra 2021.godine u Nikšiću počinili razbojništvo tokom kojeg su ubili radnika obezbjeđenja Pošte, Ljubišu Mrdaka.

Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.

„ Na neki način je sudsko vijeće stavljeno pred svršen čin jer je moralo da sudi na osnovu ovakve optužnice. Morao je sud da vodi istragu. Saslušano je na više desetina svjedoka, pregledano je na desetine sati video snimaka“, saopštio je sudija Radovanović. .

On je kazao da se iz optužnice nije moglo utvrditi ni ko je ispalio smrtonosne hitce u Mrdaka.

„Stoji činjenica da je sud imao mogućnost da utvrdi pojedinačnu odgovornost optuženih što je i pokušao, preuzimajući istražnu ulogu, ali ni jedan od svjedoka nije mogao da prepozna optužene. Sud je imao u vidu sve dokaze podnesene od strane tužilaštva i navode odbrane. Sud smatra da se krivično pravna odgovornost nije mogla utvrditi na jasan i nedvosmislen način“,  kazao je između ostalog Radovanović u obrazloženju presude, navodeći propuste tužilačke istrage koja je, kako smatra, dovela do ovakve optužnice.

U obrazloženju oslobađajuće odluke sudija Radovanović je dodao i da su u pojedinim segmentima tvrdnje Višeg državnog tužilaštva ostale na nivou osnova sumnje a u nekim na nivou indicije ili čak ni na tome.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara
ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo