Povežite se sa nama

MONITORING

KRIMINAL KADRUJE POLICIJOM: Red bombi, red ostavki

Objavljeno prije

na

Nove, prinudne, rotacije u crnogorskoj policiji. Pomoćnik direktora Uprave policije i rukovodilac Sektora kriminalističke policije Milan Tomić podnio je ostavku krajem prošle nedjelje. Direktan povod za njegovu ostavku bile su prošlonedjeljna eksplozija u podgoričkom naselju Blok V i reakcija ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića nakon tog događaja.

Prvo je, u četvrtak 19. februara, u podne, snažna eksplozija potpuno uništila blindirani audi A8 koji pripada Milanu Vujotiću (32). Samo zahvaljujući velikoj sreći, u ovoj eksploziji nastradali su samo okolni automobili, a ne i neko od zapošljenih u obližnjim lokalima, slučajni prolaznici ili učenici iz škole i vrtića u susjedstvu. Građane Podgorice uplašila je promjena kriminalnog obrasca prema kome su parkirani automobili uništavni noću, pred zoru, kada je i opasnost da će neko slučajno nastradati mnogo manja.

Nezadovoljstvo javnosti registrovao je i ministar policije. ,,Policija će uraditi sve da ovo brzo razriješi, ali bez obzira na to neko će morati da snosi odgovornost, jer se desilo nešto što ozbiljno ljulja povjerenje u institucije ove države”, saopštio je Konjević novinarima.

Potom je najavio: ,,Mislim da dešavanja u zadnjih pola godine u Podgorici više ne mogu da dozvole toleranciju da isti ljudi rade na odgovornim mjestima, a da nam se dešavaju ovakvi slučajevi”.

Da li se u izrečenim kritikama prepoznao samo Milan Tomić?

Prema medijima, koji su se pozivali na nezvanične izvore, on je ostavku podnio nezadovoljan rezultatima koje već neko vrijeme pod njegovim vođstvom postiže Kriminalistička policija. Posebno kada je u pitanju rješavanje naručenih ubistava, učestalih bombaških napada i odsustvo najavljenih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i krupnih riba iz podzemlja. Bomba u Bloku V i javne kritike ministra Konjevića su prelile čašu.

Zvanične informacije su šture. ,,Pomoćnik direktora Tomić je, uz zahvalnost na ukazanom povjerenju i dosadašnjoj saradnji, naveo da ostavku podnosi iz ličnih razloga, te da očekuje da će biti uvažena i da će shodno tome biti raspoređen na druge poslove i zadatke u Upravi policije”, stoji u saopštenju objavljenom na sajtu MUP-a. Uz informaciju da je kolegijum UP ostavku prihvatio i na upražnjeno mjesto, privremeno, postavio Milovana Pavićevića, dotadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Nikšić. Na njegovo mjesto postavljen je Milorad Žižić, doskorašnji šef Kriminalističke policije u Nikšiću.

Paralelno, plasirana je i informacija da vrh Uprave policije, predvođen direktorom UP Slavkom Stojanovićem, i ministar Konjević već traže nova personalna rješenja za načelnike Centara bezbjednosti u Podgorici, Baru i Budvi. Navodno, nijesu zadovoljni načinom na koji posao obavljaju sadašnji načelnici Vojislav Dragović, Miloš Radulović i Mijomir Bulatović. Posebno, kažu verzirani, brine činjenica da je policija ostala nemoćna pred talasom kriminalnih obračuna koji su evo godinu-dvije zapljusnuli ove gradove.

Dovoljno je da pomenemo seriju nerazriješenih ubistava. Do danas su ostale nepoznate ubice Barana Armina Muše Osmanagića, Stefana Đukića i Andrije Mrdaka; Podgoričana Vinetu Strugara i Mirka Radovića, odnosno Ivana Šćepanovića i Dragana Bećirovića ubijenih u Budvi. To je samo djelić zločina počinjenih u tim gradovima. Policija je, primjera radi, ostala bez komentara na tvrdnje da su znali za pripreme likvidacije Osmanagića i Mrdaka (ubijen ispred zatvora u Spužu) ali da nijesu uspjeli – ili nijesu pokušali – da spriječe naručene egzekucije. Samo bi ta spekulacija, u nekim drugim vremenima ili na nekom drugom mjestu, bila dovoljna da se rad policije preispita od vrha do dna. Pa da se vidi treba li u priču uključiti i ANB odnosno cijelu vladu.

Ovako, sve se svodi na ostavke, razrješenja i imenovanja. Aktuelni vrh policije sprema, izgleda, paket promjena u podgoričkom CB jedva godinu dana nakon što su postavljeni ovi što će ih sada, kanda, smjenjivati.

U međuvremenu, direktor UP Slavko Stojanović jesenas je smijenio i načelnika beranske policije Veselina Krgovića. Krgović je smijenjen nekih mjesec dana nakon što su ga pred zgradom u kojoj stanuje napala i povrijedila dvojica do danas nepoznatih napadača. Razlog za njegovo smjenjivanje bile su sumnje da je pokušao da zataška šverc više od 100 paketa cigareta.

Krgovićevu smjenu, tada sa mjesta načelnika Ispostave granične policije u Beranama, inicirao je i prethodni direktor UP Božidar Vuksanović. I tada je šverc bio u centru priče.

Božidar Vuksanović je bio glavni akter jedne od najvećih “sječa” policijskih glavešina u novijoj crnogorskoj istoriji. Verzirani su tada objašnjavali da Vuksanović, pod zaštitom tadašnjeg premijera Igora Lukšića i svemoćnog ministra inostranih poslova Milana Roćena, iz policije ,,krči” funkcionere koje su, godinama, kadrirali Veselin Veljović i Duško Marković. U medijima se tada pričalo o obračunu sa mojkovačkim klanom koji predvode visoko pozicionirani članovi Grand klana. Svaka sličnost sa ustrojstvom kriminalnih klanova bila je, prema tvrdnjama autora tih tekstova – namjerna. Da slika bude kompletna, sud je tada, u dva navrata, poništavao vladinu odluku o Vuksanovićevom postavljenju na mjesto direktora UP nakon Veljovićeve ostavke.

O toj političko-policijskoj vrtešci mogu nam svjedočiti detalji iz profesionalne biografije Milana Tomića. Nije ovo prvi put da bivši čelnik Kriminalističke policije ostaje bez funkcije.

Vuksanović je po dolasku u policiju smijenio Tomića sa mjesta šefa Sektora kriminalističke policije i doveo Vojislava Markovića, svog saradnika iz Uprave carina, odbornika u SO Podgorica i člana OO DPS Podgorica.

Jedan od posljednjih javnih istupa Tomića pred odlazak sa dužnosti (zvanično mu je ,,istekao mandat”) bio je vezan za aferu listing. Tada je, prije nego što je tužilaštvo pokrenulo istragu, on saopštio da su listinzi na kojima su zabilježeni navodni razgovori Lukšića i Roćena sa Duškom Šarićem falsifikovani. Afera nije dobila epilog.

Tomić je napustio policiju i otišao za direktora ZIKS-a. Prvi zamjenik tamo mu je bio Miljan Perović, još jedan Veljovićev pomoćnik, policajac koji je na suđenju optuženima za ubistvo svog kolege Slavoljuba Šćekića osporio vlastiti iskaz da je jedan od optuženih prijetio Šćekiću. Na Perovićevo mjesto u Vuksanovićevom timu došao je Predrag Ašanin, koji je u junu 2000. nakon atentata na Vuka Draškovića u Budvi, smijenjen sa dužnosti načelnika Centra bezbjednosti u Baru (pokrivao i budvansku opštinu), skupa sa Rajkom Kuljačom, ondašnjim komandirom odjeljenja bezbjednosti Budva.

Neprekidan je niz koincidencija.

Jedan od Tomićevih prethodnika na mjestu direktora ZIKS-a bio je Željko Jočić, nekadašnji šef CB Podgorica. Njega je sa te funkcije u maju 1995. smijenio nekadašnji ministar policije Nikola Pejaković nakon jednog od najneobičnijih događaja u novijoj istoriji crnogorske policije. Priča je počela tako što je u selu Kuline nadomak Spuža postavljen dinamit pred vratima izbjegličke familije. Podgorička policija je nekoliko dana kasnije privela osumnjičenog bombaša i od njega batinama iznudila priznanje. Tek što su se pred kamerama pohvalili svojim uspijehom, a na vrata CB Podgorica banuo je dobrovoljac spreman da prizna kako je dinamit podmetnuo – on. Policija je onda i njega pretukla (kasnije su tvrdili da im je ovog dobrovoljca podmetnula tadašnja Služba državne bezbjednosti).

Pejaković je smijenio kompletno rukovodstvo podgoričkog CB-a, da bi potom i premijer Milo Đukanović smijenio Pejakovića. Njegovi najbliži saradnici dali su ostavke. Tada, otprilike, počinje crnogorska policajska klackalica.

Gdje se završava? Među pomenutim kandidatima za smjenu (načelnici CB Podgorica, Bar, Budva) najinteresantnija je priča o Milošu Raduloviću, policijskom funkcioneru koji je unazad dvije godine nekoliko puta bio na meti nepoznatih napadača. Pred njegovim stanom u Podgorici eksplodirala je bomba, eksplozivna naprava prethodno je bačena na njegov auto…

Sve to je bilo povod da se, krajem 2013. oglasi i premijer: ,,Očigledno da određene strukture u crnogorskoj državi smatraju da se mogu šegačiti sa državom. Policija i tužilaštvo će morati da pored deklarativne opredijeljenosti dokažu i kompetentnost da se suoče sa tim problemima. Ili će biti mijenjani… Ako nismo sposobni da stanemo tome na put, ostavljamo utisak da gubimo rat sa kriminalom”. Krajnje ozbiljno. Ko nije odavde, mogao bi pomisliti da je Đukanović stvarno u ratu sa kriminalom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo