Povežite se sa nama

OKO NAS

KRENULA SEZONA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Više gostiju i haosa

Objavljeno prije

na

Posljednjih godina je postalo pravilo da drugog dana Ramazanskog bajrama na ulcinjsku rivijeru stigne prvi veći talas gostiju. Već u ponedjeljak je na plažama i u gradu bilo primjetno mnogo više turista, a u srijedu je preko graničnog prijelaza Sukobin u Ulcinj došlo oko tri hiljade gostiju. Uz vrućine koje se bilježe i na kontinentu, ovo bi mogao biti dobar signal da će sa prvim danima jula krenuti prava sezona. U gradu u kojem se tri četvrtine prometa ostvari u sezoni, izuzetno je značajno da se ona produži za deset dana.

Direktor Turističke organizacije Fuad Hadžibeti smatra da će predstojeća sezona biti jedna od uspješnijih i bolja od prošlogodišnje za oko 30 odsto. „U prošloj godini ostvarili smo 1,1, a ove godine planiramo da gosti realizuju oko 1,5 miliona noćenja”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Ulcinj je dobio 70 novih hotela koji su podigli nivo kvaliteta smještaja, a cijene su ostale na nivou prošlogodišnjih.

„Svi hotelski kapaciteti su već rasprodati i to je ono što opravdava naša nadanja”, dodaje Hadžibeti.

Neki objekti su rasprodati sve do kraja septembra, što se tumači činjenicom da je blizina kriznih žarišta uticala da se dio gostiju iz Zapadne i Centralne Evrope koji su ljetovali u Turskoj i na sjeveru Afrike odluči da odmor provede na Jadranu. Izvjesno je takođe da je Ulcinj u evropskim razmjerama postao prepoznatljiva destinacija prije svega za kajt-surfing i birdwatcing (posmatranje ptica), ali kupališni turizam, zbog njegovih predivnih i ljekovitih plaža, ostaje ključna atraktivnost ovog grada. Podaci Instituta za biologiju mora iz Kotora pokazuju da je na svim ulcinjskim plažama, od kojih se na većini vijore plave zastavice kao dokaz njihove uređenosti, morska voda najvišeg kvaliteta.

No, s druge strane, činjenica je takođe da nevolje koje ima ova opština dnevno narastaju i da će tokom ljeta kulminirati. To se prije svega odnosi na saobraćajne gužve. Između dvije sezone u Ulcinju nije napravljeno nijedno novo parking mjesto!? Tu su, naravno, i problemi sa dilerima soba i bukom.

Predsjednik Kluba odbornika SDP-a Skender Elezagić kaže da niko od nadležnih ne razmišlja o pripremi sezone od koje zavisi egzistencija najvećeg broja građana. „Ali, ipak se nešto radi u gradu”, rekao je on ironično navodeći da „vlada prava groznica da se digne još jedna sprat, doda još jedna soba, ubaci još jedna terasa ili kiosk na javnoj površini”.

I nekoliko sedmica prije stupanja na snagu Zakona o regularizaciji objekata, 31. jula, u Ulcinju se masovno gradi. Već od septembra prošle godine, to je poprimilo dramatske razmjere. Sagrađeno je više od 300 novih objekata!?

Elezagić ističe da je posljednjih godina izgrađeno dosta kvalitetnih smještajnih objekata navodeći da je to „mač sa dvije oštrice”. „Jer, ako dovedemo goste koji nikada do sada nijesu odmarali u Ulcinju i ako ih sačeka ovaj haos, biće to dugoročno nepopravljiva šteta za turizam”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, Ulcinj se gostima koji će ove sezone doći ne može pohvaliti ni sa najmanjim poboljšanjima u komunalnoj infrastrukturi.

,,Neriješeno pitanje odlaganja otpada i ispuštanje fekalija u Solanski kanal su najbolji dokaz da u glavnu sezonu kao grad ulazimo potpuno nepripremljeni. Sve se radi kabinetski i zato smo tu gdje jesmo”, tvrdi i aktivista nevladinog sektora Dželal Hodžić.

Indikativno je, kako navodi on, što čak nema ni sjednica Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone.

Hodžić je rekao da su pripreme za ovu sezonu trebale da počnu već u oktobru prošle godine, te da se u to morao uključiti i civilni sektor koji se bavi zaštitom životne sredine. ,,Ali, izgleda da su neki lokalni čelnici opterećeni predstojećim izborima, a i lični biznis im je u prvom planu”, kaže čelnik Ekološkog društva Zeleni korak.

Prema njegovim riječima, odgovornost za ovo stanje snosi i Vlada Crne Gore. ,,Ako nešto ne funkcioniše, zna se kako se treba postaviti”, dodaje on.

No, zvaničnici u Podgorici ne iskazuju previše pažnje prema ovoj opštini iako je i DPS dio vladajuće koalicije, te posebno zato što su trenutnu vlast sami instalirali. Čini se da mnogo više brinu za rezultate lokalnih izbora koji se ovdje očekuju na jesen kao pouzdanog indikatora raspoloženja javnosti za izbore koji se na nacionalnom planu očekuju naredne godine.

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da „nakon svih promašaja koje je DPS napravio sa privredom Ulcinja, a koje skupo plaćaju građani, nema nade da će Ulcinj uskoro doživjeti ekonomski preokret dok traje ovakva vladavina DPS-a i njihovih poslušnika”.

U toj stranci su kritikovali raspisani tender za dugoročni zakup Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjske rivijera, ocjenjujući da Vlada Crne Gore ne traži kredibilnog i ozbiljnog investitora, nego želi da nastavi štetni privatizacioni ritam koji je davno uhvatila.

„Ova firma je samo jedna od velikih ulcinjskih kompanija koja je zahvaljujući Vladinoj privatizacionoj politici, prošla put od giganta do prosjaka turističke privrede, iako je rasprodala skoro sve hotele i imovinu u periodu u kojem je bila u stečaju. Namjera ovoga je jasna, a to je da Ulcinjska rivijera ostane i dalje prosjak turističke privrede i da neće naći pravog strateškog partnera jer niko ozbiljan i kredibilan se ne bi upustio u ovakve Vladine avanture osim unaprijed poznatih investitora koji su u principu domaći Englezi, Rusi ili Arapi”, ističu u URA.

Istorijsko iskustvo nakon Drugog svjetskog rata pokazuje da od uspona i padova upravo HTP Ulcinjska rivijera zavisi i „zdravlje” ulcinjskog turizma, a to znači i ove opštine. Zato je pitanje uspješne privatizacije tog preduzeća uslov da se Ulcinj vrati na stare staze.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo