Ove godine, planirano je, na Cetinju će biti obilježeno 100 godina od proglašenja kraljevine Crne Gore, 180 godina od smrti Petra Prvog Petrovića, 150 godina od smrti knjaza Danila Petrovića i 105 godina parlamentarizma u Crnoj Gori. Ima i novijih važnih datuma. Nedavno su se napunile dvije godine otkako je usvojen novi Zakon o prijestonici, u septembru će godina otkako prijestonica ima Senat. Ljudi sa Cetinja i dalje odlaze, nema posla, nema vode, samo obećanja ne fali.

Statistika zna biti surova. Od 1948. do 2003. broj stanovnika u cetinjskoj opštini smanjio se za oko 6.300. Prema posljednjem popisu, to je opština sa osam potpuno praznih i 25 sela u kojima ima manje od deset stanovnika. Grad Cetinje, između popisa 1991. i 2003, manji je za hiljadu i po ljudi.

Status prijestonice Cetnje je vraćen Ustavom iz 1992, potvrđen Ustavom iz 2007. Zakon o prijestonici donesen je 1993. drugi se od 2006. krčkao u skupštinskoj proceduri da bi konačno bio usvojen u julu 2008. Računalo se – biće bolje.

,,Sami zakon nije ništa donio u dinamici prijestoničkog života. Nijesam ni očekivao da će se nešto samom silom zakona desiti”, kaže za Monitor Borislav Banović, jedan od članova Senata prijestonice.

Na jedinoj radnoj sjednici Senata, u maju ove godine, predstavljen je projekat Cetinje grad kulture 2010-2013. Objašnjeno je da će u Prijestonicu, tokom trajanja projekta, godišnje biti ulagano po pet milona eura, te da je Vlada već obezbijedila novac za ovu godinu. Uz to, rečeno je , obezbijeđen je i milion eura iz budžeta Ministarstva kulture za obilježavanje 100 godina proglašenja kraljevine Crne Gore. Pored gore pomenutih godišnjica za ovu godinu je predviđeno i obilježavanje 100 godina od osnivanja Kraljevskog pozorišta Zetski dom, sahrana posmrtnih ostataka Ivana Crnojevića, sanacija i obnova kulturnih dobara, transformacija postojećih i osnivanje novih nacionalnih i regionalnih ustanova iz oblasti kulture.

Kako trenutno stvari stoje, za proslavu 100 godina kraljevine fali princ, za sahranu Ivana Crnojevića nadležna crkva, za sve ostalo pare, ljudi, volja…

Malo se šta od silnih miliona dosad na Cetinju može vidjeti.

,,Kreče dan i noć, ali to nije moglo pozobat ni 500 hiljada. Oni vode računa o šminkanju, a ne o suštini. Ovi iz vlasti prvo su prigrabili pravo na proslavu stogodišnjice kraljevine Crne Gore, a sad na brzinu od institucija kulture na Cetinju traže da spreme izložbe i ostalo”, objašnjava jedan od sagovornika Monitora koji je htio da ostane anoniman.

Borislav Banović kaže da je riječ o ,,programima koji protutnje”: ,,Mislim da nema strateškog koncepta ni vizije razvoja Cetinja, ni sa nivoa države, ni sa nivoa grada. Ne mogu Cetinjani svaki dan ići u muzej, premda će sigurno uživati u novim fasadama”.

Krajem jula ove godine nevladina organizacija Cetinje je Evropa podnijela je krivičnu prijavu protiv predsjednika države Filipa Vujanovića, šefa parlamenta Ranka Krivokapića, premijera Mila Đukanovića i predsjednika cetinjske Opštine Milovana Jankovića zbog nepoštovanja Zakona o prijestonici. Prema tom propisu, Skupština i Vlada su do februara 2009. morale odlučiti koje će javne naučne i kulturne ustanove, državni organi, ministarstva i drugi organi uprave imati sjedište u prijestonici. Do februara ove godine imali su se preseliti. Niđe ništa od toga.

Vlada je dosad odlučila da na Cetinje preseli Ministarstvo kulture. Kažu da će se to desiti u septembru. Ministarstvo će biti u sadašnjoj rezidenciji Predsjednika Crne Gore, rezidencija će se preseliti u Plavi dvor. Dvor se kreči, možda nešto i bude.

,,Skupština nije odredila koje će institucije biti na Cetinju. U međuvremenu je osnovano nekoliko agencija i organa uprave i ništa nije smješteno na Cetinje. Svi smo na riječima spremni da se sažalimo nad tužnom sudbinom grada, ali kad dođe glasanje onda kažu da je tamo kiša, snijeg i da je hladno”, kaže Borislav Banović.

Po njegovom mišljenju, na Cetinju nema novih projekata, ali ima lutanja – u Obodu se jednog dana otvara sajamski centar, drugoga Institut za razvoj performansa.

Devet Obodovih hala, prosječne veličine oko četiri hiljade kvadratnih metara, godinama zvrje. Nije baš bez ikakve fajde – para je valjalo viđet ministra kulture Branislava Mućunovića kako Obodom šeće. A potom mete.

Dugačka se priča, uoči usvajanja Zakona o prijestonici, vodila oko predloga SDP-a da se na Cetinje preseli Skupština Crne Gore. Ostalo je da se u Prijestonici održava prva sjednica redovnih zasjedanja. Život je nametnuo nepisani amandman – ako nije puno zima.

,,I dalje mislim da bi prava pomoć države Cetinju bila kad bi se ojačala administrativna pozicija grada. Kombinacija administrativnog i istorijsko-kulturnog centra mogla bi biti dobra da se Cetinje pokuša izboriti sa krizom u koju je upalo”, kaže Banović.

Pored državnih institucija i, dakako, autobuske stanice, Cetinje godinama čeka i žičaru. Posljednje obećanje glasilo je: izgradnja žičare od Cetinja preko Ivanovih Korita do mjesta Dub, u blizini Kotora, počeće naredne godine, a lifta od Kotora do gradske tvrđave San Đovani, do kraja ove. Lift bi opštinu Kotor koštao oko 9,5 miliona eura, za žičaru treba 38 milona. Više naših sagovornika sa Cetinja projekat smatra megalomanskim.

Preseliće se, kažu vlasti, i Filermosa. Iz Plave kapele u Narodnom muzeju, u Cetinjsku pećinu blizu manastira. Investicija je procijenjena na 9,6 milona eura. Prva faza projekta, koja podrazumijeva izradu atrijuma za ikonu sa pristupnim ulazom i prostorijom, procijenjena je na 3,3 milona.

I oko vode postoji prigodna bajka. ,,Cetinje ima dovoljno vode, ali je osnovna dilema kako je istražiti i zahvatiti”, mudro je zaključio okrugli sto o vodosnabdijevanju Cetinja, koji su preklani organizovali Opština Cetinje, JP Vodovod i kanalizacija Cetinje i Savjet za vode Crne Gore. ,,Najbolje rješenje je da se voda obezbijedi na mjestu potrošnje, odnosno Cetinjskom polju iz potonule Cetinjske rijeke”, objašnjavao je prof. dr Mihailo Burić, hidrolog. Nauka je nauka, propaganda – propaganda.

,,Činjenica da se u rješavanje problema uključila i naučna javnost nagovještava skoro i kvalitetno rješenje”, javile su novine. Niko, koliko se zna, potonulu rijeku nije krenuo da traži, aktivnosti lokalne uprave oko vode variraju između utjerivanja dugova, kuknjave i strogih opomena građanima koji se “neracionalno” kupaju ili peru veš.

A, može biti te će Senat Prijestonice sve to pozlatiti. Mada, ima baksuzan broj članova, a i na čelu mu je, u ime Vlade, ministar ekonomije Branko Vujović. Nekad direktor Oboda, potom stručnjak za privatizaciju, znamo kako je prošlo i jedno i drugo. Među trinaest senatora su i gradonačelnici Cetinja, Podgorice i Bijelog Polja – Milo Janković, Miomir Mugoša i Tarzan Milošević. Iako po Cetinju kruže priče da senatori primaju visoke nadoknade, upućeni tvrde da je riječ o svoti od dvjesta eura mjesečno. Mugoša, Banović i Janković su se odrekli tog novca.

Ovih su dana novine, ne bez ponosa, prenijele djelove teksta iz australijskih novina Herald san koji je crnogorsku prijestonicu uvrstio među deset neotkrivenih evropskih gradova. Među ,,Deset top evropskih gradova za koje nikad nijeste čuli”, novine opisuju Cetinje kao ,,gradić prepun palata i rezidencija”. Autor Dejvid Vitli primjećuje da je Cetinje noću malo napušten grad sa oskudnim uslugama smještaja i ishrane. ,,Zato je bolje da se smjestite u Kotoru i u planine idete na jednodnevni izlet”. Možda se izdaleka bolje vidi.

Kosara BEGOVIĆ