Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je prošle nedjelje poziv za kreditiranje razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede. Zainteresovanim će biti na raspolaganju 50 miliona dolara (44 miliona eura) koje je Vlada pozajmila od Abu Dabi fonda za razvoj.
Na realizaciju kredita, za koji je krajem prošle godine država dala garanciju, čekalo se duže od dvije godine. Ali se isplatilo, tumači ministar poljoprivrede Petar Ivanović. On je najavio da će kada bude realizovano kompletnih 50 miliona dolara, posao dobiti oko 2.000 ljudi. Može da zvuči i skromno, ako se podsjetimo ministrove hvale da je, od kako je on na čelu ovog resora, u poljoprivredi otvoreno preko 2.500 radnih mjesta.
Stručnjaci, vlast i opozicija, se slažu da je ovo jedan od rijetko povoljnih kredita, posebno u poljoprivredi u kojoj su kod domaćih banaka na snazi još oni zelenaški.
Kredit se odborava sa rokom otplate do 17 godina uz četiri godine grejs perioda, kamatna stopa je 2,5 odsto. Ono napisano sitnim slovima glasi – krediti iznose najmanje milion eura a najviše tri miliona, dok je minimalno učešće 250 hiljada!
Javni poziv je raspršio snove o novim štalama, podrumima, mini fabrikama, plastenicima o kojima su tokom 2013. sanjali poljoprivrednici koje je intervjuisala državna televizija u sklopu najave o preporodu poljoprivrede parama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Predsjednik Sindikata poljoprivrede Veljko Baošić izjavio je da su uslovi iz javnog poziva u najmanju ruku diskriminatorski: ,,Jasno je da mala i srednja preduzeća tu nemaju šta da traže. Dobro je da se pomognu preduzeća, ali realno gledajući, običan poljoprivrednik neće imati nikakav boljitak od Abu Dabi fonda”, istakao je Baošić.
Opozicija je bila oštrija. Koča Pavlović iz DF je izjavio da se ministar sprda sa poljoprivrednicima i građanima. Čula su se upozorenja i na opasnost da će ova sredstva biti utrošena u spašavanje posrnulih firmi ovdašnjih tajkuna, a da će se domaće tržište dodatno monopolizovati i uzrokovati gašenje malih i srednjih preduzeća.
Iz Ministarstva poljoprivrede su odgovorili da rast proizvodnje u prerađivačkom sektoru povlači za sobom i male proizvođače. Pa su kritičarima postavili par pitanja: Da li će jačanje mesne industrije biti štetno za stočare? Da li izgradnja fabrike za preradu mlijeka može biti štetna za gazdinstva koja imaju dvije-tri krave? Da li izgradnja hladnjače smeta malim proizvođačima voća i povrća?
Da za kredit iz Abu Dabija mogu konkurisati arapski šeici i poneki crnogorski serdar, izjavio je funkcioner Demokratske narodne partije Svetislav Perišić. On je pozvao ministra Ivanovića da, umjesto priče o lančanoj koristi kredita po kojoj će najviše koristi od njega imati oni koji neće moći da apliciraju, javno saopšti imena poljoprivrednih proizvođača koji mogu aplicirati za Abu Dabi kredit.
A izabrani se odavno znaju. Za sredstva arapskog fonda aplicirale su Vektra Jakić vlasnika Dragana Brkovića, Akva monta Duška Kneževića, Mesopromet Hilmije France, Industrija mesa Goranović Đorđija Goranovića i Plantaže 13. jul.
Dok su za javnost ali i većinu poljoprivrednika detalji ovog kredita bili nepoznanica, Ivanović je lično sa privrednom delegacijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prošle godine obišao kompanije koje su aplicirale za sredstva, za koja nikad nije raspisan javni konkurs. I sam Ivanović je u izjavama bio kontroverzan – prvo je govorio da će Abu Dabi fond odlučivati koga će finansirati, pa da dobijena sredstva nijesu kredit, pa da jesu, naglašavao je da pare neće biti problem već ga je strah da neće biti projekata.
Indikativno je da je Plantažama studiju izvodljivosti za kredit uradio CEED Konsalting, koji je svojevremeno osnovao ministar Ivanović. Uz to Ivanović je i najveći pojedinačni akcionar u Plantažama sa 0,71 odsto dionica.
Studija izvodljivosti je urađena u decembru 2013. godine, kada je kredit bio još u najavi. Prije godinu dana Dan je objavio da su Plantaže aplicirale za kredit sa projektom Izgradnja pripremne hladnjače za breskve, nektarine i grožđe za šta su tražena sredstva u vrijednosti od čak 49 odsto projekta!
Na račun obećanog kredita pojedini odlažu plaćanje obaveza. Radnici kolašinske fabrike vode Lipovo, u vlasništvu Duška Kneževića, tokom protesta prije par mjeseci, zbog višemjesečnih neisplaćenih plata, kazali su da su im iz uprave rekli da će plate primiti kada fabrika dobije kredit iz Abu Dabija. Radnicima je bilo nejasno kako je Knežević mogao da aplicira za kredit kod fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kada se on dodjeljuje poljoprivrednim proizvođačima, a flaširanje vode ne spada u tu djelatnost.
Mnogo toga oko kredita je bilo nejasno i poslanicima, pa je opozicija pokušala prije godinu dana da inicira parlamentarnu istragu o ovom slučaju.
Funkcioner PzP-a Nebojša Medojević je tada pozvao da se uključi i Agencija za nacionalnu bezbjednost ,,da vidimo da li se neki prljavi novac ili novac koji ima veze sa vrhom crnogorskog organizovanog kriminala i vrhom DPS-a preko nekih fondova smještenih u Abu Dabiju, plasira u Crnu Goru, kako bi se posredstvom njih preuzelo vlasništvo nad poslednjim komadima porodičnog srebra koji postoje u Crnoj Gori, pritom mislim na Plantaže, a možda i na Vektru Jakić”.
Nešto ranije, u februaru, taman kada se Ivanović spremao da putuje u Abu Dabi i potpiše ugovor o kreditnoj liniji, usprotivili su se ministri iz SDP-a. Na sjednici Vlade ministrima je bila dostavljena samo informacija o uslovima i načinu korišćenja novca iz tog kredita bez nacrta ugovora.
U martu je Vlada odobrila kredit iako se ministrima iz SDP-a nije baš dopalo što za kredit koji će koristiti privatne firme Vlada daje garancije. Kredit je ponovo postao sporan nakon što su Arapi odustali od Kraljičine plaže kod Bara, nakon što je iz opozicije i SDP-a upozoreno na nezakonitosti i štetu koju bi taj posao donio. Ivanović je opet naljutio SDP i opoziciju kazavši da ne zna što će biti sa kreditom za poljoprivredu jer su nakon Kraljičine plaže investitori iz Abu Dabija skeptični ,,uvijek kada je riječ o dobrom poslu pojave ljudi koji moraju da ulože ogromni napor da te poslove odlože ili pokvare”.
I danas Ivanović ponavlja istu priču: ,,Sada kada smo, i pored opstrukcija iz parlamenta i pojedinih članova Vlade, uspjeli da obezbijedimo ta sredstva, opet ne valja”.
U zvaničnoj informaciji o uslovima i načinu korišćenja kredita navodi se da je crnogorska strana iz tri navrata uspjela da ispregovara najpovoljniju kamatnu stopu, duži grejs period i rok vraćanja kredita. Cijeli posao je inicirao premijer Milo Đukanović u direktnom razgovoru sa predstavnicima ADFD u Abu Dabiju još u februaru 2013.
Ivanović je projekat obznanio u oktobru 2013. iako je dugo tajio da li se radi o donaciji ili kreditu. Istakao je tada da je zanimljivo da je njegov resor dobio novac iz Abu Dabi fonda za razvoj, koji značajno pomaže nerazvijenim djelovima planete, ali do tada nikada nije realizovao nijedan projekat u Evropi.
Monitor je već pisao da postoje sumnje da se preko novca koji stiže iz UAE pere novac balkanske mafije.
Od 2013. kada je Ivanović najavio mega projekat, mediji su pisali da na sajtu
Abu Dabi Fond za razvoj (Abu Dhabi Fund for Development), nema informacija o projektu u Crnoj Gori, a da projekat nije bio prikazan ni na mapi na kojoj su svi projekti ove organizacije. Tih podataka nema ni danas.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice