Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović je odahnuo. Kineska Eksim banka je prošle sedmice napokon odobrila 688 miliona eura vrijedan kredit za gradnju dionice autoputa od Smokovca do Mateševa. Čeka se da tu odluku aminuje Vlada u Pekingu. Pa da potom Vlada u Podgorici potvrdi svoje učešće sa 121 milion eura, prihvati zahtjeve Kineza da im širom otvori vrata za još nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata (od Luke Bar preko Barske i Crnogorske plovidbe, pa do Željezničke infrastrukture, a moguće i Velike plaže), i u konačnom, da sve to verifikuje crnogorski Parlament.
Brajović se, baš kao i premijer Milo Đukanović, nada da će čitava ova procedura biti završena u narednih mjesec i po dana, te da bi radovi, vjerovatno, mogli na krenu na proljeće. Najavljeno je takođe da će oni trajati pune četiri godine, što znači da bi, u najoptimističkijoj varijanti, Crna Gora prve kilometre autoputa mogla da dobije 2019. godine. Ko preživi, pričaće.
Neće ni to biti lako s obzirom na potencijalna minska polja u ekonomiji kojima se kreće ova zemlja. Prije svega se to odnosi na porast državnog duga. Prema procjeni MMF-a, on će zbog gradnje autoputa sa sadašnjih 58 porasti na čak 73 odsto bruto-društvenog proizvoda. A pravilo je da se već sa 60 odsto pali „crvena lampica” u nacionalnoj ekonomiji. No, u Vladi očito ne smatraju da to znači i „crveno svjetlo” za autoput. Jer, treba zaposliti odavno spremnu domaću operativu, povratiti tajkunima dio novca koji im je „zarobljen” zato što su prije nekoliko godina pokupovali zemljište na trasi Smokovac-Mateševo, nešto novaca sliti u budžet od PDV-a, imati priču za naredne parlamentarne izbore.
Dovoljno da bi se ušlo u ovaj projekat iako je on samo četvrtina projektovane ceste Bar-Boljare. Ova dionica, duga 43,5 km, koštaće čak 809 miliona eura, ili oko 19 miliona eura po kilometru. Poređenja radi, Kinezi će dvije dionice puta u Srbiji (Obrenovac-Ub i Lajkovac-Ljig), ukupne dužine 50,2 km, graditi za 334 miliona dolara. Ne eura! Dakle, gotovo četiri puta jeftinije nego u Crnoj Gori. Nije ni tamo baš lagan teren: biće napravljeno 30 mostova, jedna saobraćajna petlja, jedan tunel.
Istraživanje londonske kompanije Skot Vilson pokazalo je da broj prolazaka na trasi od srpsko-crnogorske granice do južnog Jadrana ne raste nego opada. Na ekonomsku neodrživost tog projekta stalno su javno ukazivali potencijalni finansijeri iz Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i njemačke diplomate. Stručni tim rejting agencije Standard&Poor’s je gradnju autoputa prepoznao kao „fiskalni rizik koji može imati implikacija na državni dug i eksterne indikatore Crne Gore”. Nedavno je i nekadašnji ministar saobraćaja Crne Gore mr Vojislav Mićunović rekao da je taj put ekonomski neopravdan, i da od Bara do Kolašina treba graditi polu-autoput.
Iz tog i još nekih drugih razloga je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici, ambasador Mitja Drobnič, tražio ovih dana nešto bliže informacije od ministra Brajovića o namjerama crnogorskih vlasti. Posebno zato što su Đukanović i premijeri susjednih zemalja tokom nedavnog boravka u Njemačkoj i susreta sa kancelarkom Angelom Merkel kazali da je za njih prioritet jadransko-jonska autocesta. ,,Njom se Crna Gora direktno uključuje na autoputeve Hrvatske, a zatim se preko Slovenije povezuje sa zemljama EU. Na drugoj se strani, preko Albanije, Grčke, Turske povezuje s Azijom, čime bi Crna Gora postala čvorišna tačka koja ne bi samo povezala dvije zemlje – Hrvatsku i Albaniju, nego dva kontinenta – Evropu i Aziju. Zato smatram da je to najkraći (95 km dug) i vjerovatno najbolji autoput koji treba graditi u Crnoj Gori”, tvrdi Mićunović.
Potreba za novcem iz Kine i učvršćivanje saradnje sa Aleksandarom Vučićem, ćeraju Đukanovića i njegove saradnike da ne prihvate evropske savjete i preporuke. Bar za sada, jer još nema reakcija SAD.
Ko zna, možda su crnogorski čelnici konačno naučili drevnu kinesku mudrost, koju označavajući početke radova na pojedinim dionicama u Srbiji, takođe kreditima Eksim banke, uporno ponavlja predsjednik Srbije Tomislav Nikolić: ,,Ako želiš da budeš bogat, prvo gradi puteve”.
Na to su, još prije sedam godina crnogorskom premijeru ukazivali iz američko-turske kompanije Enka-Behtel. ,,Vidio sam tada da, nažalost, nema vizije i spremnosti da ova predivna zemlja napreduje”, rekao je Šarik Tara, vlasnik te firme koja ima godišnji obrt od šest milijardi eura, napominjući da je sa Đukanovićem, ipak, ostao u prijateljskim odnosima.
Jer, te 2007. godine Tara je organizovao veliku konferenciju u Miločeru o nužnosti bržeg ekonomskog razvoja i saobraćajnog povezivanja Crne Gore. Njegove riječi nijesu naišle na plodno tlo u Crnoj Gori. Jesu u Albaniji i na Kosovu, đe je Enka-Behtel, u rekordno kratkom roku, sagradila odlične autoputeve.
Mustafa CANKA