Povežite se sa nama

OKO NAS

KREDIT ZA AUTOPUT SMOKOVAC-MATEŠEVO: Čekaju se braća Kinezi

Objavljeno prije

na

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović je odahnuo. Kineska Eksim banka je prošle sedmice napokon odobrila 688 miliona eura vrijedan kredit za gradnju dionice autoputa od Smokovca do Mateševa. Čeka se da tu odluku aminuje Vlada u Pekingu. Pa da potom Vlada u Podgorici potvrdi svoje učešće sa 121 milion eura, prihvati zahtjeve Kineza da im širom otvori vrata za još nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata (od Luke Bar preko Barske i Crnogorske plovidbe, pa do Željezničke infrastrukture, a moguće i Velike plaže), i u konačnom, da sve to verifikuje crnogorski Parlament.

Brajović se, baš kao i premijer Milo Đukanović, nada da će čitava ova procedura biti završena u narednih mjesec i po dana, te da bi radovi, vjerovatno, mogli na krenu na proljeće. Najavljeno je takođe da će oni trajati pune četiri godine, što znači da bi, u najoptimističkijoj varijanti, Crna Gora prve kilometre autoputa mogla da dobije 2019. godine. Ko preživi, pričaće.

Neće ni to biti lako s obzirom na potencijalna minska polja u ekonomiji kojima se kreće ova zemlja. Prije svega se to odnosi na porast državnog duga. Prema procjeni MMF-a, on će zbog gradnje autoputa sa sadašnjih 58 porasti na čak 73 odsto bruto-društvenog proizvoda. A pravilo je da se već sa 60 odsto pali „crvena lampica” u nacionalnoj ekonomiji. No, u Vladi očito ne smatraju da to znači i „crveno svjetlo” za autoput. Jer, treba zaposliti odavno spremnu domaću operativu, povratiti tajkunima dio novca koji im je „zarobljen” zato što su prije nekoliko godina pokupovali zemljište na trasi Smokovac-Mateševo, nešto novaca sliti u budžet od PDV-a, imati priču za naredne parlamentarne izbore.

Dovoljno da bi se ušlo u ovaj projekat iako je on samo četvrtina projektovane ceste Bar-Boljare. Ova dionica, duga 43,5 km, koštaće čak 809 miliona eura, ili oko 19 miliona eura po kilometru. Poređenja radi, Kinezi će dvije dionice puta u Srbiji (Obrenovac-Ub i Lajkovac-Ljig), ukupne dužine 50,2 km, graditi za 334 miliona dolara. Ne eura! Dakle, gotovo četiri puta jeftinije nego u Crnoj Gori. Nije ni tamo baš lagan teren: biće napravljeno 30 mostova, jedna saobraćajna petlja, jedan tunel.

Istraživanje londonske kompanije Skot Vilson pokazalo je da broj prolazaka na trasi od srpsko-crnogorske granice do južnog Jadrana ne raste nego opada. Na ekonomsku neodrživost tog projekta stalno su javno ukazivali potencijalni finansijeri iz Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i njemačke diplomate. Stručni tim rejting agencije Standard&Poor’s je gradnju autoputa prepoznao kao „fiskalni rizik koji može imati implikacija na državni dug i eksterne indikatore Crne Gore”. Nedavno je i nekadašnji ministar saobraćaja Crne Gore mr Vojislav Mićunović rekao da je taj put ekonomski neopravdan, i da od Bara do Kolašina treba graditi polu-autoput.

Iz tog i još nekih drugih razloga je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici, ambasador Mitja Drobnič, tražio ovih dana nešto bliže informacije od ministra Brajovića o namjerama crnogorskih vlasti. Posebno zato što su Đukanović i premijeri susjednih zemalja tokom nedavnog boravka u Njemačkoj i susreta sa kancelarkom Angelom Merkel kazali da je za njih prioritet jadransko-jonska autocesta. ,,Njom se Crna Gora direktno uključuje na autoputeve Hrvatske, a zatim se preko Slovenije povezuje sa zemljama EU. Na drugoj se strani, preko Albanije, Grčke, Turske povezuje s Azijom, čime bi Crna Gora postala čvorišna tačka koja ne bi samo povezala dvije zemlje – Hrvatsku i Albaniju, nego dva kontinenta – Evropu i Aziju. Zato smatram da je to najkraći (95 km dug) i vjerovatno najbolji autoput koji treba graditi u Crnoj Gori”, tvrdi Mićunović.

Potreba za novcem iz Kine i učvršćivanje saradnje sa Aleksandarom Vučićem, ćeraju Đukanovića i njegove saradnike da ne prihvate evropske savjete i preporuke. Bar za sada, jer još nema reakcija SAD.

Ko zna, možda su crnogorski čelnici konačno naučili drevnu kinesku mudrost, koju označavajući početke radova na pojedinim dionicama u Srbiji, takođe kreditima Eksim banke, uporno ponavlja predsjednik Srbije Tomislav Nikolić: ,,Ako želiš da budeš bogat, prvo gradi puteve”.

Na to su, još prije sedam godina crnogorskom premijeru ukazivali iz američko-turske kompanije Enka-Behtel. ,,Vidio sam tada da, nažalost, nema vizije i spremnosti da ova predivna zemlja napreduje”, rekao je Šarik Tara, vlasnik te firme koja ima godišnji obrt od šest milijardi eura, napominjući da je sa Đukanovićem, ipak, ostao u prijateljskim odnosima.

Jer, te 2007. godine Tara je organizovao veliku konferenciju u Miločeru o nužnosti bržeg ekonomskog razvoja i saobraćajnog povezivanja Crne Gore. Njegove riječi nijesu naišle na plodno tlo u Crnoj Gori. Jesu u Albaniji i na Kosovu, đe je Enka-Behtel, u rekordno kratkom roku, sagradila odlične autoputeve.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo