Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kredit odobren, para nema

Objavljeno prije

na

Nedugo nakon silaska Predraga Nenezića s funkcije ministra turizma u Vladi Crne Gore, eskalirali su problemi u jednom od ključnih projekata, koji je obilježio njegov dvostruki ministarski mandat. Krajem januara ove godine navršava se pet godina od potpisivanja ,,ugovora stoljeća” o davanju u zakup na 30 godina ekskluzivnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer. Posao kojim je rukovodio Nenezić, pokušaj da se Sveti Stefan preko imena prvog zakupca, singapurske hotelske kompanije Aman rizorts, vrati na svjetsko turističko tržište na visokom nivou, doživio je potpuni neuspjeh.

Pored četvorogodišnje agonije zatvorenog elitnog turističkog kompleksa, odlaganja završetka obnove i otvaranja grada-hotela Sveti Stefan, zakupac je odnedavno prestao da plaća ugovorenu zakupninu.

SPOR: Novi ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić, imaće težak zadatak da razriješi najnoviji spor koji je nastao na relaciji grčka grupa Restis – Budvanska rivijera.

Aktuelni zakupac hotelskog kompleksa Sveti Stefan Viktor Restis i njegova kompanija Adriatik propertis, koja formalno upravlja njime, odugovlači s plaćanjem naknade na ime zakupa koja na godišnjem nivou iznosi 1,96 miliona eura. Grci zakup plaćaju u tri godišnje rate. Od ugovorene sume 670 hiljada eura pripada Vladinom preduzeću HTP Miločer za zakup hotela Kraljičina plaža, dok ostatak ide hotelskoj grupi Budvanska rivijera, vlasniku hotela Miločer i Sveti Stefan.

Posljednja rata od 600 hiljada eura nije legla na račun Budvanske rivijere. U preduzeću Adriatik propertis imaju, kako kažu, svoje razloge za kašnjenje plaćanja prispjelih obaveza. Grci optužuju Vladu Crne Gore i Budvansku rivijeru da im nijesu pružili obećane garancije za dobijanje kredita od 37 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj.

Odbor direktora Evropske banke (EBRD), 26. oktobra prošle godine odobrio je dugoročni kredit u iznosu od 37 miliona eura kompaniji Adriatik propertis za potrebe završetka radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan, obnovu hotela Miločer i Kraljičina plaža, izgradnju pratećih objekata na zakupljenom imanju i gradnju vila namijenjenih tržištu.

Kredit je odobren ali milioni eura nijesu stigli na Sveti Stefan.

Bez garancije nema isplate odobrenog zajma, pa ovaj finansijski skandal prijeti da ugrozi započetu obnovu Sveca.

U Budvanskoj rivijeri, jednom od potpisnika ugovora o zakupu, ističu kako prvi put čuju da postoji obaveza njihovog preduzeća ili Vlade za davanje garancija za zaduživanje zakupca Svetog Stefana. Još je čudniji postupak Restisa da obavezu redovnog plaćanja zakupa povezuje s načinom dobijanja kredita za rekonstrukciju hotela.

UCJENA: Problemi obezbjeđenja garancija za dobijeni kredit Evropske banke bili su tema sastanka koji je u četvrtak organizovao ministar Predrag Sekulić s predstavnicima Evropske banke i svih potpisnika ugovora iz 2007, o davanju u zakup poznatih crnogorskih hotela, vila i restorana u Miločeru i Svetom Stefanu.

Zakupac, po običaju, pribjegava svojevrsnoj ucjeni. Ukoliko Vlada ne obezbijedi neophodne garancije, Adriatik propertis neće ispunjavati svoje finansijske obaveze, što može dovesti do raskida ugovora o zakupu!

Zašto Grci traže garancije Vlade za realizaciju odobrenog kredita, kada su prije odluke EBRD tvrdili da im tako nešto nije potrebno. Naime, na optužbe budvanskog odbora SNP da je kao zalog za dobijanje kredita stavljena hipoteka na hotel Sveti Stefan, iz Adriatik propertisa uslijedio je oštar demanti.

,,Da bi dobili mogućnost da se o kreditu odlučuje potrebno je da firma kojoj se on odobrava bude zdrava i da nema finansijskih problema. EBRD je prethodno ispitao našu finansijsku situaciju. Tek nakon što je utvrđeno da su Adriatik propertis i Restis grupa izuzetno finansijski stabilne i uspješne, naš zahtjev je mogao biti razmatran”, navedeno je u reagovanju.

Rečeno je takođe, da ,,tako nešto nije moguće ni po osnovu ugovora o zakupu koji je banka analizirala prije svega ostalog” .

,,S obzirom na to da se radi o zakupu hotela a ne o kupovini, EBRD nije toliko neozbiljna finansijska institucija da prihvati za obezbjeđenje tuđu imovinu. Stoga slijedi jednostavan zaključak da Sveti Stefan nije i ne može biti dat u zalog”, bili su jasni u Adriatik propertisu.

Tri mjeseca kasnije situacija postaje daleko složenija. Imovinski karton i poslovni ugled grčkog brodovlasnika Viktora Restisa nijesu više dovoljan zalog za dobijanje milionske pozajmice.

Obezbjeđenje garancija traži se od vlasnika hotela i uslovljava neplaćanjem godišnjeg zakupa.

Ukoliko država Crna Gora bude odlučila da položi garancije za 37 miliona eura namijenjenih obnovi Svetog Stefana, osnovni ugovor o uslovima pod kojima je izvršen zakup poznatog ljetovališta morao bi se mijenjati.

DEVASTACIJA: Zanimljivo je kako se Viktor Restis našao u ozbiljnim finansijskim problemima nedugo nakon preuzimanja zakupa svetostefanskih hotela od Aman rizorts, čiji je većinski vlasnik Adrijan Zeka, godinu dana nakon angažmana na Svecu, bankrotirao.

Kredit Evropske banke trebalo je da bude realizovan u dvije tranše. Prvih 10 miliona eura namijenjeno je za završetak rekonstrukcije Svetog Stefana čije je definitivno otvaranje u punom kapacitetu najavljeno za sezonu 2011. godine.

Jedan dio odobrenog zajma biće upotrijebljen za izgradnju novog hotela Kraljičina plaža u Miločeru čija su vrata zatvorena pune četiri godine.

Međutim, najveći dio sredstava Evropske banke biće uložen u devastaciju Miločerskog parka u kojem se planira gradnja niza novih, komercijalnih objekata, stanova, vila i apartmana namijenjenih tržištu.

Da li će Vlada kao garant, podržati takvo ,,namjensko” trošenje zajma i pretvaranje Miločerskog parka obraslog gustim egzotičnim rastinjem u građevinsko zemljište na kome bi Restis s partnerima gradio kvadrate za tržište.

Da li će novi ministar održivog razvoja i turizma, dva ključna resora čije se nadležnosti u Miločeru prepliću, podržati divlju eksploataciju i trajnu promjenu vrijednosti nacionalnog prirodnog resursa, vidjet ćemo uskoro.

U toku je izrada urbanističkog projekta Chedi Kraljičina plaža kojim se urbanizuje više od 25.000 kvadrata ovog očuvanog prirodnog rezervata. Ne radi se više o zakupu hotela, njihovoj obnovi i rekonstrukciji. U pitanju su novi investicioni zahvati kako u Miločeru tako i na Svetom Stefanu, s novim objektima, novom infrastrukturom.

Sve su prilike da će osnovni ugovor o ustupanju elitnih hotela na gazdovanje strancima pretrpjeti mnoge, iznuđene izmjene i uvažiti nove potrebe zakupca. Po principu, ili ćemo graditi za tržište i zaraditi ili od obnove i rekonstrukcije vaših hotela nema ništa.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo