Povežite se sa nama

OKO NAS

KREDIT NJEMACA NEMA KO DA PODIGNE U ULCINJU: Projekat vijeka dovden u pitanje

Objavljeno prije

na

Sve opštine na Primorju su odmakle u realizaciji projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mrteže za što je sredstva odobrila Njemačka razvojna banka (KfW). Jedan od ključnih uslova u Ulcinju je bio da se broj zapošljenih u Javnom preduzeću „Vodovod i kanalizacija” (ViK) smanji na 100, a prije tri godine ih je bilo čak 226. Iz te firme su uspjeli da broj smanje na 126, a u vladajućoj koaliciji u Ulcinju postignut je dogovor da se 20 radnika prebaci u novu firmu “Parkinf servis”, a da se šest zaposle u javnoj upravi. Ali “Parking servisa” nema, niti je Opština preuzela šest radnika. Projekat u čiju prvu fazu bi trebalo da se investira 20 miliona eura, je na čekanju. Pune tri godine.

Direktor ViK-a Fehim Avdiu tvrdi da lokalna uprava nije ispunila svoje obaveze. „Ne znam zašto to rade, ali znam da je u pitanju klasična neodgovornost čelnika Opštine”, kaže on.

U opoziciji su zgroženi ponašanjem lokalne vladajuće koalicije, koju nakon lanjske rekonstrukcije iz Podgorice čini čak 27 od ukupno 33 odbornika.

“Umjesto da riješe problem sa šest radnika JP “Vodovod i kanalizacija” i da projekat ide svojim tokom, direktor tog preduzeća i predsjednik Opštine se međusobno optužuju, a ništa ne rješavaju evo godinu i po dana”, izjavio je predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

Predsjednik Kluba odbornika Socijaldemokratske partije Skender Elezagić kaže da loklana skuština nema informacija o dinamici trošenja sredstava iz kredita za koji je ona donijela odluku i formirala posebnu Komisiju koja treba da prati realizaciju kredita. On je javno pitao: da li je došlo do povlačenja sredstava iz granta od milion eura, da li se zbog kašnjenja u povlačenju sredstava već obračunavaju kamate na obezbijeđena a nepovučena sredstva i ko je odgovoran za kašnjenje u realizaciji ovako značajnog projekta?

Na netransparentnost ukazuje i Bajraktari. „Od usvajanja odluke o kreditnom zaduženju, u novembru 2015, odbornici nijesu nijednom upoznati sa realizacijom te investicije iako je to zakonska obaveza lokalne vlasti, a radi se o najvećem projektu koji treba da se sprovede u Ulcinju”.

Zbog svega toga još nema tendera za ovu investiciju iako je bilo predviđeno da se on raspiše najprije do kraja 2016., pa onda na proljeće. Tek je početkom aprila, nakon sastanka predsjednika Opštine Nazifa Cungua sa predstavnicima KfW-a i konsultanata iz firme „Vodacom”, saopšteno da se očekuje da bi rekonstrukcija i izgradnja novih dijelova mreže vodovoda i kanalizacije mogla početi – do kraja tekuće kalendarske godine.

Malo je naznaka da će se to dogoditi, jer je jedan od uslova revizija projekta, koji je radila jedna austrijska kompanija, a koji Opština nije potpisala. Iz Vodakoma su prije nekoliko mjeseci upozorili da bi proces u potpunosti mogao biti blokiran. Na tako nešto nezvanično ukazuju i iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je koordinisalo čitav projekat.

Realizacija ovog projekta omogućava da rješavanje pitanja od neprocjenjivog značaja za turizam, životnu sredinu i ukupni život građana Ulcinja, kao i početak velikih projekata u hotelskoj industriji na Velikoj plaži i Adi, čišćenje kanala Port Milena, koji je već godinama „ekološka bomba”. To bi dovelo do značajnog smanjenja zagađenja mora u ulcinjskom priobalju. Na početku ove sezone Ulcinj ima izvjesnih problema sa snadbjevanja vodom što potvrđuje značaj projekta koji je trebao dovesti i do stabilizacije poslovanja firme ViK.

Činjenica da se čuveni njemački turoperator TUI interesuje za investicije u Hotelsko-turističko preduzeće „Ulcinjska rivijera” potencira potrebu da se što prije krene sa rekonstrukcijom vodovodne i kanalizacione mreže. Njemački turisti posebno cijene područja gdje se vodi briga o čistoći mora, vode računa o postojanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Ulcinjska vlast za sve ovo ne mari. Njima je važnije da nanesu štetu političkom protivniku,u svakoj prilici, iako su u istoj koaliciji!? Gradonačelnik Ulcinja Cungu je iz albanske nacionalne stranke Forca, dok ViK kontroliše Demokratska partija Fatmira Đeke. DPS, koji je kohezioni faktor ove koalicije sklepane u martu prošle godine od strane zamjenika predsjednika te stranke Duška Markovića, zainteresovano posmatra sve ovo i priprema se za lokalne izbore koji će se u vjerovatno održati krajem godine.

U tom kontekstu je možda razumljivo što je Ministarstvo finansija odbacilo zahtjev Opštine Ulcinj da izda saglasnost za kredit na 393.500 eura zbog „realizacije Sanacionog plana i prevazilaženje finansijskih poteškoća Opštine”.

U Ministarstvu su, kako su istakli u pismu upućenom Cunguu, zaključili da lokalna samouprava ne ispunjava uslove za željeno kreditno zaduženje.

Navedeno je da bi se u tom iznosu saglasnost mogla dobiti samo za kredit kojim bi se finansirali kapitalni projekti od značaja za opštinu, odnosno Državu.

No, iako je sezona počela, a budžet planiran na čak 15,4 miliona eura, finansijsko stanje u lokalnoj upravi je sve teže, pa je zatražena donacija od Vlade, kao i da se ranije isplate sredstva koja Opština Ulcinj dobija iz Egalizacionog fonda.

Radnici kojima se duguju četiri zarade su zatražili i isplatu nadoknada plata u visini od oko dva miliona eura koje su, tvrde, izgubili zbog smanjenja zarada od gotovo 20 odsto od kraja 2011.

“Mi smo Cunguu i sekretaru za budžet i finansije Seadu Osmanoviću predložili administrativno poravnanje kako bi se izbjegli sudski troškovi i kamate, te da oni obzirom da se radi o velikim sredstvima, pripreme Prijedlog izmjene budžeta za 2017. godinu i plan isplate sredstava”, rekao je predsjednik Sindikalne organizacije u Opštini Ulcinj Luka Marniković.

Tim povodom je jedan od bivših potpredsjednika Opštine Ulcinj Nailj Redža predao tužbu sudu, a sudski vještaci već procjenjuju štetu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo