Povežite se sa nama

MONITORING

KRAJ EPIDEMIJE: Građani spremaju tužbe za kršenje prava tokom korone

Objavljeno prije

na

Objavljivanje spiskova osoba u samoizolaciji, selektivno određivanje karantina, pritvaranje u neuslovnim prostorijama… Neki od tih slučajeva već su pred sudom, a nakon odluke sudova, građani bi mogli da presaviju tabak i tuže državu

 

Kraj epidemije korona virusa proglasilo je u utorak 2. juna Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) na predlog Instituta za javno zdravlje.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković prisustvovao je sjednici NKT-a na kojoj je odlučeno da se objavi kraj epidemije. Podsjetio je da je tokom trajanja epidemije ,,ukazao na potrebu poštovanja temeljnih prava i sloboda, a posebno na načela koja se tiču ograničenja svakog prava ponaosob, s obzirom da se država opredijelila da ne uvodi vanredno stanje”. Bjeković je članove NKT-a upoznao i sa pritužbama građana u vezi sa ograničenjima tokom trajanja preventivnih mjera.

Ombudsmanu je dan nakon što je proglašen kraj epidemije upućena  pritužba pomoraca koji su smješteni u karantin na Vučju. Pomorci, njih 26, koji su mjesecima bili u svojevrsnom karantinu na brodovima, smješteni su po troje u male i neuslovne sobe. ,,Prekršili su uslove koje je NKT prepisao, jer u ovakvim uslovima niko ne može držati ni minimalnu fizičku distancu od druge i treće osobe sa kojom je zatvoren u istu sobicu, a kamoli ostale propise. Stavili su po tri čovjeka u pet metara kvadratnih”, ispričali su pomorci Vijestima.

Pomorac Boris Nikolić koji je po dolasku u Crnu Goru smješten u karantin, a ne u kućnu izolaciju, protekle je  nedjelje, izjavio da  mjere NKT-a ne važe jednako za sve. On je upozorio da su od domaćih pomoraca u povoljnijem položaju posade stranih jahti koje dolaze u Crnu Goru. Njima se u obavezni četrnaestodnevni karantin ubrajaju i dani provedeni u plovidbi od posljednje luke. Smatra da je diskriminacija i to što putnici malih, privatnih aviona, kojima je odnedavno dozvoljeno slijetanje na naše aerodrome, ne idu ni u karantin ni u samoizolaciju, ako imaju negativan test na virus korona, ne stariji od 48 sati.

Nikolić se žalio sudu na odluku o karantinu, a predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom Ivan Perović, odbacio je žalbu.

Na ovu odluku Osnovnog suda podnijeta je žalba Višem sudu u Podgorici  i Ustavnom sudu, kaže za Monitor advokat Dalibor Tomović, koji ispred Akcije za ljudska prava zastupa pomorca.  ,,Licima lišenim slobode, država mora obezbijediti i garantovati sudski mehanizam za provjeru i kontrolu odluka na osnovu kojih su lišena slobode”, ističe Tomović i objašnjava da stavljanje pomoraca u karantin predstavlja vid lišavanja slobode.

,,Odbacivanje žalbe pomorca koji je smješten u karantin, i oglašavanje suda nenadležnim zbog toga što u zakonima Crne Gore nije propisano da je Sud nadležan da postupa u ovakvim slučajevima, direktno je suprotno Evropskoj konvenciji i Ustavu Crne Gore”, naglašava Tomović.

Kršenja ljudskih prava dešavala su se i za vrijeme izolacije. Krajem maja Ustavni sud je odlučio da prihvati inicijativu Građanske alijanse i provjeri da li je Vlada objavljivanjem spiskova osoba u samoizolaciji prekršila Ustavom zagarantovana prava građana na privatnost.

Podsjetimo, NKT je 21. marta objavilo imena osoba kojima je izdato rješenje o obaveznoj samoizloaciji, uz poziv građanima da prijave one koji krše ovu mjeru. Objavljivanje ličnih podataka i adrese stanovanja nije bilo dovoljno, pa je kreirana i aplikacija kako bi se moglo mjeriti koliko su potencijalno zaraženi udaljeni od onoga ko preuzme aplikaciju na svom mobilnom uređaju.

,,Smatramo da je došlo do grubog kršenja prava na privatnost građana”, kaže za Monitor  Danilo Papović, pravni savjetnik u Građanskoj alijansi. Ova organizacija je dan nakon objavljivanja spiskova podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu njene ustavnosti. Smatraju da je Ustavni sud neopravdano dugo čekao.

Ustavni sud je na sjednici održanoj 29. maja donio rješenje o odbacivanju predložene privremene mjere, zato što su prestale okolnosti,  i sporni spisak je  uklonjen sa sajta.

,,Mi očekujemo da će građani čija su prava prekršena tražiti statisfakciju pred sudom. Posebno će ovo biti očekivano ako Ustavni sud usvoji inicijativu Građanske alijanse, a mi vjerujemo da hoće jer je kršenje prava očigledno. Smatramo da će građani čija su imena i lični podaci objavljivani u spornim spiskovima, a na osnovu odluke NKT-a, imati pravo na naknadu štete pred nadležnim sudovima”, kaže Papović.

Da je reakcija Ustavnog suda morala da bude brža kako bi se na vrijeme preduprijedilo kršenje ljudskih prava, smatra i advokat Tomović.,,Iako je situacija sa pandemijom virusa Kovid-19 bila izazov za naše društvo, NKT nije smjelo da postupa suprotno Zakonu o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Ukoliko se pokaže da je objava ličnih podataka bila neustavna,  lica čija su imena objavljena imaju pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom”, kaže on.

Tomović objašnjava kako se dešavalo  da  ljudi u karantinu budu zaključavani bez mogućnosti izlaska, šetnje i dnevne aktivnosti. To je suprotno Pravilniku koji je u martu usvojilo Ministarstvo zdravlja ali i evropskim standardima. U takvim situacijama je nesporno kršenje ljudskih prava.

Zbog kršenja policijskog sata, zabrane kretanja ili drugih preventivnih mjera, tokom epidemije su podnijete krivične prijave protiv preko 1.100 osoba. Mnogi od njih držani su u pritvorima bez osnovnih higijenskih uslova uz rizik od dobijanja virusa.

U Građanskoj alijansi smatraju da je hapšenje osoba koje su prekršile preventivne mjere, i njihovo zadržavanje u pritvorskim jedinicama, bilo nesrazmjerno i diskriminatorno. Ističu da nijesu iscrpljene ostale mogućnosti kažnjavanja: ,,Zadržavanje osoba u pritvoru u doba epidemije dovodilo je u rizik da se lica koja nijesu zaražena zaraze u pritvoru i samim tim širenje epidemije. Napominjemo da nije bila ustanovljena sudska praksa pa se  dešavalo da za isto djelo jedno lice bude kažnjeno blažom kaznom a drugo lice težom kaznom, što je stvaralo osjećaj selektivne pravde”, kaže Papović.

,,U slučaju pritvaranja zbog nepoštovanja preventivnih mjera, pošto je  osnov za pokretanje postupka osnovana sumnja za vršenje krivičnog djela koje ima blanketnu prirodu, za eventualno podnošenje tužbi bilo bi nužno da se naredbe Ministarsta zdravlja oglase neustavnim”, kaže za Monitor advokat Sergej Sekulović.

Građanima ostaje nada da će pred sudovima moći da dokažu kršenje svojih prava. Nadležni bi mogli da izvuku pouke pa da u budućim sličnim situacijama ne ponavljaju ista kršenja ljudskih prava.

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, ADVOKAT
Ustav ne poznaje vanrednu situaciju

 

„Sistem je u startu postavljen pogrešno“, kaže za Monitor advokat Sergej Sekulović. Po njemu s epidemijom i proglašenjem preventivnih mjera moralo je biti uvedeno vanredno stanje uz omogućavanje Skupštini i Ustavnom sudu da vrše kontrolnu funkciju.

,,Podsjećam da je u vrijeme vanrednog stanja (Ustav ne pominje vanrednu situaciju) nadležnost Ustavnog suda da prati ustavnost mjera i radnji. Dakle, materijalnih radnji i akata koji ne moraju da ispunjavaju uslove za validnost (da imaju sva formalna obilježja) opštih pravnih akata”.

Sekulović očekuje da će Ustavni sud proglasiti neustavnim odluku o objavljivanju spiskova osoba u samoizolaciji: ,,Ustavni sud je rješenjem u ovom slučaju pokrenuo postupak i za očekivati je da će uslijediti pozitivna odluka. Kako se ne radi o ‘klasičnom pravnom aktu’, a u kontekstu činjenice da nije proglašeno vanredno stanje, mislim da je Ustavni sud proširio svoju nadleznost. Iz pozicije zaštite ustavnosti i ljudskih prava držim da se radi o pohvalnom tumačenju”.

Ukoliko odluka Ustavnog suda bude pozitivna, kaže Sekulović, otvara se prostor za podnošenje građansko-pravnih tužbi zbog povrede prava ličnosti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za fromiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo