Objavljivanje spiskova osoba u samoizolaciji, selektivno određivanje karantina, pritvaranje u neuslovnim prostorijama… Neki od tih slučajeva već su pred sudom, a nakon odluke sudova, građani bi mogli da presaviju tabak i tuže državu
Kraj epidemije korona virusa proglasilo je u utorak 2. juna Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) na predlog Instituta za javno zdravlje.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković prisustvovao je sjednici NKT-a na kojoj je odlučeno da se objavi kraj epidemije. Podsjetio je da je tokom trajanja epidemije ,,ukazao na potrebu poštovanja temeljnih prava i sloboda, a posebno na načela koja se tiču ograničenja svakog prava ponaosob, s obzirom da se država opredijelila da ne uvodi vanredno stanje”. Bjeković je članove NKT-a upoznao i sa pritužbama građana u vezi sa ograničenjima tokom trajanja preventivnih mjera.
Ombudsmanu je dan nakon što je proglašen kraj epidemije upućena pritužba pomoraca koji su smješteni u karantin na Vučju. Pomorci, njih 26, koji su mjesecima bili u svojevrsnom karantinu na brodovima, smješteni su po troje u male i neuslovne sobe. ,,Prekršili su uslove koje je NKT prepisao, jer u ovakvim uslovima niko ne može držati ni minimalnu fizičku distancu od druge i treće osobe sa kojom je zatvoren u istu sobicu, a kamoli ostale propise. Stavili su po tri čovjeka u pet metara kvadratnih”, ispričali su pomorci Vijestima.
Pomorac Boris Nikolić koji je po dolasku u Crnu Goru smješten u karantin, a ne u kućnu izolaciju, protekle je nedjelje, izjavio da mjere NKT-a ne važe jednako za sve. On je upozorio da su od domaćih pomoraca u povoljnijem položaju posade stranih jahti koje dolaze u Crnu Goru. Njima se u obavezni četrnaestodnevni karantin ubrajaju i dani provedeni u plovidbi od posljednje luke. Smatra da je diskriminacija i to što putnici malih, privatnih aviona, kojima je odnedavno dozvoljeno slijetanje na naše aerodrome, ne idu ni u karantin ni u samoizolaciju, ako imaju negativan test na virus korona, ne stariji od 48 sati.
Nikolić se žalio sudu na odluku o karantinu, a predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom Ivan Perović, odbacio je žalbu.
Na ovu odluku Osnovnog suda podnijeta je žalba Višem sudu u Podgorici i Ustavnom sudu, kaže za Monitor advokat Dalibor Tomović, koji ispred Akcije za ljudska prava zastupa pomorca. ,,Licima lišenim slobode, država mora obezbijediti i garantovati sudski mehanizam za provjeru i kontrolu odluka na osnovu kojih su lišena slobode”, ističe Tomović i objašnjava da stavljanje pomoraca u karantin predstavlja vid lišavanja slobode.
,,Odbacivanje žalbe pomorca koji je smješten u karantin, i oglašavanje suda nenadležnim zbog toga što u zakonima Crne Gore nije propisano da je Sud nadležan da postupa u ovakvim slučajevima, direktno je suprotno Evropskoj konvenciji i Ustavu Crne Gore”, naglašava Tomović.
Kršenja ljudskih prava dešavala su se i za vrijeme izolacije. Krajem maja Ustavni sud je odlučio da prihvati inicijativu Građanske alijanse i provjeri da li je Vlada objavljivanjem spiskova osoba u samoizolaciji prekršila Ustavom zagarantovana prava građana na privatnost.
Podsjetimo, NKT je 21. marta objavilo imena osoba kojima je izdato rješenje o obaveznoj samoizloaciji, uz poziv građanima da prijave one koji krše ovu mjeru. Objavljivanje ličnih podataka i adrese stanovanja nije bilo dovoljno, pa je kreirana i aplikacija kako bi se moglo mjeriti koliko su potencijalno zaraženi udaljeni od onoga ko preuzme aplikaciju na svom mobilnom uređaju.
,,Smatramo da je došlo do grubog kršenja prava na privatnost građana”, kaže za Monitor Danilo Papović, pravni savjetnik u Građanskoj alijansi. Ova organizacija je dan nakon objavljivanja spiskova podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu njene ustavnosti. Smatraju da je Ustavni sud neopravdano dugo čekao.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 29. maja donio rješenje o odbacivanju predložene privremene mjere, zato što su prestale okolnosti, i sporni spisak je uklonjen sa sajta.
,,Mi očekujemo da će građani čija su prava prekršena tražiti statisfakciju pred sudom. Posebno će ovo biti očekivano ako Ustavni sud usvoji inicijativu Građanske alijanse, a mi vjerujemo da hoće jer je kršenje prava očigledno. Smatramo da će građani čija su imena i lični podaci objavljivani u spornim spiskovima, a na osnovu odluke NKT-a, imati pravo na naknadu štete pred nadležnim sudovima”, kaže Papović.
Da je reakcija Ustavnog suda morala da bude brža kako bi se na vrijeme preduprijedilo kršenje ljudskih prava, smatra i advokat Tomović.,,Iako je situacija sa pandemijom virusa Kovid-19 bila izazov za naše društvo, NKT nije smjelo da postupa suprotno Zakonu o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Ukoliko se pokaže da je objava ličnih podataka bila neustavna, lica čija su imena objavljena imaju pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom”, kaže on.
Tomović objašnjava kako se dešavalo da ljudi u karantinu budu zaključavani bez mogućnosti izlaska, šetnje i dnevne aktivnosti. To je suprotno Pravilniku koji je u martu usvojilo Ministarstvo zdravlja ali i evropskim standardima. U takvim situacijama je nesporno kršenje ljudskih prava.
Zbog kršenja policijskog sata, zabrane kretanja ili drugih preventivnih mjera, tokom epidemije su podnijete krivične prijave protiv preko 1.100 osoba. Mnogi od njih držani su u pritvorima bez osnovnih higijenskih uslova uz rizik od dobijanja virusa.
U Građanskoj alijansi smatraju da je hapšenje osoba koje su prekršile preventivne mjere, i njihovo zadržavanje u pritvorskim jedinicama, bilo nesrazmjerno i diskriminatorno. Ističu da nijesu iscrpljene ostale mogućnosti kažnjavanja: ,,Zadržavanje osoba u pritvoru u doba epidemije dovodilo je u rizik da se lica koja nijesu zaražena zaraze u pritvoru i samim tim širenje epidemije. Napominjemo da nije bila ustanovljena sudska praksa pa se dešavalo da za isto djelo jedno lice bude kažnjeno blažom kaznom a drugo lice težom kaznom, što je stvaralo osjećaj selektivne pravde”, kaže Papović.
,,U slučaju pritvaranja zbog nepoštovanja preventivnih mjera, pošto je osnov za pokretanje postupka osnovana sumnja za vršenje krivičnog djela koje ima blanketnu prirodu, za eventualno podnošenje tužbi bilo bi nužno da se naredbe Ministarsta zdravlja oglase neustavnim”, kaže za Monitor advokat Sergej Sekulović.
Građanima ostaje nada da će pred sudovima moći da dokažu kršenje svojih prava. Nadležni bi mogli da izvuku pouke pa da u budućim sličnim situacijama ne ponavljaju ista kršenja ljudskih prava.
SERGEJ SEKULOVIĆ, ADVOKAT
Ustav ne poznaje vanrednu situaciju
„Sistem je u startu postavljen pogrešno“, kaže za Monitor advokat Sergej Sekulović. Po njemu s epidemijom i proglašenjem preventivnih mjera moralo je biti uvedeno vanredno stanje uz omogućavanje Skupštini i Ustavnom sudu da vrše kontrolnu funkciju.
,,Podsjećam da je u vrijeme vanrednog stanja (Ustav ne pominje vanrednu situaciju) nadležnost Ustavnog suda da prati ustavnost mjera i radnji. Dakle, materijalnih radnji i akata koji ne moraju da ispunjavaju uslove za validnost (da imaju sva formalna obilježja) opštih pravnih akata”.
Sekulović očekuje da će Ustavni sud proglasiti neustavnim odluku o objavljivanju spiskova osoba u samoizolaciji: ,,Ustavni sud je rješenjem u ovom slučaju pokrenuo postupak i za očekivati je da će uslijediti pozitivna odluka. Kako se ne radi o ‘klasičnom pravnom aktu’, a u kontekstu činjenice da nije proglašeno vanredno stanje, mislim da je Ustavni sud proširio svoju nadleznost. Iz pozicije zaštite ustavnosti i ljudskih prava držim da se radi o pohvalnom tumačenju”.
Ukoliko odluka Ustavnog suda bude pozitivna, kaže Sekulović, otvara se prostor za podnošenje građansko-pravnih tužbi zbog povrede prava ličnosti.
Predrag NIKOLIĆ