Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom katastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nijesu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove

Nesvakidašnja scena na prostranom parkingu ispred budvanskog hotela Avala, na kojem je u danima proteklog vikenda bilo parkirano više vozila nego što redovno može da primi, nedvosmisleno ilustruje trenutnu situaciju ovogodišnje turističke sezone na Crnogorskom primorju. U drugoj polovini jula, na vrhuncu ljetnje sezone, na parkingu ispred hotela sa 4 zvjezdice bili su uglavnom automobili sa crnogorskim registarskim tablicama, iz Podgorice, Nikšića, Danilovgrada, Bijelog Polja, Kolašina… Domaći turisti, kojima se pojedini hotelijeri okreću nakon gubljenja  posljednje nade u dolazak stranih gostiju, iskoristili su specijalne paket aranžmane po izuzetno povoljnim cijenama da borave u hotelu sa 4 zvjezdice, smještenom nadomak Starog grada.

Kada je postalo izvjesno da je zbog epidemije Covid-19 i glavna sezona u potpunosti propala, da stranaca u Crnoj Gori gotovo da nema, te da u značajnijem broju neće ni doći, kada su sve prethodne rezervacije turističkih agencija otkazane za jul i avgust, mnogi hotelijeri pokušavaju naći svoju računicu u drastičnom sniženju cijena usluga smještaja i time privući domaće goste, onaj dio crnogorske populacije koja toliko sebi može priuštiti. Mnogim porodicama pružila se, možda i prvi put, prilika da uživaju u uslugama luksuznih hotela po iznimno niskim cijenama.

U okviru julskog paketa Hotel Avala nudi usluge smještaja na bazi polupansiona i tri noćenja za tri osobe po cijeni od 199 eura. Uz to, djeca do 12 godina oslobođena su plaćanja. Besplatne su i mnoge druge hotelske usluge poput plažnog mobilijara, saune, bazena, turskog kupatila…

Slični aranžmani nude se i u hotelima HG Budvanska rivijera, u kampanji – Odmor koji ste zaslužili, sniženjem cijena usluga i do 35 odsto u odnosu na prošlogodišnje. U najvećoj hotelskoj kući obezbijedili su brojne ugovore sa bankama, Fondom PIO i sindikalnim organizacijama kojima je domaćim gostima omogućeno odloženo plaćanje ljetovanja u deset mjesečnih rata.

Međutim, najdalje je otišla ponuda ekskluzivnog butik hotela Conte u Perastu, čiji vlasnici nude promotivni paket od 199 eura za jednu osobu, za pet dana boravka u ovom hotelu na obali Bokokotorskog zaliva, sa nizom primamljivih detalja, od šampanjca dobrodošlice do poklona na odlasku,  besplatnih izleta brodom po zalivu, bogatog menija za dva dnevna obroka.

Međutim, mali su izgledi da će domaći turisti značajno pomoći hotelijerima i ublažiti katastrofalne razmjere štete nastale širenjem epidemije virusa korona.

Izuzetak u euforičnom smanjenju cijena turističkih usluga predstavlja primjer  hotela Sveti Stefan i Miločer koji posluju u okviru kompanije Sveti Stefan hoteli AD Budva.  Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties zadržala je prošlogodišnje cijene smještaja u hotelima Miločer i Sveti Stefan, koje za odmor i ovog ljeta biraju njihovi stalni gosti, uglavnom iz zemalja čijim je građanima dozvoljen ulazak u Crnu Goru. Ili povlašćeni turisti koji doputuju privatnim avionima i jahtama, bez obzira iz koje zemlje stižu.  I cijene plažnog mobilijara iste su kao lani. U poznatom ljetovalištu kao da su odlučili, ako već propadaju neka to bude sa stilom. Na velikoj miločerskoj plaži dvije ležaljke i suncobran prodaju i posjetiocima koji nisu gosti hotela po cijeni od 130 eura na dan, dok na plaži Svetog Stefana, komplet plažnog mobilijara staje 110 eura.

Svima je jasno da je ovogodišnja turistička sezona doživjela potpuni kolaps, pandemija virusa korona paralizovala je crnogorski turizam, koji bilježi pad prometa za 92 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od turizma lošiji su od prognoza koje je iznijela Vlada, da  gubitak neće biti veći od 40 odsto.

Ministarstvo turizma ranije je saopštilo da 45 do 50 odsto hotela nije ni otvoreno, a da je u onima koji rade popunjenost oko 10-13 procenata.

Crna Gora je za relativno kratko vrijeme prešla put od korona-fri destinacije do turističke zemlje u kojoj je na vrhuncu sezone proglašena epidemija na njenoj cijeloj teritoriji. Markentinška istrčavanja porukama da je Crna Gora prva turistička destinacija u Evropi u kojoj nema korone, nisu donijela nikakvu prednost domaćem turizmu. Svijet nije povjerovao uvjeravanjima da se turistima nudi sigurnost i da u zemlji nema više oboljelih.  Mnoge evropske zemlje u isto vrijeme stavljale su Crnu Goru na listu rizičnih zemalja za putovanje i odmor. Da bi ponovna eskalacija broja zaraženih, crnogorski turizam poptpuno paralizovala.

Crna Gora je sada označena crvenom bojom na mapama broja oboljelih od korone, prema kojoj zemlje EU zatvaraju svoje granice. Dodatni problem predstavlja i to što eventualne goste sa Zapada, po povratku iz Crne Gore u njihovim zemljama očekuje karantin ili samoizolacija. Turista iz zapadnoevropskih zemalja ove godine sigurno neće biti, a sve su prilike ni značajnijih dolazaka sa tradicionalno vodećih tržišta Rusije i Srbije, prema kojima su granice odavno zatvorene.

Šteta koju će pretrpjeti turistička privreda je ogromna. Prema podacima Monstata Crnu Goru je prošle godine posjetilo oko 2,6  miliona turista koji su ostvarili  oko 14 miliona noćenja. Od tog broja najviše turista bilo je iz Srbije, više od 400.000, koji su ostvarili oko 3 miliona noćenja i u Crnoj Gori ostavili više od 160 miliona eura. Slične brojke odnose se i na turiste iz Ruske Federacije. Turisti iz ove dvije zemlje čine oko 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam.  Donedavno, u danima prije proglašenja epidemije, samo su Srbija i Rusija, uz još dvije zemlje, bile na listi zemalja čijim je građanima bio zabranjen ulazak u Crnu Goru.

Pored Covida-19, propasti turističke sezone doprinose i politička previranja i scene policijskog nasilja nad građanima, pogotovu u Budvi. Policijska okupacija Budve i hapšenje predsjednika vodeće turističke opštine u kojoj se ostvaruje polovina ukupnog turističkog prometa, uoči turističke sezone, snažna je poruka potencijalnim gostima da nas zaobiđu.

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom kastastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nisu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove.

Puste su i crnogorske plaže na kojima redovi ležaljki i suncobrana tokom cijelog dana ostaju prazni, izuzev u dane vikenda, kada se bilježi nešto veći broj posjetilaca iz gradova u unutrašnjosti. Izostanak gužve na plažama, na prilaznim parkinzima, u kafićima i restoranima, privlači građane koji na miru, u iznuđenoj situaciji, mogu uživati u čarima prirodnih pješčanih plaža, sunca i mora.

Loše su prognoze i za sezonu 2021, ocjenjuju pojedini turistički radnici. Ovo je period kada se unaprijed ugovaraju kapaciteti za narednu sezonu u segmentu organizovanih dolazaka preko putničkih agencija. Sa junom se završava prva faza ugovaranja kontigenata, da bi se u septembru definisale cijene. Ove godine  niko se nije ni javio. Organizovani turizam čini oko 30 odsto dolazaka turista u Crnu Goru. Preostao je isključivo individulani buking. Turizam će zavisiti od pronalaska vakcine protiv Covida-19, koja može garantovati bezbjedno putovanje, odmor i boravak turista u hotelima i drugim vidovima smještaja širom svijeta.

Branka PAMENAC