Umjesto slavlja, šesta godišnjica zakupa elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, najatraktivnije i u turizmu najveće privatizacije u aranžmanu Vlade Crne Gore, obilježena je podizanjem krivičnih prijava i sumnjama u organizovano kršenje zakona i zloupotrebe službenog položaja većeg broja visokih državnih bivših i sadašnjih funkcionera i predstavnika lokalne uprave u Budvi. Objelodanjivanje detalja ugovora između Vlade i zakupaca, singapurskog hotelskog lanca Aman rizorts i grčke Restis grupe ovom poslu daje obrise prave afere koja je uzdrmala duhove od Podgorice do Budve.

Budva je postala sinonim za nelegalne poslove, devastaciju prostora, korupciju, organizovani kriminal, sumnjive privatizacije. Po broju propalih projekata u kojima su umiješani visoki funkcioneri Vlade i lokalne uprave, zauzima ubjedljivo prvo mjesto u regionu. Ovaj je grad zarobljen od strane prvaka DPS i SDP iz Podgorice i Budve, i pretvorenom u poligon za njihove nelegalne poslove.

Afera aferu stiže. Tek što se priča oko Zavala slegla i ušla u redovan sudski postupak, otkrivene su zloupotrebe u budvanskoj firmi Auto moto, propalom projektu Akva park, stambeno-poslovnom centru TQ Plaza, fudbalskom stadionu Lugovi, da bi na neslavnu crnu listu dospio i projekat zakupa Svetog Stefana, koji je od strane državnog vrha označen kao posao stoljeća za Crnu Goru.

Svečano potpisivanje ugovora o zakupu obavljeno je 31. januara 2007. u vili Gorica kada je između ostalog istaknuto da će dolazak Amana na Sveti Stefan ostaviti trajan pečat na crnogorski turizam jer će ustanoviti nove, ovom području malo poznate standarde svjetskog elitnog turizma.

Obećanja ni nakon šest godina nisu ispunjena. Hotel Sveti Stefan je polovično obnovljen a Kraljičina plaža zatvorena i ruinirana još čeka graditelje.

Prema podacima do kojih je došla nevladina organizacija MANS najvrjedniji hotelski kompleks u Crnoj Gori, turistički rizort površine preko 30 hektara u čijim su parkovima smještena tri hotela, nekoliko vila, par restorana i kafea, sa tri najljepše plaže Crnogorskog primorja, izdat je pod zakup na 30 godina kompaniji Adriatik properties koja je u momentu potpisivanja ugovora raspolagala sa jedan euro kapitala. Po isprobanom receptu privatizacije hotela Avala koji je sudskom odlukom ustupljen firmi Bepler i Džejkobson koja je na računu imala nešto više novca, cijelih pet eura. Zanimljivo je da je oba projekta vodila najpoznatija advokatica u Crnoj Gori i regionu, Ana Kolarević, sestra bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Na godišnjicu zakupa Sveca MANS je vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela dvije krivične prijave za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih funkcionera Vlade i lokalne uprave u Budvi, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija koje su pod kontrolom grčkog biznismena Viktora Restisa, a na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore.

Podnijeta je krivična prijava protiv bivših ministara turizma Predraga Nenezića koji je rukovodio operacijom zakupa Sveca i Branimira Gvozdenovića, ali i aktuelnog ministra Predraga Sekulića. Sva trojica su, prema navodima MANS-a, imali dovoljno osnova da iniciraju raskid ugovora sa grčkim partnerom zbog nepoštovanja ugovora u zakupu.

Umjesto toga, ministri su, navodi se u prijavi, zaključivali anekse ugovora kojima im je produžavan rok za otvaranje hotela.

Na Svecu se i divlje gradilo pa su podnijete prijave protiv više osoba zbog izvođenja građevinskih radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan bez građevinske dozvole i bespravne gradnje dvije zgrade u zaleđu hotela.

Podsjećamo da je zakupac kao uslov za otvaranje hotela Sveti Stefan u ljeto 2011, istakao potrebu gradnje dvije pomoćne zgrade za hotelski servis, što su odbornici koalicije DPSDP uvažili i na jednoj od burnijih sjednica SO, uprkos protivljenju mještana Svetog Stefana, većinom glasova ove dvospratnice proglasili privremenim objektima. Odbornici su pojasnili da je usvajanje takve odluke uslijedilo na direktan zahtjev ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića „zbog prioriteta završetka grada-hotela i odlučnosti Vlade da raskine ugovor o zakupu ukoliko hotel ne bude otvoren”. U Skupštini Budve demonstrirana je tom prilikom ogoljena, gruba moć i partijska volja izdignuta iznad zakona i propisa.

Zbog krivičnog djela nelegalne gradnje podnijeta je prijava protiv grčkog državljanina Theofanisa Statisa, izvršnog direktora Adriatik propertiesa. Zbog nepreduzimanja mjera iz svoje nadležnosti i tolerisanja divlje gradnje u zaštićenom prostoru Svetog Stefana podnijete su prijave protiv tadašnjeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića i glavne inspektorke za zaštitu prostora Nataše Brajović.

Spisak odgovornih tu se ne završava. Rješenje kojim je nelegalna gradnja proglašena za privremeni objekat potpisali su bivši predsjednik Opštine Rajko Kuljača, potpredsjednici Lazar Rađenović i Milenko Medigović, te sekretar za urbanizam Zlatko Dragović. Protiv kojih je podnijeta prijava zbog sumnje da su na organizovan način učestvovali u prikrivanju ovog krivičnog djela.

Krivičnom prijavom obuhvaćen je i predsjednik Skupštine Krsto Ljubanović, zbog javno date izjave da će učiniti sve, makar to bilo i nezakonito, kako bi doprinio da hotel Sveti Stefan konačno počne sa radom.

Posao rentiranja i rekonstrukcije hotela na Svetom Stefanu i Miločeru opterećen je sumnjama o načinu dobijanja kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura. Potpisan je Ugovor o podršci projektu rekonstrukcije između Vlade, HG Budvanska rivijera i HTP Miločer sa jedne strane, sa tri učesnika u ime zakupca sa druge strane i predstavnika Evropske banke. U ime zakupca ovaj neobičan trojni sporazum potpisali su predstavnici kompanija Adriatik propertis, Aidway Investment Limited i Aman rizorts.

Ugovor predviđa obavezu Vlade da zajedno sa EBRD nađe drugog zakupca svetostefanskih hotela ukoliko sadašnji, grupa Restis, ne ispoštuje obaveze iz kreditnog aranžmana. Usvojen je rok od 150 dana za iznalaženje novog zakupca koji će nastaviti sa investicijama. Nakon isteka tog roka, dozvoljava se prekid ugovora o zakupu.

Usvajanjem dokumenta o realizaciji milionskog kredita Ministarstvo turizma prihvatilo je odredbu prioritetnog plaćanja dospjelih dugovanja. Što znači, ukoliko dužnik nije u mogućnosti da blagovremeno isplaćuje svoje obaveze prema zakupodavcu i banci, prioritet u naplati potraživanja imaće Evropska banka. Ostali mogu da sačekaju.

Sporazum o garancijama kojim je turistički kompleks postao vlasništvo banke u ime Vlade potpisao je ministar Predrag Sekulić.

Ni tu nije kraj zahtjevima Grka. Oni traže nove privilegije, smanjenje cijene i produženje roka trajanja zakupa. Čekajući stav Vlade i po ovom pitanju, prestali su da izmiruju svoje obaveze. Dug Restisa prema Budvanskoj rivijeri popeo se na iznos od 1,3 miliona eura.

Fakturu za dospjelu tromjesečnu ratu za 2012. godinu koju je Budvanska rivijera 15. januara ispostavila na adresu Adriatik propertiesa, zakupac je vratio isporučiocu uz obrazloženje da je ne mogu primiti dok Vlada ne riješi njihove zahtjeve za smanjenje visine godišnje nadoknade koja je iznosila 1,6 miliona eura.

Agonija koju preživljava poznato ljetovalište dugi niz godina dostiže svoj krešendo podizanjem krivičnih prijava i pozivanjem Specijalnog državnog tužioca da istraži okolnosti zakupa i spriječi dalju degradaciju Sveca.

Ime hotela Sveti Stefan i Miločer koji su bili poznat širom svijeta po visokom nivou usluga i ljepoti prirodnog okruženja, po gostima koji su u njima boravili, povlači se uz priče o korupciji i organizovanom kriminalu, nelegalnoj gradnji ili nesavjesnom upravljanju. Vladi ništa nije sveto, pa ni Svetac čiji je ugled posljednjih godina ozbiljno narušen.

Mutljavina i u Beranama

Zakupac Svetog Stefana, grčki brodovlasnik Viktor Restis sa partnerima preko kompanije Balkan energy, vlasnik je mrkog uglja u Beranama. Krivična prijava odnosi se na nepoštovanje obaveza kupca iz ugovora o privatizaciji rudnika.

Za to se tereti ministar ekonomije Vladimir Kavarić, bivši ministri ekonomije Branko Vujović i Branimir Gvozdenović, ali i izvršni direktor kompanije Balkan energy Konstantinos Polymeropoulos i njen osnivač Petros Statis.

Branka PLAMENAC