Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo