Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOTOR: PRESELJENJE JUGOPETROLA U PODGORICU: Ugroženi razvoj i identitet grada

Objavljeno prije

na

Preseljenje preduzeća Jugopetrol iz Kotora u Podgoricu jedna je od važnijih tema koja zaokuplja pažnju građana ovog grada posljednjih mjeseci. Od stidljivih najava takve mogućnosti do konačne spoznaje da je odlazak veterana kotorske privrede sasvim izvjestan, prošlo je par mjeseci. U tom periodu lokalna vlast mijenjala je retoriku, od političkih parola – neće moći, nećemo tako nešto dozvoliti – do prihvatanja realnosti da je Jugopetrol akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu grčke kompanije Hellenic Petroleum, te da se ne može uticati na promjenu adrese sjedišta kompanije.

Odlaskom Jugopetrola koji je osnovan daleke 1947. godine stavljena je tačka na nekadašnju bogatu privredu Kotora. Nestali su giganti poput Jugooceanije, najveće pomorske kompanije u SFRJ, uništena je cjelokupna kotorska industrija sa pet fabrika različitih namjena, Rivijera, Bokeljka, Industrija ležajeva, konfekcija Jadran Perast, Ljekobilje Risan, hoteli Fjord i Slavija, trgovina Napredak…. Kada su nestajala jedna za drugim, nije se čuo glas pobune, pa se mnogi čude zašto se danas vodi polemika u gradu oko odlaska posljednjeg sa liste uspješnih preduzeća od kojih je živio ne samo Kotor nego cijela Boka.

Nema ni zaposlenih u Jugopetrolu da izađu i dignu glas zbog odlaska kompanije i gubljenja posla za oko 200 radnika, pa je aktuelna briga vlasti, po mišljenju mnogih mještana, krajnje licemjerna.

Kotorani su iz medija saznali da su Grci izvršili zamjenu poslovnog prostora sa nikšićkim biznismenom Miodragom Dakom Davidović kome će pripasti upravna zgrada Jugopetrola u zamjenu za 2.500 kvadrata u poslovnom prostoru Milenijum u Podgorici.

Zgrada Jugopetrola smještena je u centru Kotora, neposredno ispred gradskih bedema, nedaleko od morske obale. Novi vlasnik najavio je moguće rušenje zgrade i gradnju hotela. Važećom Lokalnom studijom lokacije za sektor 15, na tom je mjestu predviđen objekat poslovne namjene.

U Kotoru se nezvanično može čuti da bi umjesto rušenja moglo doći do razmjene imovine: Davidović bi navodno uzeo zgradu Opštine, poznatu kao bivšu austrougarsku Komandu mjesta, dok bi se lokalna uprava preselila u zgradu Jugopetrola.

Ukoliko je vlast željela da spriječi odlazak Jugopetrola ona je imala instrumente da takvu transakciju Grcima oteža, smatra Kotoranin Aleksandar Dender.

„Opština ne treba da dozvoli izmjene plana LSL-15 i prenamjenu prostora na lokaciji upravne zgrade Jugopetrola. Nije ovo prvi put da se pokreće pitanje preseljenja JPK. Pokušavalo se i ranije u ondašnjoj Jugoslaviji, ali se zahvaljujući tadašnjem direktoru Petru Vučuroviću, kotorskim vlastima i građanima, od te ideje odustalo. Kada je Grk postao većinski vlasnik JP, tada je i odlučena njegova sudbina”, kazao je Dender.

U razgovoru za Monitor arhitekta Dender je govorio o propadanju grada i devastaciji svega onoga što su sadašnje generacije naslijedile, kako privrede tako i kulturne baštine. Po njegovom mišljenju, u Kotoru je od svega gora indiferentnost i apatija građana, nedostatak svijesti o značaju grada i kotorske kulturne baštine za očuvanje sopstvenog identiteta.

„To gubljenje identiteta Kotorana i apatija dovode do toga da ljudi koji nisu Kotorani manipulišu nama, uništavaju, prodaju sve što je naše, što nam je ostavljeno u nasljeđe. Polako ali sigurno gubimo i jezik i običaje, i građane i sam grad. Pogledajte samo kome su ga sve prodali ili iznajmili”, rezignirano kaže Dender.

U Kotoru većinu poslovnog prostora u vlasništvu Opštine drže takozvani kontroverzni biznismeni. U njihovim su rukama vrijedni kulturno-istorijski spomenici, stare palate, drevni bedemi. Scene u kojima učesnici na opštinskim tenderima za zakup lokala u gradu, uz pratnju naoružanih specijalaca predaju ponude, izazvale su zaprepašćenje i nevjericu u javnosti. Poznato je da je neke od elitnih poslovnih prostora lokalna vlast izdala pripadnicima kriminalnih klanova na dugi niz godina i trošila prihod na pripremu lokalnih izbora.

Kotorski arhitekta iznosi poražavajuće podatke o uticaju kruzerskog turizma na kvalitet života građana.

„Iza maske kruzerskog turizma krije se tragedija Kotora. U gradu unutar bedema, između Gurdića, Škurde i mora, po popisu živi ne više od 900 stanovnika, među kojima je samo stotinjak Kotorana. Prema podacima Turističke organizacije i gradske Luke, Kotor je prošle godine posjetilo više od 360 brodova koji su doveli 300.000 putnika. Individualnih putnika bilo je više od 200.000, što znači da je Kotor posjetilo preko pola miliona turista. Odnosno, na jednog stanovnika došlo je 500 turista”, ističe Dender.

Prema zvaničnim podacima TOK, turista u Kotoru potroši u prosjeku 42 eura. „Prostom računicom dolazi se do podatka da, na primjer, 400.000 turista ostave u Kotoru oko 16,8 miliona eura, što je za 2,4 miliona više od cijelog planiranog budžeta Opštine za ovu godinu”, navodi arhitekta.

Međutim, od silnih miliona koji se zarađuju na znamenitostima Kotora, gradu se ništa ne vraća.

Dender ističe kako Opština i država od prihoda od turizma ništa ne ulažu u Kotor iako se čitav koncept kotorskog turističkog, odnosno kruzerskog buma, temelji na ono malo prostora starog grada. On poziva nadležne da nabroje šta je to urađeno u gradu u posljednjih 20 godina.

„O Kotoru se ne razmišlja kao o mjestu za život ljudi. Ovdje se više ne živi već samo troši i na brzinu zarađuje. Razvojna politika Opštine i države grad je podredila turistima žrtvujući njegove stanovnike. Na taj način se mijenja identifikacijska slika grada, razbija njegov duh, kultura i njegovo biće. Pri tom oni koji žive u Kotoru uglavnom nemaju veze sa turizmom osim što moraju trpjeti posljedice komercijalne eksploatacije grada”, kaže Dender. On napominje kako vlasnici suvenirnica, kafića i restorana koji su preplavili Kotor, velikog dijela apartmana, hotela i hostela uglavnom ne žive u gradu, nego negdje drugo, dok Kotorani trpe posljedice bezobzirnog biznisa.

Za desetak godina Kotor će biti grad-hotel poput Svetog Stefana, bez stanovnika, prognozira poznati kotorski arhitekta.

Čije su kotorske pare

Arhitekta Saša Dender ističe zapušteno stanje bedema koji u dužini od oko 4,5 kilometra okružuju brdo San Đovani iznad Kotora, omiljeno izletište turista. „San Đovani je velika sramota grada. Polomljeni izvaljeni skalini, razrušeni parapetni zidovi sa kojih se krade kamen, drveće koje raste iz zidova, odaje sliku kao da je zemljotres juče prošao a ne prije 35 godina. To je slika opšteg nemara i nebrige onih koji se staraju o bedemima i koji ubiraju ogroman prihod od ulaznica. Nešto malo je urađeno ali na nestručan i na primitivan način, pa se čini da je bolje pustiti bedeme da dostojanstveno umiru nego da se dodatno devastiraju. Nakon svega može se postaviti pitanje, poput onog koje je postavio vojvođanski političar – čije su naše pare.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo