U svakoj predizbornoj kampanji u posljednjoj deceniji, pretendenti na lokalnu vlast u Kotoru, između ostalog, obećavali su izgradnju zaobilaznice i lifta do San Đovanija. Ni zaobilaznice ni ,,prevoza” do vrha kotorskih bedema još uvijek – nema.
U međuvremenu, lif je napredovao u žičaru, pa se sada obećeva žičara do San Đovanija, iako je u prethodnom sazivu lokalne uprave potpisan Ugovor o izradi projektne dokumentacije za lift.
Tadašnja direktorka Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Jagoda Berberović i direktor austrijske kompanije FCP Christian Eckerstofer, bili su potpisnici Ugovora o izradi projektne dokumentacije za lift do tvrđave San Đovani, a potpisivanju su ,,svjedočili” tadašnja gradonačelnica Marija Maja Ćatović i potpredsjednici Opštine Željko Avramović, Andrija Popović i Filo Biskupović, kao i predsjednik Nacionalnog tima za izgradnju žičare Kotor – Lovćen i lifta Kotor – San Đovani gradonačelnik prijestonice Aleksandar Saša Bogdanović. Tada je obećano da će se odmah početi sa ispitivanjem stijena kroz koje će se praviti tunel dužine 250 metara od južnih vrata Starog grada do tvrđave San Đovani. Međutim, stidljivo se počela provlačiti i ideja da je cijena od 12 miliona eura prevelika i da bi trebalo razmotriti mogućnost građenja žičare koja je mnogo jeftinija. Jedino je kotorski Regionalni zavod za zaštitu spomenika nastavio da insistira na liftu.
,,Planskom dokumentacijom predviđena je izgradnja žičare sa polaznom stanicom u Škaljarima. Realizacija te investicije je aktuelizovana poslije susreta Predsjednika Crne Gore i Austrije, nakon čega je formiran Nacionalni tim koji je imao zadatak da koordinira, prati i pomaže u realizaciji te, i investicije izgradnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje. ,,Međutim”, kaže za Monitor direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Ivo Magud u čijoj je nadležnosti upravljanje Kotorskim bedemima. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture – Kotor, je razmatrajući planiranu lokaciju, kao i druga rješenja, zauzeo stav i u pisanoj formi obavijestio Nacionalni tim da je sa aspekta zaštite kulturnog nasljeđa, najprihvatljiviji model izgradnje tunela za izlazak na tvrđavu, s tim da izlazna stanica bude van gradskih zidina, prema naselju Škaljari’. To je uslovilo dalje aktivnosti na izvođenju pripremnih i istražnih radova , te izradi idejnog i glavnog projekta, revizije, elaborata, fizibiliti studije itd., na osnovu čega je raspisan međunarodni tender za izbor izvođača radova”, objašnjava Magud.
Na pomenuti međunarodni tender javile su se tri austrijske kompanije – Strabag, Porr i Alpine.
,,Najpovoljnija postignuta cijena, odnosno ponuda je dobijena od kompanije Alpine za 9.930.000 eura. To je bilo 430.000 eura više od budžetom planiranih sredstava za realizaciju investicije. Imajući u vidu negativna dešavanja na finansijskom tržištu kao i zakonom utvrđeni limit kod zaduženja opštine, uz obavezu pribavljanja saglasnosti Vlade na zaduženje, to je bio razlog za poništavanje tendera”, navodi dalje Magud pravdajući stav Opštine da paralelno sa aktivnostima na realizaciji projekta lifta, kod nadležne Uprave za kulturna dobra još jednom provjeri opravdanost zahtjeva za izgradnju klasične žičare. On za naš list objašnjava da ipak to ne znači da se odustalo od lifta
,,Ne odustajući definitivno od izgradnje tunela-lifta, trenutno su u toku aktivnosti oko izrade idejnog projekta žičare, što je uvršteno u Program uređenja prostora za 2015. god., na koje će nadležna Uprava za kulturna dobra dati svoje mišljenje. To će definitivno determinisati pravac daljih aktivnosti, tj. da li idemo u realizaciju projekta izgradnje tunela-lifta ili izgradnju klasične žičare”, zaključuje Magud.
Dakle još uvijek se ne zna šta će se ustvari graditi – lift ili žičara!?
Da podsjetimo na prošlogodišnju izjavu tadašnje gradonačelnice Kotora Marije Maje Ćatović: ,,Obradovalo nas je to što je kadrovskom promjenom u Upravi za zaštitu kulturnih dobara i dolaskom na čelo Anastazije Miranović saopšteno da nije problem da se gradi žičara.”, kazala je gradonačelnica uz obećanje da će žičara biti izgrađena tokom ove godine.
Kako stvari stoje, još uvijek oko krucijalnih stvari nema saglasnosti, a za izgradnju žičare, što je mnogo jednostavnije od lifta-tunela, potrebno je, po procjenama stručnjaka, barem šest mjeseci. Ono oko čega su jedino svi saglasni je da bi se obezbjeđivanjem neke vrste ,,prevoza” poboljšala turistička ponuda Kotora i posjeta drevnim zidinama, koje je tokom prošle godine zvanično obišlo cirka 75.000 turista, a taj broj bi se, prema nekim proračunima, izgradnjom žičare mnogostruko uvećao i zbog toga su i turistički radnici nezadovoljni što se sa cijelim poslom toliko kasni.
,,Mislim da bi prihodi od bedema trebalo da budu veći i da njihova iskorišćenost mora biti bolja. U perspektivi bi trebalo, po mom mišljenju, ići na izgradnju žičare, koja je dosta jeftinija u odnosu na lift. Nakon toga bi trebalo formirati preduzeće za upravljanje bedemima i žičarom, koje bi izgradnjom i uređenjem kapaciteta na samim zidinama
imalo višemilionske prihode. Mislim da bi ukupna priča mogla biti završena u narednih pet godina, a treba i konstatovati i žaliti što se sa naprijed navedenim projektom nije krenulo ranije, kako bi danas govorili upravo o benefitima i boljoj iskorišćenosti kotorskih bedema”, kazao je za Monitor direktor TO Kotor Mirza Krcić. On objašnjava da je upravljane Kotorskim bedemima povjereno Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora koja je zadužena za održavanje i naplatu ulaznica:
,,Trenutna cijena ulaznice na Bedeme iznosi 3 eura. Skupština opštine Kotor će na sjednici zakazanoj za 27. 02. 2015. g. razmatrati utvrđivanje Nacrta Odluke za novu cijenu ulaznice na bedemima. Tim nacrtom cijena bi iznosila četiri eura, a raspodjela bi se vršila tako što bi 80% prihoda pripalo Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora, a 20% Turističkoj organizaciji Kotora”, kaže Krcić. Podsjetimo da je paralelno sa navedenim aktivnostima, a na bazi Odluke Skupštine opštine Kotor, raspisan u dva navrata, sa neuspješnim ishodom, međunarodni poziv za davanje u dugoročni zakup 7 objekata na tvrđavi San Đovani.
Poređenja radi, cijena ulaznice za obilazak Dubrovačkih zidina za odraslu osobu iznosi 100 kuna, što je nešto manje od 12 eura. Sigurno da uređenost zidina u Dubrovniku teško da se može porediti sa Kotorskim bedemima, ali pogled na Boku i otvoreno more sa San Đovanija teško da ima konkurenciju. U Dubrovnika žičara vozi od starog gradskog jezgra do brda Srđ na nadmorskoj visini od 405 metara. Ima dvije kabine i može u svakoj prevesti 30 putnika u jednom smjeru, a cijena za povratnu vožnju je 74 kune (oko 10 eura). Sa brda Srđ se pruža jedinstven pogled na stari grad Dubrovnik i otok Lokrum.
Nebojša MANDIĆ