Crnogorski zvaničnici uvjerili su se ovih dana, nakon što im je praktično „razbucana” radna verzija Strategije za borbu protiv korupcije, da sa Briselom više nema šale. Evropska Komisija ne samo što traži konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, već insistira na tome da se sve precizno označi, propiše i sprovodi. Zahtijeva se aktivno djelovanje, pokretanje istraga, rješavanje kompletnih slučajeva. Traže se definisanje glavnih ciljeva, preciznih rokova, djelotvornih mehanizama. Statistika i usvojeni zakoni više nijesu dovoljni. Posebno ne zaklinjanja i obećanja.
PORUKA: Član Radne grupe za izradu antikorupcijske strategije, direktor Centra za monitoring, Zlatko Vujović, kaže da je na taj način EU iz Podgorice poslana veoma loša poruka.
„Očigledno je, makar kod nekih funkcionera Vlade, prije svega kod direktorice Uprave za antikorupciju Vesne Ratković i ministarke za evropske integracije Gordane Đurović, da se pokušava zaobići stvarno činjenično stanje kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i prikazati predstavnicima EU jedno frizirano stanje”, uvjeren je Vujović.
Ovaj težak udarac dolazi u trenutku kada naši zvaničnici pokušavaju ubijediti javnost da Crna Gora samo što nije dobila status kandidata za člana EU. No, čini se da je svima sada jasno da se to nipošto neće desiti dok Crna Gora ne zadovolji stroge evropske uslove. A „ljestvica” je podignuta nakon veoma loših iskustava sa prijemom Rumunije i Bugarske, kao i nakon ekonomskog kraha Grčke.
„Poslije problema sa Atinom EU je postala opreznija oko proširenja i prema kandidatima mnogo stroža kada je riječ o ispunjavanju neophodnih uslova u procesu pristupanja”, kaže ekspert Helenske fondacije za evropsku i spoljnu politiku Jens Bestijan.
On tvrdi da će građani Grčke pristati na „stezanje kaiša” samo ako će vlada te zemlje biti u stanju da se uvjerljivo suoči i na adekvatan način riješi dva glavna problema u svom aparatu: poreske utaje i eliminisanje korupcije, odnosno privođenje pravdi korumpiranih političara.
OBAVEZE: Isti se potezi sada traže od čelnika u Podgorici. Pa i više od toga.
U sjedištu EU, kao i u prijestonicama najznačajnijih evropskih država, smatraju da korupcija na „visokom nivou” u Crnoj Gori (ministri, javna preduzeća, vrhovi političkih stranaka) nije ni taknuta. Ona je, kako se tvrdi, praktično institucionalizovana. Zato se u svim izvještajima EK navodi da je „učinjen prilično mali napredak na tom polju”.
„Crnogorski čelnici znaju svoje obaveze i u taj posao moraju hrabro krenuti najkasnije ove jeseni”, rekao nam je visoki evropski zvaničnik. Prema njegovim riječima, premijeru Milu Đukanoviću i njegovim saradnicima neće svakako biti lako jer će žrtve borbe protiv korupcije biti uglavnom članovi vladajuće političke elite.
Analitičari ističu da je ova zemlja dostigla tačku kada više nije moguće da se živi na stari način. Visok stepen korupcije je postao smetnja u svim oblastima društva, posebno u odnosima sa Zapadom.
PETLJA: Nakon dugog perioda negiranja, i u crnogorskoj Vladi su toga, čini se, postali svjesni. Bar vicepremijer i ministar finansija Igor Lukšić. On kaže da je „korupcija neprijatelj koji će ti zabiti nož u leđa. Ona ubija ekonomski rast, jer stvara barijere i otežava razvoj”. Tvrdi da Crna Gora ne smije da odustane u toj borbi jer je ulog velik. „Suočićemo se kako sa posljedicama kašnjenja sa evropskim integracijama, tako i sa opadajućim ekonomskim rastom”, ističe Lukšić.
Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da te volje i spremnosti u vlasti još nema. „U crnogorskoj vladajućoj koaliciji nema petlje da se uđe u obračun sa kriminalom i korupcijom. Nema tu nikakve strategije, ciljeva, akcioni plan. Nijesu čak napravili ni mapiranje kriminalnog miljea. Ne bave se ni onim što je niska, a kamoli visoka korupcija”, tvrdi on i navodi da je njegova stranka pozvala premijera da zajedno krenu u taj proces. „Očito je da on to neće niti smije”, dodaje Radulović.
Ali, nešto se mora raditi, i to brzo. Vrijeme više nije saveznik crnogorskom premijeru i njegovim saradnicima. Slučaj bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, kojeg je zbog korupcionaških skandala sa vlasti otjerala EU, tačnije Njemačka, morao bi biti dovoljno poučan za čelnike u Podgorici.
Analitičar geopolitike Blagoje Grahovac smatra da Crna Gora hitno mora ući u tu bitku, jer je, kako ističe, organizovani kriminal i korupcija najveći rizik po državu. „I pomisliti, a kamoli izgovoriti, da ih u Crnoj Gori ima taman onoliko koliko i u drugim državama u tranziciji, zatvaranje je očiju pred stvarnošću i multipliciranje njihove destruktivne snage”, kaže ovaj penzionisani general.
Ankete, korupcija, razvoj
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da gotovo 70 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u poslovnim krugovima, a polovina i da je ima u Vladi. Smatra se da je ona od „običnog biznisa” postala „elitni biznis” i da to, kao rak, razjeda državu i društvo. Posljednja je šansa da se, barem pod pritiskom iz EU, krene sa liječenjem te bolesti kako čitav državni aparat ne bi postao korumpiran i kontrolisan, što bi imalo pogubne posljedice po ovu zemlju. Primjeri svih uspješnih zemalja u tranziciji pokazali su da je njihov pravi razvoj počeo tek onda kada su započele stvarnu borbu protiv korupcije.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice