Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Novi krug vakcinacije

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori i Evropi zvanično je preporučena treća tzv. buster doza vakcine protiv korona virusa. Dok trećina stanovništva Crne Gore i dalje vjeruje u teorije zavjere o vakcinama, korona ne posustaje – u septembru je od virusa umrlo 197 osoba, a za prvih šest dana ovog mjeseca 42 ljudi

 

Vakcinacija trećom dozom vakcine protiv korona virusa u Crnoj Gori počela je ove nedjelje. U utorak i srijedu 656 građana je primilo treću tzv. buster dozu.

Primjenu treće, najmanje pet mjeseci od primanja druge doze, preporučilo je u subotu Nacionalno stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju. Građanima starijim od 60 godina preporučeno je da kao buster dozu prime Fajzerovu vakcinu nezavisno od toga koju su vakcinu prethodno primili. Osobe mlađe od 60 godina mogu se vakcinisati Fajzerom ili istom vrstom vakcine koji su prethodno primile. A posebno osjetljive grupe treću dozu mogu primiti već dva mjeseca nakon druge. Treću dozu ne moraju da primaju oni koji su preboleli kovid nakon što su revakcinisani.

Evropska medicinska agencija (EMA) odobrila je u ponedjeljak davanje treće doze vakcine kompanije Fajzer-Biontek osobama od 18 godina i starijim. EMA je navela da davanje ,,buster” doze može da dođe u obzir najmanje šest mjeseci poslije druge doze. Kad je riječ o osobama sa izrazito oslabljenim imunim sistemom, EMA je navela da podržava davanje treće doze vakcine Fajzer-Biontek ili vakcine kompanije Moderna najmanje 28 dana nakon primanja druge doze. Objavljeno je i da je rizik od srčanih ili drugih oboljenja kao nuspojave veoma rijedak nakon pojačane doze, gotovo nepoznat i da se  pažljivo prati.

Istraživanja, kao što je nedavno objavljeno južnokalifornijskog istraživačkog centra Kaiser Permanentea (KPSC) govore da je vakcina Fajzer 90 odsto efikasna u spriječavanju hospitalizacija prvih šest mjeseci nakon primanja obje doze, čak i kod visoko prenosivog delta soja korone. Međutim, efikasnost vakcine vremenom značajno slabi pa nakon sedam mjeseci pada na samo 47odsto zaštite.

U Crnoj Gori vakcinacija prioritetnih grupa počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja. Dosada je revakcinisano 47,4 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 35 odsto ukupne populacije. Do početka ove sedmice  potrošeno je oko 56 odsto doza nabavljenih vakcina (AstraZenekom, Sputnjik V, Sinofarmom i Fajzerom) – 464.087. Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je do sada u Crnu Goru stiglo 820.000 doza. Iz Montefarma su objavili da je u njihovim skladištima pohranjeno ukupno 64.194 doze Fajzer vakcina, kojima rok trajanja ističe početkom sljedeće godine, zatim da Sinofarmovih vakcina kojima rok ističe 15. marta 2023. godine ima još 200.000, a onih koje se mogu upotrebljavati do 29. maja 2023. ima 24.750 doza. Kada je u pitanju AstraZeneka, na raspolaganju je 6.300 doza, čiji je rok upotrebe do 31. oktobra.

Mnogi još čekaju ili se dvoume da prime i prvu dozu.  Pomoćnik direktora Opšte bolnice u Baru, epidemiolog Zoran Vojinović za Pobjedu je objasnio da je 85 odsto hospitalizovanih pacijenata nevakcinisano, dok ih je među vakcinisanima 15 odsto. U ovoj bolnici, kazao je Vojinović, od pacijenata kod kojih je zbog komplikacija sa korona virusom došlo do smrtnog ishoda 90 jodsto je bilo nevakcinisano, dok je među preminulima deset procenata imunizovanih građana i to, uglavnom, starije životne dobi: ,,Nijesmo imali slučaj, barem kod nas u barskoj bolnici, da je vakcinisana osoba mlađa od 60 godina umrla. Iako vakcina štiti od teže kliničke slike i smrtnog ishoda, ne možete očekivati kod osobe od 85 godina adekvatan imuni odgovor u svim slučajevima”, izjavio je Vojinović.

Da čak trećina građana Crne Gore vjeruje u teorije zavjere o Korona virusu, pokazalo je najnovije istraživanje Ipsosa. ,, Činjenica da 33 odsto stanovnika vjeruje u nešto što je u najvećem broju slučajeva posledica izmišljotina na internetu i društvenim mrežama, što definitivno nema nikakve veze sa naučnim podacima, dokazima i situaciju na terenu, može imati i ostaviti posledice kada se radi o ponašanju i donošenju odluka”, izjavio je ispred UNIDEFA epidemiolog Senad Begić.

S teorijama zavjere susreću se i na globalnom planu. Jutjub je nedavno zabranio snimke koji tvrde da su vakcine odobrene od zdravstvenih vlasti neefikasne i opasne. Države pribjegavaju restriktivnim mjerama da bi ,,nagovorile” građane da se vakcinišu. Tako je Vlada Slovenije donijela odluku o obaveznoj vakcinaciji državnih službenika, s ciljem da se ta odluka proširi i  na druge kategorije stanovništva kako bi se 70 odsto populacije vakcinisalo. Ustavni sud ove zemlje privremeno je suspendovao Vladinu odluku ocjenivši da se njome krše radna prava.

Mimo teorija zavjere i rasprave o uskraćivanju sloboda, korona i dalje žestoko upozorava – tokom septembra od posljedica korona virusa u Crnoj Gori preminulo je 197 osoba. Najviše preminulih zabilježeno je 3. septembra kada je u jednom danu umrlo 15 pacijenata. Tokom prošlog mjeseca među umrlim bilo i mlađih ljudi, poslednjeg dana septembra preminuo je i pacijent od 37 godina, a najmlađi, u septembru, preminuli imao je 28 godina. Prvih šest dana ovog mjeseca od korona virusa preminulo je 42 ljudi.

 

Sputnjika još nema

Partner Vlade Crne Gore za nabavku ruskih vakcina Sergej Boljević najavio je da bi u Crnu Goru u narednom periodu trebalo da stigne 150.000 doza Sputnjik lajt (Sputnik light) vakcine. Boljević i crnogorski zvaničnici su  već nekoliko puta najavljivali dolazak ove ruske vakcine. Međutim, u Crnu Goru je do sada stigao samo mali dio od obećanog.

Sredinom februara, kao donacija Srbije, stigao je prvi kontingent od 2.000 doza Sputnik V protiv virusa korona, a dvije sedmice kasnije isto toliko. Krajem februara i početkom marta ministarka zdravlja Crne Gore Jelena Borovinić Bojović dočekala je dva kontigenta od po 5.000 ruskih vakcina Sputnjik V i kazala da je to dio od ukupno 50.000 doza koje je Vlada kupila od Rusije. Ostalih 40.000 nije stiglo. Ređala su se samo  su samo obećanja da desetine hiljada ruskih vakcina uskoro dolaze.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još pregleda podatke o ruskoj antikovid vakcini Sputnjik V kako bi je eventualno odobrila za hitnu upotrebu. U u skladu sa tim,  iz Nacionalnog savjetodavnog tijelo za imunizacije (NITAG) nijesu dali preporuku Ministarstvu zdravlja o uvođenju ruskih vakcina „sputnjik v“ i „sputnjik lajt“ u proces imunizacije stanovništva protiv virusa korona. ,,Nemamo dovoljno dokumentovanih podataka na osnovu kojih bi dali mišljenje o uvođenju ‘sputnjik’ vakcine u Crnoj Gori. Dali smo preporuku da se uvoze samo vakcine odobrene od strane Evropske agencije za ljekove ili prekvalifikovane od Svjetske zdravstvene”, kazali su iz NITAG-a.

Zastrašujuća nejednakost

Više od 50 zemalja nije ispunilo cilj Svjetske zdravstvene organizacije da se 10 odsto njihovih populacija do kraje septembra potpuno vakciniše protiv koronavirusa, prenosi BBC. Većina ih je u Africi, gdje je ukupna brojka skroz vakcinisanih protiv korona virusa 4,4 odsto.

Zemlje koje nisu dostigle cilj od 10 odsto su uglavnom zemlje sa niskim prihodima, koje se bore sa snabdijevanjem vakcinama i pitanjima zdravstvene infrastrukture. U Africi je samo 15 od 54 zemalja postiglo cilj od 10 odsto. Polovina zemalja na kontinentu je vakcinisala manje od dva odsto stanovništva. Neke zemlje sa velikim brojem stanovnika daleko su od svog cilja. U Egiptu je samo pet odsto stanovništva vakcinisano, a u Etiopiji i Nigeriji manje od tri odsto.

Postoji zastrašujuća nejednakost između zemalja kada se radi o pristupu vakcinama protiv kovida 19, izjavio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus.
On je na Forumu svjetskih lidera na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku naveo da je do sada iskorišćeno više od šest milijardi doza vakcina u svijetu, te da je gotovo jedna trećina populacije potpuno vakcinisana protiv kovida 19: ,,Ovi brojevi su maska za užasavajuću nejednakost, jer je više od 75 odsto vakcina otišlo u zemlje sa visokim ili srednje visokim standardom. Zemlje sa niskim standardom primile su manje od polovine jednog procenta svih vakcina u svijetu”.

Prema Hjuman rajts voču, 75 odsto vakcina protiv Kovida otišlo je na 10 najbogatijih zemalja. Polovina svih vakcina napravljenih do sada otišla je na 15 odsto svjetskog stanovništva – najbogatije zemlje svijeta koje daju 100 puta više doza svojim građanima nego najsiromašnije.

U junu su članice G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države – obećale da će donirati milijardu doza vakcina siromašnim zemljama tokom naredne godine. Velika Britanija se obavezala na 100 miliona doza iz tog obećanja, a do sada je donirala devet miliona. Američki predsjednik Džozef Bajden je obećao 580 miliona, od kojih su SAD do sada isporučile 140 miliona. A blok Evropske unije obećao je 250 miliona doza do kraja godine – do sada je poslao oko osam odsto od toga.

Proizvođači vakcina sada prave 1,5 milijardu doza svakog mjeseca, a do kraja godine će proizvesti 11 milijardi doza. Bogate zemlje svijeta mogle bi da imaju 1,2 milijarde doza koje im nisu potrebne – čak i ako počnu da daju treće buster doze. Petina ovih – 241 milion doza – moglo bi da propadne ako uskoro ne budu donirane.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo