Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Novi krug vakcinacije

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori i Evropi zvanično je preporučena treća tzv. buster doza vakcine protiv korona virusa. Dok trećina stanovništva Crne Gore i dalje vjeruje u teorije zavjere o vakcinama, korona ne posustaje – u septembru je od virusa umrlo 197 osoba, a za prvih šest dana ovog mjeseca 42 ljudi

 

Vakcinacija trećom dozom vakcine protiv korona virusa u Crnoj Gori počela je ove nedjelje. U utorak i srijedu 656 građana je primilo treću tzv. buster dozu.

Primjenu treće, najmanje pet mjeseci od primanja druge doze, preporučilo je u subotu Nacionalno stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju. Građanima starijim od 60 godina preporučeno je da kao buster dozu prime Fajzerovu vakcinu nezavisno od toga koju su vakcinu prethodno primili. Osobe mlađe od 60 godina mogu se vakcinisati Fajzerom ili istom vrstom vakcine koji su prethodno primile. A posebno osjetljive grupe treću dozu mogu primiti već dva mjeseca nakon druge. Treću dozu ne moraju da primaju oni koji su preboleli kovid nakon što su revakcinisani.

Evropska medicinska agencija (EMA) odobrila je u ponedjeljak davanje treće doze vakcine kompanije Fajzer-Biontek osobama od 18 godina i starijim. EMA je navela da davanje ,,buster” doze može da dođe u obzir najmanje šest mjeseci poslije druge doze. Kad je riječ o osobama sa izrazito oslabljenim imunim sistemom, EMA je navela da podržava davanje treće doze vakcine Fajzer-Biontek ili vakcine kompanije Moderna najmanje 28 dana nakon primanja druge doze. Objavljeno je i da je rizik od srčanih ili drugih oboljenja kao nuspojave veoma rijedak nakon pojačane doze, gotovo nepoznat i da se  pažljivo prati.

Istraživanja, kao što je nedavno objavljeno južnokalifornijskog istraživačkog centra Kaiser Permanentea (KPSC) govore da je vakcina Fajzer 90 odsto efikasna u spriječavanju hospitalizacija prvih šest mjeseci nakon primanja obje doze, čak i kod visoko prenosivog delta soja korone. Međutim, efikasnost vakcine vremenom značajno slabi pa nakon sedam mjeseci pada na samo 47odsto zaštite.

U Crnoj Gori vakcinacija prioritetnih grupa počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja. Dosada je revakcinisano 47,4 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 35 odsto ukupne populacije. Do početka ove sedmice  potrošeno je oko 56 odsto doza nabavljenih vakcina (AstraZenekom, Sputnjik V, Sinofarmom i Fajzerom) – 464.087. Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je do sada u Crnu Goru stiglo 820.000 doza. Iz Montefarma su objavili da je u njihovim skladištima pohranjeno ukupno 64.194 doze Fajzer vakcina, kojima rok trajanja ističe početkom sljedeće godine, zatim da Sinofarmovih vakcina kojima rok ističe 15. marta 2023. godine ima još 200.000, a onih koje se mogu upotrebljavati do 29. maja 2023. ima 24.750 doza. Kada je u pitanju AstraZeneka, na raspolaganju je 6.300 doza, čiji je rok upotrebe do 31. oktobra.

Mnogi još čekaju ili se dvoume da prime i prvu dozu.  Pomoćnik direktora Opšte bolnice u Baru, epidemiolog Zoran Vojinović za Pobjedu je objasnio da je 85 odsto hospitalizovanih pacijenata nevakcinisano, dok ih je među vakcinisanima 15 odsto. U ovoj bolnici, kazao je Vojinović, od pacijenata kod kojih je zbog komplikacija sa korona virusom došlo do smrtnog ishoda 90 jodsto je bilo nevakcinisano, dok je među preminulima deset procenata imunizovanih građana i to, uglavnom, starije životne dobi: ,,Nijesmo imali slučaj, barem kod nas u barskoj bolnici, da je vakcinisana osoba mlađa od 60 godina umrla. Iako vakcina štiti od teže kliničke slike i smrtnog ishoda, ne možete očekivati kod osobe od 85 godina adekvatan imuni odgovor u svim slučajevima”, izjavio je Vojinović.

Da čak trećina građana Crne Gore vjeruje u teorije zavjere o Korona virusu, pokazalo je najnovije istraživanje Ipsosa. ,, Činjenica da 33 odsto stanovnika vjeruje u nešto što je u najvećem broju slučajeva posledica izmišljotina na internetu i društvenim mrežama, što definitivno nema nikakve veze sa naučnim podacima, dokazima i situaciju na terenu, može imati i ostaviti posledice kada se radi o ponašanju i donošenju odluka”, izjavio je ispred UNIDEFA epidemiolog Senad Begić.

S teorijama zavjere susreću se i na globalnom planu. Jutjub je nedavno zabranio snimke koji tvrde da su vakcine odobrene od zdravstvenih vlasti neefikasne i opasne. Države pribjegavaju restriktivnim mjerama da bi ,,nagovorile” građane da se vakcinišu. Tako je Vlada Slovenije donijela odluku o obaveznoj vakcinaciji državnih službenika, s ciljem da se ta odluka proširi i  na druge kategorije stanovništva kako bi se 70 odsto populacije vakcinisalo. Ustavni sud ove zemlje privremeno je suspendovao Vladinu odluku ocjenivši da se njome krše radna prava.

Mimo teorija zavjere i rasprave o uskraćivanju sloboda, korona i dalje žestoko upozorava – tokom septembra od posljedica korona virusa u Crnoj Gori preminulo je 197 osoba. Najviše preminulih zabilježeno je 3. septembra kada je u jednom danu umrlo 15 pacijenata. Tokom prošlog mjeseca među umrlim bilo i mlađih ljudi, poslednjeg dana septembra preminuo je i pacijent od 37 godina, a najmlađi, u septembru, preminuli imao je 28 godina. Prvih šest dana ovog mjeseca od korona virusa preminulo je 42 ljudi.

 

Sputnjika još nema

Partner Vlade Crne Gore za nabavku ruskih vakcina Sergej Boljević najavio je da bi u Crnu Goru u narednom periodu trebalo da stigne 150.000 doza Sputnjik lajt (Sputnik light) vakcine. Boljević i crnogorski zvaničnici su  već nekoliko puta najavljivali dolazak ove ruske vakcine. Međutim, u Crnu Goru je do sada stigao samo mali dio od obećanog.

Sredinom februara, kao donacija Srbije, stigao je prvi kontingent od 2.000 doza Sputnik V protiv virusa korona, a dvije sedmice kasnije isto toliko. Krajem februara i početkom marta ministarka zdravlja Crne Gore Jelena Borovinić Bojović dočekala je dva kontigenta od po 5.000 ruskih vakcina Sputnjik V i kazala da je to dio od ukupno 50.000 doza koje je Vlada kupila od Rusije. Ostalih 40.000 nije stiglo. Ređala su se samo  su samo obećanja da desetine hiljada ruskih vakcina uskoro dolaze.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još pregleda podatke o ruskoj antikovid vakcini Sputnjik V kako bi je eventualno odobrila za hitnu upotrebu. U u skladu sa tim,  iz Nacionalnog savjetodavnog tijelo za imunizacije (NITAG) nijesu dali preporuku Ministarstvu zdravlja o uvođenju ruskih vakcina „sputnjik v“ i „sputnjik lajt“ u proces imunizacije stanovništva protiv virusa korona. ,,Nemamo dovoljno dokumentovanih podataka na osnovu kojih bi dali mišljenje o uvođenju ‘sputnjik’ vakcine u Crnoj Gori. Dali smo preporuku da se uvoze samo vakcine odobrene od strane Evropske agencije za ljekove ili prekvalifikovane od Svjetske zdravstvene”, kazali su iz NITAG-a.

Zastrašujuća nejednakost

Više od 50 zemalja nije ispunilo cilj Svjetske zdravstvene organizacije da se 10 odsto njihovih populacija do kraje septembra potpuno vakciniše protiv koronavirusa, prenosi BBC. Većina ih je u Africi, gdje je ukupna brojka skroz vakcinisanih protiv korona virusa 4,4 odsto.

Zemlje koje nisu dostigle cilj od 10 odsto su uglavnom zemlje sa niskim prihodima, koje se bore sa snabdijevanjem vakcinama i pitanjima zdravstvene infrastrukture. U Africi je samo 15 od 54 zemalja postiglo cilj od 10 odsto. Polovina zemalja na kontinentu je vakcinisala manje od dva odsto stanovništva. Neke zemlje sa velikim brojem stanovnika daleko su od svog cilja. U Egiptu je samo pet odsto stanovništva vakcinisano, a u Etiopiji i Nigeriji manje od tri odsto.

Postoji zastrašujuća nejednakost između zemalja kada se radi o pristupu vakcinama protiv kovida 19, izjavio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus.
On je na Forumu svjetskih lidera na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku naveo da je do sada iskorišćeno više od šest milijardi doza vakcina u svijetu, te da je gotovo jedna trećina populacije potpuno vakcinisana protiv kovida 19: ,,Ovi brojevi su maska za užasavajuću nejednakost, jer je više od 75 odsto vakcina otišlo u zemlje sa visokim ili srednje visokim standardom. Zemlje sa niskim standardom primile su manje od polovine jednog procenta svih vakcina u svijetu”.

Prema Hjuman rajts voču, 75 odsto vakcina protiv Kovida otišlo je na 10 najbogatijih zemalja. Polovina svih vakcina napravljenih do sada otišla je na 15 odsto svjetskog stanovništva – najbogatije zemlje svijeta koje daju 100 puta više doza svojim građanima nego najsiromašnije.

U junu su članice G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države – obećale da će donirati milijardu doza vakcina siromašnim zemljama tokom naredne godine. Velika Britanija se obavezala na 100 miliona doza iz tog obećanja, a do sada je donirala devet miliona. Američki predsjednik Džozef Bajden je obećao 580 miliona, od kojih su SAD do sada isporučile 140 miliona. A blok Evropske unije obećao je 250 miliona doza do kraja godine – do sada je poslao oko osam odsto od toga.

Proizvođači vakcina sada prave 1,5 milijardu doza svakog mjeseca, a do kraja godine će proizvesti 11 milijardi doza. Bogate zemlje svijeta mogle bi da imaju 1,2 milijarde doza koje im nisu potrebne – čak i ako počnu da daju treće buster doze. Petina ovih – 241 milion doza – moglo bi da propadne ako uskoro ne budu donirane.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama

 

Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).

CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.

Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.  Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a  Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.

Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Studentski dom će Vlada sada kupiti odlukom,  tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetiskih rezervi ,,dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu”.

Sve to odgovara ugovoru koji su 21. oktobra potpisale ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i izvršna direktorica Čelebić City Milena Brajović, koji je u međuvremenu, prema saznanjima Monitora, raskinut.  U tom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa PDV-om), a dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. Baš onoliko koliko je Vlada sada odlučila da opredjeli za novi studentski dom. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Nakon što  je poništila  tender, Vlada se sada poziva na odredbe Zakona o javnim nabavkama koje je prethodno prekršila.

Član 14 definiše izuzeća, pa se navodi da se on ne primjenjuje na: kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose. Prigodna  rupa u zakonu.

Monitor je pitao Vladu,odnosno ministarstva uključena u ovaj posao – zbog čega sada kupuju objekat za novi studentski dom mimo postupka javne nabavke.

Iz Generalnog sekretarijata Vlade su objasnili da je, nakon potpisivanja ovog ugovora, Ministarstvo prosvjete upozoreno od strane Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore da Ministarstvo prosvjete nije organ u čijoj nadležnosti je vođenje, evidencija i sticanje državne imovine, te stoga se upućuje na raskid ugovora i primjenu procedure od strane ovlašćenog organa. To potvrđuje ranije pisanje Monitora.

Iz Ministarstva  tvrde i da nijesu isključili javni poziv. „Upravi za državnu imovinu dostavili smo Zahtjev za raspisivanje javnog poziva na koji se mogu prijaviti svi zainteresovani ponuđači. Dostavljena je i specifikacija potreba koje budući objekat treba da zadovolji kako bi se u njemu pružale usluge studentskog smještaja”, piše u odgovorima iz Vlade.

Iz Radunovićevog Ministarstva su Monitoru odgovorili  da će ,,Uprava za državnu imovinu pokrenuti zakonski propisanu proceduru za kupovinu predmetnog objekta u skladu sa instrukcijama Ministarstva prosvjete, koje je Uprava dobila dana 06.11.2024. godine”.  No, oni ističu da je ,,u skladu sa članom 14 stav 1 Zakona o javnim nabavkama kupovina prostora tretirana kao izuzeće iz Zakona, pa se u realizaciji ovog pravnog posla neće primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama”.

Dodali su i da se razmatra mogućnost izgradnje novog studentskog doma na zemljištu Univerziteta Crne Gore (UCG).

Monitor nije dobio odgovore ni na pitanja upućena kompaniji Čelebić.

Vladinu kupovinu studentskog doma odlukom građanski aktivista Aleksandar Dragićević komentariše: ,,Kako je Vlada kolektivni organ, ne podliježe krivičnoj odgovornosti pa su na ovaj način našli prostor da nekome naprave uslugu i da niko nikad ne može odgovarati”.

Kao što je Monitor pisao,dio hotelaVerde koji je planiran za budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Tako se obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo ĐukanovićDragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa.

Plan da objekat Čelebića postane studentski dom za UDG odavno postoji. Sedam godina od osnivanja tog privatnog univerziteta, u avgustu 2015. preduzeće „Čelebić” objavilo je namjeru da gradi studentski internat u Donjoj Gorici, za akademce UDG i đake međunarodne osnovne i srednje škole.Od Ministarstva održivog razvoja i turizma u julu 2018. dobijaju građevinsku dozvolu za izgradnju Internata za potrebe Univerziteta, koju potpisuje tadašnji ministar Pavle Radulović. Objekat je izgrađen 2020. godine.

U listu nepokretnosti jasno stoji da se radi o đačkom domu. Ipak četvorospratnu zgradu sa podrumom inženjer građevinarstva Aleksandar Rakočević, u svojoj procjeni, koju je naručilo Ministarstvo prosvjete tretira kao hotel. I taj objekat hotela Verde, zajedno sa zemljištem od 3.505 kvadrata, te sa kompletnom opremom, namještajem i ostalim enterijerem, procjenjuje na 6,3 miliona.

Stručnjak za ovu oblast koga je Monitor kontaktirao smatra da je metod procjene sporan jer se radi o kupovini imovine a ne biznisa. Da je vršena procjena imovine, cijena objekta bi bila znatno manja.

Fidelity consulting izveo je računicu da će kvadrat u studentskom domu Donja Gorica biti plaćen preko 2.300 eura.

Sve je počelo u februaru 2024, kada Vlada donosi zaključak o formiranju međuresorske komisije, koja je trebala da pripremi informaciju o smještaju studenata. U aprilu 2024. Vlada usvaja informaciju ove komisije koju su činili predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprave za kapitalne projekte, Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta koja predlaže raspisivanje javne nabavke za ovaj posao. Predlog Radne grupe je bio da se raspiše javni tender ,,koji bi doprinio na transparentnosti, ali i povećao broj potencijalnih privrednih društava koja bi se mogla uključiti u ovaj model ustupanjem svojih objekata”.

Stručnjaci iz oblasti javnih nabavka kažu da sumnju budi i to što je raspisan ograničeni postupak, posebno ako je cilj bio transparentnost i veći broj prijava. Ukazuju i da je u poništenom tenderu na sajtu CEJN navedno da je vrsta nabavke – Roba. Zakon precizira u Članu 75 – Predmet nabavke robe je kupovina, zakup ili lizing robe, sa pravom ili bez prava otkupa koji može da obuhvata postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet nabavke. Četvorospratna zgrada se teško može uklopiti u ovu definiciju.

Nadalje na CEJNU se navodi da – nakon sprovođenja postupka Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda dostavlja izvještaj Vladi, koja donosi odluku. Zakon predviđa da odluku može da donese samo organ koji je raspisao tender, a to je Ministarstvo prosvjete.

Na tender se javio samo jedan ponuđač i to sa duplo višom cijenom od ponuđene. Ministarstvo prosvjete i Vlada su to prihvatili, kršeći Zakon o javnim nabavkama.

I prije potpisivanja ugovora, 13. oktobra presječena je vrpca i izvršena primopredaja objekta od strane ministarke Jakšić Stojanović i Tomislava Čelebića. Postavljena je i tabla sa natpisom Studentski dom Donja Gorica.

Aleksandar Dragićević je prije objavljivanja ovog broja Monitora objavio informaciju dobijenu od studenta – da se krenulo sa iseljenjem dijela studenta koji su trebali da budu smješteni u novi studentski dom, a koji su, dok se posao oko ugovora ne završi, privremeno smješteni u razne domove. Iseljavanje je privremeno zaustavljeno.

Sa tenderom i mimo njega, Vlada je stvorila problem studentima, građanima i samoj sebi. Sve zbog nepoštovanja zakona. U srijedu je lider PzP-a Nebojša Medojević pokrenuo inicijativu kod Specijalnog državnog tužilaštva, pozivajući se između ostalog i na tekst Monitora, zbogu sumnje u korupciju oko kupovine studentskog doma. Po informacijama Monitora, u pripremi je nekoliko krivičnih prijava adresiranih na Ministarstvo prosvjete.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Pisac Brano Mandić piše da je potjera za njim slika i prilika naših državica u sofisticiranom modernom svijetu.

„Potjera za zločincem koja se otegla zapravo je mjera jadne službene sposobnosti i granične fikcije na koju smo prinuđeni. Ali više od svega, to je dokaz debele zaostalosti jedne tehnološke nedođije. Sve to djeluje gotovo romantično dok neko u toj nedođiji ne odluči da ubija i kolje“, piše Mandić.

Načelnik prijepoljske policije Željko Kuburović kazao je da je tamošnji teren dosta nepristupačan. Kako je naveo, pregleda se svaka štala, pojata i ambar.

“Teren je pun uvala i vrtača i postoji mogućnost lakog skrivanja i bjekstva. Pokriva se i dio područja oko granice, jer taj dio Balijagić dobro poznaje”, dodao je on.

Cijelu priču dodatno je začinio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavom da je Balijagić vjerski ekstremista i da je to postao tokom dugogodišnjeg zatvorskog staža. Kazao je i da je ubica pobjegao Crnoj Gori, ali da srpskim organima reda neće umaći.

„On je u zatvoru postao pravi fanatik, ekstremni radikalni islamista i to imamo podatke. On naših veza iz Crne Gore  – dakle obavještajno“, saopštio je Vučić.

To su odmah demantovali ovdašnje institucije, Uprava policije (UP) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). U saopštenju za medije naveli su  da ne postoje operativni podaci koji upućuju na to da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.

„Podaci kojima razpolažemo ne upućuju na to da su motivi za izvršenje zločina za koji se sumnjiči da je 25. oktobra u selu Sokolac izvršio A.B, bili vjerske ili nacionalne prirode. Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma“, navodi se u saopštenju.

Nekadašnji direktor Uprave policije Nikola Janjušević upozorio je  da su ovakve izjave jako opasne. „Koliko se sjećam, on je u toj emisiji „Ćirilica“ rekao da je moguće da je zločinac Balijagić ubio dvoje nevinih ljudi Madžgalja iz Sokolca jer je vidio ikone u njihovoj kući. To, dok se ne završi istraga, su sve neki operativni podaci koji mogu dodatno da uznemire i javnost i građane u jednoj višenacionalnoj sredini, kao što je Crna Gora“, kazao je Janjušević.

Balijagića su se dotakli i u crnogorskom parlamentu. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da u kriznim situacijama poput trenutne sa odbjeglim Balijagićem, nedopustivo da ne postoji komunikacija institucija sa građanima. To je rekao nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, na početku zasjedanja, čestitao novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu na pobjedi.

“Vaša čestitka bi bila razumljivija kad bi joj prethodio apel premijeru, koordinatoru bezbjednosnih službi, ministru unutrašnjih poslova da revnosnije komuniciraju sa građanima, jer su građani Bijelog Polja i sjevera u velikoj panici. Ne postoji elementarna informisanost, ni brifing od strane bezbjednosnih službi ove zemlje gdje se lice nalazi, da li mu se ušlo u trag i da li su građani bezbjedni”, istakao je Nikolić.

Mandić je odgovorio da je Balijagić u Srbiji, što su potvrdila tamošnje bezbjednosne službe.

I dok se Balijagić šetka po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji , građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni očigledno ne rade svoj posao.

 

Ministra Šaranovića ometa kritika

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je napomenuo da su od 25. oktobra,  kada su na svirep način stradali Milenka i Jovan Madžgalj, svi raspoloživi resursi njegovog resora, Uprave policije i Vojske Crne Gore danonoćno angažovani – kako u potrazi za osumnjičenim, tako i u osiguravanju mira i sigurnosti svih sela Vraneške doline. On je istakao da Crna Gora ne pamti ovakav nivo posvećenosti i angažovanja resursa u potrazi za jednim licem.

“Budite uvjereni da će pravda biti ostvarena uz snažnu i koordiniranu podršku institucija bezbjednosti. Moram ovim putem konstatovati i nedovoljno odgovoran i nerijetko neistinit način komentarisanja, analize i izvještavanja određenih predstavnika političkih subjekata, pojedinaca, bivših policijskih službenika, što je bez dileme moglo imati negativne implikacije po bezbjednost pojedinih mještana ovog područja, a što definitivno ne doprinosi efikasnosti djelovanja policije i vojske u potrazi za Balijagićem”, naveo je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo