MONITORING
KORONA PREPUNILA BOLNICE: A gdje je bio NKT

Objavljeno prije
4 godinena
Objavio:
Monitor online
Nakon poslijeizbornog bolovanja čelnici NKT-a su se ponovo pojavili i tvrde sve je u redu i pod kontrolom. Za dramatični porast oboljelih od Kovida19, kažu, oni su skroz nevini – krivi su građani. Brojke govore da je vrijeme za primjenu drastičnih mjera – zatvaranje gradova, a kako da to učini jednopartijsko tijelo koje je izgubilo legitimitet i kredibilitet
Oboljeli od Kovida sa upalom pluća i ljekarskom potvrdom da je teži slučaj umjesto u bolničkom krevetu sa terapijom proveo je dan na klupi ispred nikšićke Opšte bolnice. Zahvaljujući TV Vijesti javnost je u utorak mogla da vidi kako izgleda kolaps u kovid bolnici ispred koje je na prijem čekalo 30-ak pacijenata.
U Nikšićkoj bolnici je početkom ove nedjelje bilo popunjeno 46 kovid postelja od ukupno 65. U samo tri dana u ovom gradu registrovano je 159 novooboljelih i logično je bilo očekivati da će nekima od njih biti neophodno bolničko liječenje, te da će kapaciteti biti nedovoljni. Rješenje je nađeno kasno uveče kada su 33 pacijenta smještena u bolnicu u Brezoviku u kojoj je otvorena nova kovid zona.
Umjesto da objasne javnosti kako je došlo do propusta, nadležni su počeli da ubjeđuju javnost da je to normalno. ,,Ne vidim da je iko od onih koji su tražili pomoć bio životno ugrožen pa ostavljen ispred bolnice. To ni slučajno”, izjavio je Ilija Ašanin, direktor Opšte bolnice Nikšić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković je nakon obilaska bolnice u Nikšiću izjavio: ,,Uvjerili smo se u ono što smo već odranije znali u jednu sjajnu organizaciju nikšićke bolnice, u jednu veliku stručnost nikšićkih doktora i srednjeg medicinskog kadra i vidjeli smo da su svi pacijenti danas koji su zahtijevali hospitalizaciju i hospitalizovani u Nikšićkoj bolnici”.
Iste večeri, dok je javnost gledala nemile scene iz Nikšića, šefica operativnog štaba Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Vesna Miranović besjedila je o tome kako ne postoji nikakva odgovornost tog tijela za dramatičan rast broja zaraženih virusom te da su za sve odgovorni građani koji ne poštuju epidemiološke preporuke.
Troje citiranih DPS kadrova nastavlja sa retorikom svoje partije da vjerujemo njima, a ne svojim očima. Pored pacijenata dovode u problem ljekare, pa je tako doktorka iz kovid bolnice u Nikšiću morala da objašnjava revoltiranoj rodbini oboljelih da ona, još dva doktora i sestre rade cijeli dan: ,,Direktor zove krizni štab iz ove bolnice da nađe rešenje gdje ćemo s tim pacijentima. Radimo i radićemo sve samo čekamo rešenje gdje će pacijenti da se liječe. Ne zavisi od nas”.
A koliko su medicinari preopterećeni, nehotice je rekao direktor Ašanin, obećavajući 10 dodatnih kreveta u nikšićkoj bolnici: ,,Koje ne koristimo nizašta osim što jedan dio tih kreveta koristimo da se zaposleni eventualno odmore ili prime nešto od vitamina u flašama da bi im ojačao imunitet, pošto provode 24 sata sa pacijentima”.
I dok medicinari rade pod punom opremom svaki dan, NKT, premijer Marković i ministar zdravlja Hrapović su nakon izbora uzeli bolovanje. Skoro deset dana nakon izbornog poraza njihovih partija niko iz ovog tijela se nije oglašavao. A virus je bio tu i znalo se da će epidemija eskalirati nakon masovnih okupljanja. Pogrešna procjena oko zabrane ulaska turista, uvjeravanje da izbori ne prestavljaju epidemiološki rizik, selektivna i politički motivisana primjena preventivnih mjera nad dijelom populacije koja nije bila po volji vlasti, samo su dio pogrešnih poteza NKT-a. Neoglašavanje oko patriotskog skupa u Podgorici na kojem se navodno okupilo 50.000 ljudi ugasilo je i posljednje trunke povjerenja u NKT, sa sve predsjednikom ovog tijela Milutinom Simovićem koji tvrdi da je samo srcem bio na patriotskom kontramitingu.
Koliko su bila pogrešna uvjeravanja o bezbjednosti izbora, uz NKT koji je zbog DPS-a prekršio sopstvenu mjeru o neorganizovanju političkih promocija, govore podaci Sindikata doktora medicine: Tokom cijelog avgusta imali smo pad broja inficiranih osoba. Pad se događa sve do dana izbora. Dan nakon izbora kreće rast broja slučajeva. Pa tako od 01. 09. 2020. do 10. 09. 2020. imamo porast broja inficiranih za 1.000. Od 06. 09. 2020. kada smo imali 1.266 inficiranih do 15. 09. 2020. kada imamo 2.401 inficiranog dolazi do porasta broja slučajeva za 92,5 odsto. Broj hospitalizovanih u istom periodu raste sa 115 slučajeva na 209 ili za 82 odsto. Samo dan ranije, 14. 09. taj procenat je iznosio 48,7 odsto.
,,Ljudi moraju znati koliko je brz porast broja slučajeva, koliko je ubrzan rast slučajeva. Sva javna okupljanja, proslave, protesti, nesmetani rad ugostiteljskih objekata, teretana, kazina doprinose širenju virusa. Najveći broj slučajeva je u uzrasnom dobu od 20 do 59 godina”, kaže za Monitor dr Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine.
Trend povećanja obolijevanja mladih je prisutan i u svijetu, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija – prosječna starosna dob osoba zaraženih Kovidom-19 „pada“, a povećava se broj hospitalizacija osoba između 15 i 49 godina, saopšteno je iz SZO-a.
Popović-Samardžić naglašava da je odluka Instituta za javno zdravlje da se ograniči broj testova koji svaka ustanova dnevno može da obavi pogrešna. Iz Instituta su ove nedjelje objavili da su u Njemačku na PCR analizu poslali oko 1.300 uzoraka. Kod nas se na rezultate testa čeka tri do četiri dana. Niko iz NKT-a nije objasnio zašto nije nabavljeno još aparata za PCR dijagnostiku. Novac ne može biti izgovor jer na njihovom računu ima preko pet miliona eura skupljenih od donacija. Dr Miranović je najavila da će u oktobru u Kliničkom centru biti u funkciji biti jedan PCR aparat, te da je i iz Instituta od Vlade tražena nabavka još aparata. U međuvremenu je jedan od troje molekularnih biologa zaposlenih na PCR dijagnostici dao otkaz u Institutu za javno zdravlje.
,,Naš cilj treba da bude testiranje! Do sada smo trebali povećati kapacitete kako bismo taj cilj ostvarili. Cilj je trebao biti masovno testiranje. Najvažniji zadatak koji nam je ova epidemija postavila je upravo testiranje. Umjesto da radimo na njemu, mi ga ograničavamo, smanjujemo. PCR dijagnostika nam je sad već na dva visokokvalifikovana kadra. Nismo angažovali sve ljudske resurse koje smo mogli u borbi protiv ove epidemije”, ističe Popović-Samardžić.
U srijedu je registrovano 230 novooboljelih što je najveći broj u jednom danu od početka epidemije. Crna Gora je već duže vrijeme prva u regionu po broju oboljelih – 381 na 100.000 stanovnika u odnosu na drugu BiH koja ima 184, ili Hrvatsku sa 52, Sloveniju sa 49. Kada se podsjetimo da je NKT svojevremeno mjerio ulazak u Crnu Goru brojem oboljelih od 25 na 100.000 stanovnika, podaci po opštinama, posebno na sjeveru zemlje, izgledaju katastrofalno: Berane 1.296 slučajeva na 100.000 stanovnika, Rožaje 745 slučajeva na 100.000, Nikšić 614 slučajeva na 100.000, Andrijevica 690 slučajeva na 100.000 stanovnika…
Trenutno oboljelih je 2.401, umrlih 126.
,,NKT je političko tijelo i zbog toga mjere koje donosi vrlo malo efekta imaju na trenutni tok epidemije. Ovo tijelo je imalo svoje uspone i padove. Trenutna situacija je takva da je povjerenje građana u rad ovog tijela jako nisko i da zbog toga imamo nekontrolisanu epidemiju. Vanredne situacije zahtijevaju autoritete, stručne, moralne kojima će ljudi vjerovati, zahtijevaju solidarnost, odricanje. Zahtijevaju intenzivan terenski rad na lokalnom nivou. Moraju se otvoriti privremene bolnice kako bi se posteljni kapaciteti rasteretili od lakših slučajeva tamo gdje je broj pacijenata vrlo visok. Trenutna situacija zahtijeva sve pomenuto”, kaže Popović-Samardžić.
U bolnicama je smješteno 209 pozitivnih na korona virus, kapaciteti u bolnicama su 546 kovid kreveta. Šefica operativnog štaba NKT-a Vesna Miranović je najavila da će se onog trenutka kada broj hospitalizovanih pacijenata pređe 50 odsto kapaciteta ići sa novim mjerama. Uz ovakav trend rasta oboljelih za očekivati je da to bude uskoro.
,,Imali smo NKT u ponedjeljak i ozbiljan razgovor sa premijerom koji je trajao više od dva sata. Pratimo situaciju i dogovaramo se koja je to crvena linija. Onog trenutka kad se to desi idemo na novo zaključavanje”, izjavila je Miranovićeva.
Ranija iskustva sa na primjer Tuzima jasan su pokazatelj da je opštine na sjeveru trebalo već staviti u karantin. Međutim, pitanje je koliko će NKT, s obzirom na minuli rad ovog tijela i njegovo totalno gubljenje povjerenja, uspjeti da u djelo sprovede najavljene mjere. Za razliku od aktuelnog jednopartijskog tijela iz nove vladajuće većine najavljuju da će u novom NKT-u biti stručnjaci od autoriteta bez obzira na njihovu eventualnu partijsku pripadnost. Samo bi trebali da požure jer virus ne čeka, a ni građani ne mogu više da slušaju kako je sve u redu i pod kontrolom, a nije.
Predrag NIKOLIĆ
Dokle se stiglo sa vakcinom
Do kraja godine u kliničkim ispitivanjima moglo bi da se nađe još najmanje šest različitih vakcina protiv korona virusa, pišu svjetski mediji. Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštili su da se trenutno širom svijeta testira skoro 180 vakcina, ali da nijedna još nije prošla kompletna klinička ispitivanja.
Niko još uvijek ne zna koliko će bilo koja od ovih vakcina biti efikasna. Obično, za razvoj vakcine potrebne su godine, ako ne i decenije, a istraživači se nadaju da će taj posao uspjeti da obave za znatno kraće vrijeme. Većina smatra da će vakcina vjerovatno postati široko dostupna sredinom 2021. godine, otprilike od 12 do 18 mjeseci nakon što se prvi put pojavio novi virus.
Nedavno su u Velikoj Britaniji, završena klinička ispitivanja jedne od vakcina protiv korona virusa, koju su razvili farmaceutska kompanija AstraZeneca i Univerzitet Oksford u Velikoj Britaniji, privremeno bila stavljena na čekanje nakon što je volonter dobio neželjenu reakciju. Njujork Tajms piše da je volonteru pri britanskom ispitivanju dijagnostikovan poprečni mijelitis, upalni sindrom koji pogađa kičmenu moždinu i koji može biti uzrokovan virusnim infekcijama. Međutim, kako su potom saopštili sa Univerziteta Oksford, nakon nezavisne istrage kako bi se utvrdilo da li je postojala bilo kakva veza sa vakcinom, zaključeno je da je bezbjedno da se nastavi sa istraživanjima.
Grupa istraživača izrazila je zabrinutost zbog podataka u radu koji opisuje klinička ispitivanja u ranoj fazi ruske vakcine protiv korona virusa Sputnik V, piše naučni portal Nature. Ta vakcina je prva u svijetu koja je, u avgustu, odobrena za široku upotrebu. Klinička ispitivanja ruske vakcine u kasnoj fazi, koja će obuhvatiti desetine hiljada ljudi, započela su 26. avgusta.
Među naučnicima u svjetskoj javnosti vlada mišljenje da će, gotovo sigurno, učinkovitost vakcine biti manja kod starijih ljudi, jer stariji imuni sistem ne reaguje dobro na imunizaciju. To će, kako objašnjavaju, biti moguće prevazići davanjem višestrukih doza ili davanjem uz hemikaliju (pomoćno sredstvo) koja daje podstrek imunološkom sistemu. Kada se razvije vakcina, prioritetni primaoci će prevashodno biti zdravstveni radnici koji su u kontaktu sa pacijentima sa virusom, a kako je virus najsmrtonosniji za starije ljude, oni će se takođe naći na vrhu liste za vakcinu.
Andrea JELIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
DR VESNA PUSIĆ, SOCIOLOŠKINJA, MINISTARKA INOSTRANIH I EVROPSKIH POSLOVA HRVATSKE 2011–2016: Pokušaji da se diktatori odobrovolje uvijek su jalovi i pogrešni
-
BERANSELO: POTREBAN MONITORING ZA VASOVE VODE: Prikrivena opasnost
-
Kad su golubovi umirali
-
NOVA VLAST TRAŽI PERSONALNA RJEŠENJA: I politika je nauka
-
ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita
-
IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje
Izdvojeno
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije
3 danana
21 Februara, 2025
Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone
Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.
Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.
Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine budžetskih prihoda.
Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.
Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.
Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih, da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Februara, 2025
Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis
Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.
Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.
U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.
„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.
Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.
Malo je vjerovatno da je u slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.
Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis. U razgovoru sa premijerom Spajićem, Đoković je vjerovatno pokušao da prikupi što više informacija o netransparentnoj vlasničkoj mreži u projektu zakupa hotela poznatog ljetovališta. Ali i o namjerama Vlade, da li želi da istraje na dosadašnjem modelu zakupa hotela ili planira da raskine ugovor sa zakupcem koji četiri turističke sezone drži hotele zatvorenim.
Podsjećamo, ugovor o zakupu hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer na rok od 30 godina, sa Vladom Crne Gore, u januaru 2007. godine, u ime zakupca potpisala je off šor kompanija Aidwey Investment, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima 2005. godine, čija je vlasnička struktura sve ove godine ostala sakrivena. Kompanija Aidwey osnovala je u oktobru 2006. u Crnoj Gori firmu Adriatic Properties, koja vodi posao zakupa.
Istovremeno je između Vlade i poznatog hotelskog lanca Aman Resorts, potpisan i ugovor o hotelskom menadžmentu, čime je odobren i dodatak imenu hotela, te je lansiran novi brend – Aman Sveti Stefan.
Đoković nije objelodanio svoje namjere da bude dio vlasničkog tima zakupca. Nastupio je kao arbitar koji bi mogao da smiri lokalno stanovništvo koje protestuje zbog zatvaranja hotela i izolacije poznatog ljetovališta iz turističkih tokova.
Aman Sveti Stefan hoteli pod ključem su od ljeta 2021. Obustavljena je i gradnja novog hotela Kraljičina plaža i stanova za tržište u miločerskom parku.
Spor je nastao kada su mještani porušili kapije na stazi koja vodi pored uvale Kraljičina plaža, zahtijevajući nesmetan prolaz koji im je godinama uskraćivan, čak i tokom zime. Kraljičina plaža okružena borovom šumom Miločera, bila je gotovo dvije decenije zaštićeni rezervat za odmor političke elite Crne Gore, zatvorena za javnost gvozdenim kapijama i stražarskim karaulama.
Poslije akcije mještana, došlo je do zatvaranja hotela i pokretanja spora pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Londonu koji još nije okončan. Glavno ročište zakazano je za maj ove godine, a ishod će odrediti sudbinu zakupa hotela.
Aman je odbio raniju ponudu Vlade da otvori hotele i nastavi sa radom, uz obrazloženje da gostima ne može više da garantuje privatnost na Kraljičinoj plaži. Međutim, prošlog avgusta angažovao je Đokovića za svog promotera u svijetu hotelijerstva i turizma, kako se čini sa namjerom da razriješi čvor i preuzme udio u zakupu hotela u Crnoj Gori.
Četiri godine pod ključem, luksuzni hotel Sveti Stefan, nekadašnji zaštitni znak crnogorskog turizma, preživljava svoje najteže dane. Rijetki posjetioci u prilici su da vide kako su od „starog sjaja“ ostala samo sjećanja. Zatvoreni hoteli, vile, restorani, parkovi i plaže, kompanije Aman Sveti Stefan, izgledaju oronulo i zapušteno.
Da li će Novak Đoković uspjeti da od Statisa kupi zacrtanih 20 odsto akcija Adriatica i donese rješenje za komplikovanu situaciju na Svecu, teško je prognozirati. Projekat zakupa hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer nije samo rentiranje, nego i veliki dugoročni biznis u koji namjerava da uđe. Do kraja zakupa ostale su 24 godine jer su poslanici Skupštine Crne Gore 2015. godine, usvojili aneks ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kojim je isti produžen na 42 godine. Parlamentarna većina poslanika DPS-a, SDP i Pozitivne CG podržala je, u drugom krugu i Vladin predlog aneksa na ugovor o zakupu hotela Kraljičina plaža za produženje zakupa sa 30 na 90 godina i omogućila gradnju stanova u stoljetnom miločerskom parku.
Pored kompanije HTP Miločer, vlasnika porušenog hotela Kraljičina plaža, Adriatic Properties je jedan od investitora novog velelepnog stambeno-apartmanskog kompleksa u Miločeru koji je izgledom i gabaritima izazvao odijum u javnosti. Kupovinom akcija Adriatica, Đoković bi postao suvlasnik dijela nezavršenog kompleksa od nekih 25.000 kvadrata, sa 126 apartmana, od kojih je 66 jedinica, svaka od po 150 kvadrata, namijenjena prodaji.
Zakup hotela Kraljičina plaža i imanja Miločer ističe 2097. godine.
U naredne 72 godine situacija u Miločeru može se u mnogome promijeniti. Podnosilac amandmana Vlade za pomenute izmjene ugovora o zakupu, tadašnji ministar održivog razvoja i urbanizma, Branislav Gvozdenović pobrinuo se za to.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je na incijativu ministra Gvozdenovića, poseban plan – Urbanistički Rizort Miločer, kojim je predviđen izgradnju novih kapaciteta u Miločeru i na Svetom Stefanu, izgrađene površine od nevjerovatnih 40.000 kvadrata. Za tu potrebu izmijenjen je član Zakona o planiranju prostora, kojim je Vladi omogućeno da sama propisuje urbanističke uslove za gradnju u prostoru koji nije pokriven planskom dokumentacijom, kakvo je bilo ljetovalište Miločer i Sveti Stefan.
Nakon donošenja plana UP Miločer, kompanija Adriatic Properties, u svojstvu investitora, zatražila je da Ministarstvo raspiše konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta, odnosno urbanizaciju najvrjednijeg dijela crnogorske obale. Konkurs je donio idejna rješenja, podijeljene su nagrade za projekte „uglednih“ arhitekata kojima je predviđena gradnja desetina hiljada kvadrata apartmana, stanova, vila sa bazenima ne samo u Miločeru nego i u zaštićenoj zoni Svetog Stefana, kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Plan UP Miločer važeći je dio Prostornog plana obalnog područja. Time je zaokružen proces ugovaranja kontroverznog zakupa hotela, koji nije ništa drugo od početka, do ugovor o velikom biznisu domaće političke elite i partnera, o gradnji i prodaji kvadrata na najskupljoj zemlji u Crnoj Gori.
Branka PLAMENAC
Komentari
Izdvojeno
STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Februara, 2025
Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga
Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.
Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.
Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.
Tokom, nikad siromašnije, skupštinske rasprave o predloženom budžetu čuli smo jedan ultimatum. Predsjednik NDP Milan Knežević poručio je da će glasanje njegove partije o budžetu zavisiti od toga kakav će stav ministar finansija (Vlada) zauzeti o njihovim zahtjevima da u kapitalni budžet uđu i infrastrukturni projekti iz Zete koji nijesu bili obuhvaćeni inicijalnim prijedlogom državnog budžeta za ovu godinu. Knežević u srijedu u parlamentu nije pominjao prošlogodišnju prijetnju da DNP neće glasati za budžet ukoliko se, prethodno, ne izvrši makar djelimično razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta. Da li su on i njegove partijske kolege zaboravile na taj zahtjev tek treba da vidimo.
Ideje o dodatnim izdacima i proširenju kapitalnog budžeta na dodatne infrastrukturne projekte od značaja za lokalne zajednice imali su još neki poslanici vladajuće većine. Samo bez ultimatuma. Čini se kako Vlada nije u poziciji da im udovolji, izuzev u nekoj simboličnoj formi. Ipak, ko zna? Možda bi prihvatanje dijela ponuđenih amandmana moglo poslužiti kao izgovor za odluku da se dio tekućih troškova ipak finansira državnim zaduženjem. To bi moglo biti neophodno ukoliko se pokaže da očekivani prihodi nijesu dovoljni za rastuće rashode iz državne kase.
Ministar Novica Vuković ostaje optimista. U Skupštini je, obrazlažući vladin prijedlog budžeta, ponovio novembarske projekcije po kojima će država tokom ove godine prihodovati 2,88 a potrošiti 4,03 milijarde eura. Razlika će biti pokrivena novim zaduženjima. „Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući budžet – 1,5 milijardu, budžet državnih fondova -1,3 milijarde, kapitalni budžet – 280 miliona, transakcije finansiranja (vraćanje kredita koji dospijevaju ove godine – prim. Monitora) – 886 miliona i budžetska rezerva 43,5 miliona eura…“, naveo je Vuković. Ponavio je tvrdnju da se rast državnih prihoda ostvaruje planiranom dinamikom. „Usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću…“, pojasnio je ministar. .
Izrečeno je u saglasnosti sa onim što je on govorio u novembru, nakon što je Vladin prijedlog budžeta za 2025, upućen Skupštini. “Glavni pokretači ekonomskog rasta biće lična potrošnja domaćinstava, započinjanje novog investicionog ciklusa, nastavak povoljnih trendova u turizmu, kao i intenziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova”, rekao je tada Vuković, najavljujući da je realni ekonomski rast u ovoj godini projektovan na 4,8 odsto.
Problem je što se pokazuje kako ta izjava nije u potpunosti usklađena sa realnošću.
Teško je očekivati „nastavak povoljnih trendova u turizmu“ kada podaci pokazuju da prošlogodišnji trendovi u najvažnijoj crnogorskoj privrednoj grani nijesu povoljni. Ni tok zimske turističke sezone ne obećava. Naredno ljeto mogli bi dočekati bez unaprjeđenog odnosa prema korišćenju plaža, uz uvećani PDV za značajan dio turističke privrede (to znači veće cijene ili manju zaradu za one koji od turizma žive ) i sve jaču konkurenciju i u najbližem susjedstvu.
Upitno je i najavljeno započinjanje novog investicionog ciklusa. Već se pokazalo da od paf-paf projektovanja nema velike koristi. Početak izgradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica pomjeren je sa septembra prošle na septembar ove godine. Koliko juče, u parlamentu smo čuli da možda ni od toga neće biti ništa, da će najavljeni posao ponovo biti prolongiran. Kako je u predloženom kapitalnom budžetu za taj projekat namijenjeno više od trećine ukupnog novca, dok je za finansiranje ostalih projekata planiran uglavnom simboličan iznos, može se desiti da najavljene investicije ostanu samo želje.
Ukoliko projekat Velje brdo nije ta karika koja nedostaje između stalno najavljivanog investicionog buma i ekonomske realnosti u kojoj se ne dešava ništa spektakularno. Osim kontinuiranog povećanja ličnih primanja.
Vladi preostaje da se osloni samo na dva od četiri najavljena glavna pokretača ekonomskog rasta: povečanu potrošnju domaćinstava i obećani novac iz EU fondova. To nas dovodi do još jednog rebusa crnogorske ekonomske stvarnosti: šta ako potrošnja domaćinstava u Crnoj Gori počne da opada? Primjera radi, zamislimo da aktuelni bojkot trgovina proizvede konkretan rezultat i trgovci odluče da osjetno snize aktuelne cijene hrane, pića, kućne hemije, odjeće i obuće…
„Kao građanin“, Milojko Spajić pridružio se takvim zahtjevima. Kao premijer, mora imati na umu da bi osjetnije smanjenje cijena, a sljedstveno i iznosa naplaćenog na ime PDV-a i akciza, doveo do problema na prihodnoj strani državnog budžeta. Vlast može da se nada da ćemo ono što bi, evetualno, uštedjeli na hrani potrošiti za neke druge, sada nedostupne, izdatke. I to u Crnoj Gori a ne u inostranstvu. Ako bi građani počeli da značajnije štede ili da više putuju, državi bi bili neophodni novi krediti. Uz već najavljenih 1,14 milijardi eura ovogodišnjih pozajmica.
Zanimljivo je sagledati i rashodnu stranu predloženog budžeta. Ministar Vuković pred poslanicima nije pomenuo kako će se u državnoj kasi naći novac za finansiranje najavljenih osam stotina novih policajaca (četvrtina sadašnjeg broja). Taj trošak nije predviđen novembarskim prijedlogom.
U međuvremenu, stiže najava štrajka stomatologa iz privatnih ordinacija koje imaju ugovor sa državom, po kome đaci i penzioneri u njihovim ordinacijama imaju besplatne usluge, na račun Fonda zdravstva. Prvo su počele da kasne isplate iz državnog trezora, onda su ih nadležni obavijestili da će ovogodišnja cijena njihovih usluga koje plaća država (računajući i sve ono što su uradili tokom januara) biti umanjenja. Na kraju smo saznali da je u predloženom budžetu za 2025. godinu u tu svrhu predviđen iznos koji je manji od prošlogodišnjeg. Zubi nam se manje kvare ili nam na naplatu stiže račun programa Evropa sad I.
Biće da je ono: koliko para, toliko i muzike (besplatnih zdravstvenih usluga). Ukoliko se u nekom od pomenutih amandmana ne nađe prijedlog da se izdvajanja za stomatološku zaštitu djece i starih ne vrate makar na prošlogodišnji nivo. Ako već ne mogu da se povećaju, u skladu sa rastom cijena zarada, materijala, zakupa i komunalnih usluga.
Mnogi Podgoričanii zatečeni su januarskim računima za vodu. Uskoro ih očekuje i nova cijena odvoza smeća.
Ni ne može biti drugačije, u zemlji koja ekonomski razvoj bazira na rastu potrošnje, ukazuju analitičari, insistirajući da bez rasta produktivnosti nema ni boljeg životnog standarda. Uz napomenu da standard ne određuje samo iznos prosječne plate/dohodak po stanovniku, već i dostupnost zdravstvene zaštite, obrazovanje, bezbjednost, pravna sigurnost, kvalitet javnih usluga, informisanost, razvijenost i dostupnost infrastrukture, ispravnost hrane, vode, prirodno okruženje… Moglo bi se tu nabrojati još dosta toga o čemu vlast, uglavnom, nerado govori.
Penzionerima je stigla vijest da će njihov januarski ček biti uvečan za nepunih sedam odsto sadašnjih primanja (6,85 odsto). Kolege su izračunale: obećanih 50 eura ili više dobiće korisnici penzija koje su veće od 700 eura. Ostali će na ispunjenje obečanja koje je premijer mjesecima ponavljao morati da sačekaju neko od narednih redovnih usklađivanja penzija sa rastom zarada i cijena. Ako nijesu ranije, sada su razumjeli da obećano povećanje nije bilo Vladin dar, već zakonska obaveza.
„Ova parlamentarna većina posvećena je poboljšanju standarda života građana”, saopšteno je tokom rasprave o prijedlogu budžeta iz poslaničkog kluba vladajućeg pokreta Evropa sad. Nikola Janović, jedan od dobrovoljnih izgnanika (njemu kazna o zabrani prisustva nije izrečena) iz plenarne sale, preko društvenih mreža premijeru i njegovim saradnicima je poručio: „Investicije su vam neviđene“.
Neusvojeni budžet za 2025. više ne može biti izgovor za neispunjena i prolongiranja obećanja. Vrijeme je da vlast pokaže šta želi i može. Prvo nova zadužnja, onda redom.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima

Odisej u Gazi

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
Izdvajamo
-
INTERVJU3 sedmice
BILJANA MASLOVARIĆ, PROFESORICA SOCIOLOGIJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU UCG: Podijelili smo se, pa se izgubio građanin
-
DRUŠTVO3 sedmice
PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja
-
INTERVJU3 sedmice
DR STEFAN SURLIĆ, FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, BEOGRAD: Vučićev bezuspješan pokušaj umanjivanja nezadovoljstva
-
DANAS, SJUTRA2 sedmice
Povratak onoga koji nije ni otišao
-
INTERVJU2 sedmice
DR TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U Hrvatskoj je „pukla opna“
-
U SJEĆANJU2 sedmice
TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu
-
FOKUS3 sedmice
POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće
-
Izdvojeno3 sedmice
POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu