Savjet za građansku kontrolu policije je upozorio da je za farbanje pritvorskih  prostorija korišćena boja koja može biti štetna za zdravlje. Na upozorenje da nije nužno one, koji se hapse zbog nepoštovanja preventivnih mjera,  zadržavati u neuslovnim protorijama, niko ne haje

Tokom proteklih sedam dana otkriveno je dvoje inficiranih korona virusom. U subotu je u Kliničkom centru Crne Gore preminuo 63-godišnjak pozitivan na virus. To je osma žrtva kod nas. Oporavljenih je 261, oboljelih od virusa 55, a hospitalizovanih nema (podaci od četvrtka 7. maja).

Preko hiljadu ljudi je uhapšeno zbog nepoštovanja mjera koje je izdalo Nacionalno koordinaciono tijelo za suzbijanje zaraznih bolesti. Prekršioci plaćaju od 400 do 4.000 eura, izriču im se kazne kućnog pritvora, ali prije toga većina njih bude smještena u zatvore u kojima znaju da provedu i više  dana.

Podaci dostupni Savjetu za građansku kontrolu policije, koje prvi put objavljuje u Monitoru,  govore da je od početka protivepidemijskih mjera samo u CB Podgorica procesuirano 495, a lišeno slobode 309 građana. To znači da je svega 37 odsto građana procesuirano u redovnom postupku, bez hapšenja, objašnjavaju iz Savjeta. Građanin koji je lišen slobode popodne ili predveče, prije jutra, nije išao kod državnog tužioca. Mnogima je i nakon toga nastavljeno zadržavanje. Od 48 do 72 sata u pritvoru je boravilo 140 građana, a 170 njih je zadržano do 24 sata.

,,U trenutku našeg razgovora (četvrtak ujutru), u CB Podgorica je zadržano 39 građana od čega 14 zbog  kršenja zdravstvenih propisa, a kapaciteti pritvorskih prostorija su 16 osoba/kreveta. Ostali su raspoređeni i čuvaju se po kancelarijama policijskih službenika. To nije adekvatan prostor za duži boravak zadržanih osoba, posebno ne preko noći. Građani pred tužioca i sudije izlaze iscrpljeni, bez odmora i koncentracije što se odražava i na kvalitet pravde”, kaže za Monitor predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar-Saša Zeković.

Građani u većini slučajeva priznaju krivicu, potpišu sporazum kojim se obavežu na plaćanje kazne i kućni pritvor, da što prije napuste pritvor.

Monitor je prošlog mjeseca pisao o nalazima Savjeta u kojima se konstatuje da stanje u pritvorima nije dostojno za boravak čovjeka.

Iz Savjeta  su apelovali na v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da razmotri tužilačku praksu intenzivnog određivanja zadržavanja građana zbog nepoštovanja mjera. Te da ih zbog nepostojanja prostornih i higijenskih uslova u jeku epidemije koriste samo kao izuzetnu mjeru.

,,Tužioci nijesu pokazali razumijevanje. Nastavili su sa intenzivnim zadržavanjem onih koji krše zdravstvene propise. Policijski pritvor je i u vrijeme epidemije legitimna i potrebna opcija krivično-pravnog postupka ali zadržavanje građana, kod ovih mjera, treba sprovoditi kao krajnje sredstvo”, ističe Zeković.

Dok za tužilaštvo nema riječi hvale, Zeković ističe da  tokom epidemije nije registrovan nijedan slučaj zlostavljanja i mučenja. To je napredak u radu policije.

Savjet je obnovio apel vrhovnom državnom tužiocu, ukazujući da nema  opravdane potreba da se građani  drže u pritvoru preko noći i po nekoliko dana. „Posebno ne onda kada je pritvor već popunjen pa se zadržana lica obezbjeđuju po službenim kancelarijama policije. Materiju građana, koji su u pritvoru zbog kršenja zdravstvenih mjera, treba rješavati brzo i puštati ih čim prestaje potreba za tim”.

Na neuslovnost pritvora – dijeljenje istog kreveta, pokvarene česme, prljavi madraci i ćebad – se, bez efekta, upozorava godinama. Tokom epidemije to je povećalo rizik po zdravlje. Ipak, za manje od mjesec, nešto se uspjelo unaprijediti. Savjet konstatuje:,,Sve prostorije su imale odgovarajuće osvjetljenje. Popravljene su česme pa je pristup vodi osiguran u svakoj prostoriji za zadržavanje. Ćebad su oprana i mogu se koristiti, a madraci imaju odgovarajuću presvlaku. Sanitarni odvodi su otčepljeni, a sapun je dostupan u svim toaletima. Jedan broj česmi i dalje nije u funkciji a sanitarne prostorije zahtijevaju dalja unaprjeđenja. Uveden je, što je posebno za pohvalu, video nadzor na nedostajućim mjestima”.

Na brzu ruku obavljeno je i krečenje prostorija za zadržavanje. Tu je iskrsnuo novi problem. Korištene su uljane boje, za koje proizvođači ne preporučuju da se  koriste za unutrašnje, već samo za spoljne zidove.

,,Imajući u vidu da je prostor za zadržavanje slabo provjetren, Savjet je ocijenio da boravak u svježe ofarbanim prostorijama podiže nivo rizika i preporučio da se prostorije za zadržavanje CB Podgorica uz povećano provjetravanje ne koriste narednih 48 sati zbog emisije štetnih gasova. Savjet, u čijem je redovnom sastavu i zdravstveni stručnjak, ocjenjuje da duža izloženost isparenjima iz ovih boja individualno može da dovede do narušavanja zdravlja u smislu akutnih respiratornih alergijskih reakcija i drugih individulanih štetnih posljedica, a može i da pogorša već postojeće bolesti respiratornog trakta i da dovedu do akutnog trovanja procesom inhaliranja”, navodi se u Izvještaju Savjeta.

Monitor je, krajem prošle godine pisao, o sličnom slučaju u podgoričkoj školi Štampar Makarije. Zbog korištenja uljanih boja u svlačionicama, usljed neodgovornosti investitora i nedostatka adekvatne kontrole  ministarstava sporta i prosvjete, učenici preko tri mjeseca nijesu mogli koristiti svlačionice u sklopu sportske sale.

Da se vlastima omililo hapšenje i mimo mjera govori i slučaj  Velimira Čabarkape (29) iz Pljevalja. On je uhapšen a  državni tužilac u Pljevljima mu je odredio zadržavanje u trajanju od 72 časa jer je zaključio da se u njegovoj Fejsbuk objavi od 2. maja stiču elementi krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore. Čabarkapa je satirično obradio državnu himnu Crne Gore: Oj svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro,
Sinovi smo tvog kokaina i čuvari tvog heroina…

Akcija za ljudska prava (HRA) ukazala je da je Čabarkapa objavio klasičan primjer satire na temu od javnog interesa, sa dovoljnom činjeničnom osnovom, kakav štiti sloboda izražavanja: ,,On je u svojoj satiričnoj obradi govorio o opštepoznatoj činjenici šverca narkotika kroz Crnu Goru, o kojoj su međunarodne organizacije već izvijestile u brojnim izvještajima. Takođe, tekst je očigledno inspirisan i nedavnom zapljenom pola tone kokaina na crnogorskom brodu Budva u Hamburgu”.

Iz HRA su se pozvali na presude suda u Strazburu, kao i na slučaj iz Hrvatske, gdje je odbačena krivična prijava protiv nedjeljnika Novosti zbog objavljivanja pjesme Lijepa naša haubico. O utemeljenosti kritike govori i izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2019. godinu u kome se navodi da je ,,trgovina drogom nadaleko najznačajnija i najprofitabilnija kriminalna aktivnost lokalnih organizovanih kriminalnih grupa i pokretač je mnogih drugih kriminalnih aktivnosti kao što su ubistva, ubistva vezana za kriminalne klanove i trgovinu oružjem…”.

Sve ovo je nastavak politike koja nas je u najnovijem izvještaju Fridom hausa svrstao u zemlje koje nisu demokratske. Crna Gora i Srbija, prvi put od 2003, nisu demokratske države, zaključak je izvještaja ove organizacije.

Crna Gora i Srbija su u izvještaju za 2020. godinu svrstane u kategoriju vlada u tranziciji ili hibridnih režima – u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene.

,,U Crnoj Gori i Srbiji, novinari, opozicioni političari, kao i drugi za koje se smatra da predstavljaju neprijatelje vlasti suočeni su sa stalnim uznemiravanjima, zastrašivanjima, čak i nasiljem’’, piše u Izvještaju.

Iz DPS-a su odgovorili, preko poslanika Andrije Nikolića: ,,Mišljenju Fridom hausa o stanju demokratije u Crnoj Gori doprinijele su nevladine organizacije prepoznate kao protivnici vlasti i lišene objektivnosti i mjere u svojim kritikama’’. To je standard vladajuće partije.

Vladini spiskovi imena osoba u samoizolaciji, kritikovani od strane nevladinih organizacija,  i domaćih i stranih medija  naprasno su nestali sa Vladinog sajta. Objašnjenja nema.

Politika i litije

U Beranama je u srijedu organizovana Đurđevdanska litija,  uprkos mjeri zabrane javnih okupljanja tokom epidemije korona virusa.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama kazali su da ih je o ovome  obavijestio  CB Berane. U tužilaštvu utvrđuju da li je to bio organizovan događaj, i ako jeste, ko ga je organizovao.

Istog dana je u Skupštini Crne Gore ta litija pozdravljena od strane Demokratskog fronta.  Milan Knežević je pozvao mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da na praznik Svetog Vasilija Ostroškog 12. maja zakaže litiju u Nikšiću: ,,Kako se može u Voli, a ne može se u crkvu’’, pita Knežević.

,,Na hiljade i hiljade ljudi znaju da se ovo sve radi zbog vaše izborne kampanje i da je ovaj napad na SPC, napad da ne dozvoljavate ljudima da uđu u hramove samo u funkciji zaustavljanja litija. Pokušaj da se zaustavi i zloupotrijebi borba protiv korona virusa tako što ćete se obračunati sa crkvom’’, izjavio je u Skupštini lider DF-a Andrija Mandić.

Dok DF koristi crkvu sa nadom da će preko litija doći do vlasti,  vlast ne najavljuje nove mjere o vjerskim službama.  Na to je početkom sedmice reagovala MPC: „U  posljednjim mjerama koje je NKT objavio nijednom riječju se ne pominje crkva ni vjerski obredi  – a nema šta od društvenih djelatnosti nije pomenuto”.

U Austriji, jednoj od prvih zemalja, koja je počela sa popuštanjem mjera, sa vjerskim službama će se početi od 15. maja. Obavezno je držanje rastojanja, nošenje maske, obezbjeđenje 20 kvadrata prostora po osobi, dezinfekovanje kvaka i svih predmeta koje vjernici dodiruju.

Masovna okupljanja, vlade mnogih zemalja u Evropi, su zabranile najmanje do septembra.

Predrag NIKOLIĆ