Crna Gora očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. Uz paniku koja je izazvala stvaranje zaliha hrane i nedostatak sredstava za dezinfekciju u apotekama
Par sati prije objave globalne pandemije građani Crne Gore pohrlili su u prodavnice i ispraznili brojne rafove sa brašnom, uljem, šećerom i toalet papirom. Nisu oni naslutili objavu pandemije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), već su se prepustili panici koju su izazvale glasine koje su se širile preko društvenih mreža i usmeno o pojavi prvog zaraženog korona virusom u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje su to demantovali i obećali da će ćim otkriju prvi slučaj zaraženog virusom odmah obavijestiti javnost. Institucije treba da zabrine očigledno nepovjerenje u njih. I naviknutost javnosti da nadležni kriju podatke, plasiraju poluistine, a kad zatreba i netačne informacije. Generalno, službena verzija u Crnoj Gori je odavno sumnjiva.
Logično je razmišljati da je pitanje dana kada će i naša država poprimiti crvenu boju. Ni u institucijama to ne kriju. Tvrde da je Crna Gora spremna za izazov. ,,Izvjesno je da će se pojaviti kod nas, a kada se to desi, javnost će biti obaviještena istog trenutka”, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović.
Posljednje informacije Instituta govore da je 392 osobe pod nadzorom, njih 47 je testirano na korona virus i rezultati svih dosadašnjih laboratorijskih analiza su negativni. Ministar je kazao da Klinički centar CG za sada ima dovoljno testova za korona virus, da će dobiti još hiljadu testova, a da od SZO imaju obećanje o novim zalihama – tako da će u Crnoj Gori biti 3.000 testova na ovaj virus.
Nakon tri mjeseca u Kini, u kojoj su registrovani prvi slučajevi ovog virusa, broj oboljelih opada, dok u Evropi raste. Crna Gora je imala vremena da se pripremi. To bi mogla biti njena prednost. Osim informisanja građana o higijeni kao najboljoj preventivi i suzbijanju panike koja se širi brže od virusa, iskustvo Italije pokazuje da su u borbi sa ovim virusom ključni broj ljekara, bolničkih kreveta i medicinska oprema, prije svega respiratori – vještačka pluća.
Prema podacima Ministarstva zdravlja u zdravstvenom sistemu Crne Gore radi 2.061 ljekar. Broj ljekara tokom 2018. godine povećao se na 3,3 na hiljadu stanovnika. Time se Crna Gora približila, ali nije postigla, evropski standard od 3,4 ljekara na hiljadu stanovnika.
Ljekari s kojima je Monitor razgovarao, kao i građani, imaju strah od pojave korona virusa. Svjedoče da su prebukirani i iscrpljeni usljed aktuelne epidemije sezonske gripe.
Početkom ovog mjeseca italijanska Vlada je odlučila da zaposli 20.000 medicinskih radnika kako bi se suzbila epidemija korona virusa. U bogatoj sjevernoj Italiji, virus se širi tolikom brzinom da ljekari situaciju porede sa trijažom u ratnim uslovima kada medicinski radnici odlučuju ko će preživjeti, ko će dobiti pristup ograničenom broju kreveta na odjeljenjima za intenzivnu njegu. ,,Osoblje radi koliko može, ali i oni su se počeli razboljevati i emocionalno su preplavljeni’’, prenosi hrvatski portal Index iskustvo italijanskog ljekara. Ljekari ponavljaju da su respiratori postali zlata vrijedni.
Stručnjaci objašnjavaju da je početak bolesti gotovo identičan kao kod običnog gripa – povišena temperatura, kijavica, kašalj, glavobolja, otežano disanje. Smrtnost izaziva akutni respiratorni sindrom, odnosno stanje u kome su pluća toliko opterećena da pacijent više ne može da diše.
Lijek za korona virus ne postoji, ali se preporučuje terapija za grip, među kojima je lijek tamiflu, kažu pulmolozi. Nestašica tamiflua zabilježena je u crnogorskim apotekama krajem prošlog mjeseca. Sada u apotekama nema sredstava za higijenu i dezinfekciju, preventive za viruse.
Prema izvještaju SZO pet odsto svih zaraženih treba neku asistenciju disanju – od kiseonika do respiratora. To je problem koji bi mogao da dovede do kolapsa i sređenijih zdravstvenih sistema od našeg.
Iz Ministarstva zdravlja su nedavno saopštili da zdravstvene ustanove u Crnoj Gori imaju 70 respiratora. Najviše ih je u KCCG – 40, a raspisan je tender za nabavku još 20 respiratora. Crna Gora tako očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. U barskoj bolnici ima pet respiratora, dok je na Cetinju samo jedan a očekuju da dobiju još jedan. Prema dostupnim podacima o javnim nabavkama krajem 2007. za potrebe bolnice u Brezoviku kupljena su dva respiratora po cijeni od 3.100 i 6.700 eura. Cijene bolničkih respiratora se kreću od 20 do 30 hiljada eura. Precizne podatke o broju respiratora iz Ministarstva zdravlja nismo mogli dobiti ni nakon dvije nedjelje.
Hrvatski naučnik Boris Podobnik je nedavno objasnio da organizovanost države u vanrednim situacijama, kao što je epidemija, prvenstveno zavisi od nivoa korupcije: ,,Za razliku od izrazito korumpirane Italije gdje je omjer umrlih i zaraženih trenutno oko 5 odsto, u nešto manje korumpiranoj Španjolskoj malo je ispod 3 odsto, u nisko korumpiranim zemljama kao što su Švicarska i Nizozemska taj omjer je između 0,7 i 0,8 odsto, u Japanu oko 1, Francuskoj ispod 2 odsto. Zanimljivo je da u nizu nisko korumpiranih zemalja kao što su Belgija, Švedska i Norveška, dobra organizacija ali i javno zdravstvo na približno 200 oboljelih nema smrtnih slučajeva’’.
Pored ukazivanja na opasnost od širenja panike, stručnjaci upozoravaju da je olako shvatanje ovog virusa druga strana medalje – izjave tipa da manje ljudi umre od koronavirusa nego od sezonskog gripa. Većina oboljelih od korona virusa ima blage simptome, saopšteno je iz SZO. Stopa smrtnosti kod sezonskog gripa je oko 0.1 odsto, ali se ovaj virus lako prenosi, pa oko 400.000 ljudi umre od gripa svake godine. Stopa smrtnosti kod korona virusa je, po SZO, između dva i pet odsto. No prema podacima worldmetersa do 12. marta sa 4,635 smrtnih slučajeva stopa smrtnosti je šest odsto.
Po podacima Instituta za javno zdravlje CG u posljednjih pet sedmica šest ljudi je umrlo od posljedica sezonskog gripa u našoj zemlji. .
Hasan Zaraket, stručnjak Centra za infektivne bolesti na američkom Univerzitetu Beirut, tvrdi da toplije i vlažnije vrijeme može uticati na manji prenos virusa korona. No, Majk Rajan, šef odjeljenja za hitne situacije pri SZO, poručio je javnosti da se pretjerano ne nada kako će epidemija nestati automatski s dolaskom ljeta: ,,Moramo pretpostaviti da će se virus i dalje širiti. Davali bi ljudima lažnu nada kada bismo rekli da će on nestati poput prehlade, ali ne možemo to tvrditi jer za to još ne postoje dokazi”. .
Prema upućenim izvorima Monitora, studentima Medicinskog fakulteta u Podgorici je dozvoljeno da ne dolaze na pradavanja. Službenicima nekih ministarstava prepušteno je na volju da li će dolaziti na posao. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša predložio je, u četvrtak kada ovaj broj ide u štampu, Nacionalnom koordinacionalnom tijelu za zarazne bolesti zabranu svih javnih okupljanja, sva opupljanja preko 100 ljudi, pozorište, bioskope… Obustavu nastave u školama vrtićima, univerzitetima, zabranu ulaska kruzera. Predložio je i da svi koji mogu da rade od kuće ne dolaze na posao.
Korona u brojkama
Korona virusom do 12. marta u svijetu je zaraženo 126.510 ljudi, oporavilo se 68.317 (94 odsto) a umrlo 4.637 ljudi (šest odsto), podaci su vjerodostojnog sajta worldometers koji prikuplja i obajvljuje podatke u realnom vremenu.
Aktivnih slučajeva oboljenja od koronavirusa je 53.556, u kritičnom stanju je 11 odsto – 5.708.
Početkom marta Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da je stopa smrtnosti od korona virusa 3.4 odsto.
Najveća stopa smrtnosti je u populaciji od preko 80 godina 14,8, 70-79 godina 8 odsto, 60-69 godina 3,6 odsto, 50-59 godina 1,3 odsto, 40-49 godina 0,4 odsto, u populaciji doba od 10 do 39 godina stopa smrtnosti je 0,2 odsto. Nema zabilježenih slučajeva kod djece do 9 godina starosti.
Kod pacijenata sa hroničnim bolestima najveća je stopa smrtnosti kod onih sa kardiovaskularnim problemima 10,5 odsto, zatim dijabetesom 7,3 odsto, hroničnim respiratornim smetnjama 6,3 odsto, hipertenzijom 6 odsto i kancerom 5,6 odsto.
Najviše zabilježenih slučajeva je u Kini 80.796, od kojih je 3.169 umrlo, slijedi Italija sa 12.462 registrovana slučaja i 827 mrtvih, Iran na 9.000 oboljelih ima 354 umrlih. Više od hiljade zaraženih registrovano je u Južnoj Koreji (7869), Francuskoj (2.281), Španiji (2.277), Njemačkoj (1.966) i SAD (1.336). Broj smrtnih ishoda u ovim zemljam je ispod sto – najviše u Koreji 66, a najmanje u Njemačkoj tri.
U zemljama okruženja u Hrvatskoj i Srbiji je registrovano 19 oboljelih, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji sedam. Sloveniji 57, a u Albaniji petnaest oboljelih uz prvi slučaj smrti u regionu – 73. godišnjoj ženi iz Drača koja je umrla od komplikacija izazvanih ovim virusom.
Iskustvo iz Barija
Sofija Novaković, Podgoričanka koja studira u Bariju, za Monitor prenosi iskustva iz zemlje koja je cijela u karantinu.
,,Iako sam očekivala da će doći i do juga Italije, trebalo mi je vremana da shvatim ozbiljnost situacije kao i da se priviknem na potpuno novu realnost”, kaže Novaković.
Objašnjava da su donijeta pravila, po kojima se ne izlazi iz kuća nakon 18 sati a ko ovo ne poštuje rizikuje da plati novčanu kaznu.
“Lokali i pabovi su u tom periodu zatvoreni, a preko dana su prazni”, kaže,ona. Objašnjava da nema nikavih okupljanja niti događaja. Ispred marketa su gužve, a da ne bi došlo do rizičnog kontakta, dozvoljava se ulazak samo po par kupaca. Ne mogu se kupiti rukavice, maske i antibakterijski sapuni, gelovi.
,,Otkazani su brodovi i avioni koji povezuju Italiju sa Crnom Gorom. Ja sam imala priliku da se vratim posljednjim avionom ali nisam to uradila jer mi je to djelovalo kao veći rizik nego da ostanem u kućnom ‘pritvoru’’. Naši ljudi koji su uspjeli da se vrate kući nisu pregledani, iako su to htjeli”, priča.
,,U početku smo samo posmatrali, a neki i ismijavali situaciju i ponašanje sjevernog dijela Italije, ali sada smo skoro na istom. Na ulicama nema nikoga, ljudi drže distance. Sve je jako tužno. Ljudi se u Bariju pridržavaju pravila. Nema panike i haosa. Sigurnije je ostati kući i raditi ono što stručnjaci preporučuju u nadi da će se smiriti situacija”, zaključuje Sofija Novaković.
Predrag NIKOLIĆ
SA STRESOM TURISTIČKU SEZONU
Čeka nas neizvjesna i stresna turistička godina
,,Potvrđuje se da je turizam najkvarljivija roba koja registruje sve potrese. Imamo masovna otkazivanja ugovorenih grupnih dolazaka iz inostranstva. Za ovaj mjesec otkazani su svi ti dolasci, a 80 odsto za april. Već sada možemo zaključiti da će predsezona biti katastrofalna”, kaže za Monitor budvanski hotelijer Dragan-Purko Ivančević.
On ističe da se to desilo nakon što je otkazan najvažniji svjetski sajam turističke industrije, Međunarodna berza u Berlinu (ITB), koja se tradicionalno održava početkom marta. Ove se godine u najvećem gradu Njemačke očekivalo oko deset hiljada izlagača iz više od 180 zemalja. U 54 godine dugoj povijesti sajma, prvi put je on otkazan.
Ni terorizam, ratovi, bezbjedonosne prijetnje, cunami, epidemija SARS-a ili ebole nijesu ni izbliza zakomplikovale turistička kretanja kao korona virus. Procjena je da bi korona virus mogao ove godine uticati na pad prihoda od potrošnje na grupna putovanja za čak 37 odsto!
Ogromnu štetu pretrpjela je crnogorska hotelska grupacija koja je za ovu godinu imala ugovorenih 150.000 noćenja turista iz Kine. Prošle godine je Crnu Goru posjetilo oko 80.000 gostiju. Odličan trend dolazaka kineskih gostiju u našu zemlju biće drastično smanjen.
Iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore su saopštili da, ipak, nije sve izgubljeno što se tiče tog velikog tržišta. ,,Grupe kineskih gostiju predviđene za februar, odložene su za maj” navode iz NTO CG.
Direktorica te institucije Željka Radak-Kukavičić smatra da je važno zajednički prepoznati na kojim tržištima je potrebno preduzeti dodatne marketinške aktivnosti.
Turistički radnici i oni koji direktno ili indirektno ostvaruju dobit od ove privredne grane nadaju se da će se do početka glavne sezone situacija popraviti kako na regionalnom tako i na globalnom nivou. Tokom jula, avgusta i septembra u Crnoj Gori se ostvari oko tri četvrtine noćenja i prihoda.
,,Širenje koronavirusa je mač sa dvije oštrice: ako se zaustavi u narednih mjesec i po-dva, možda nam dođe više turista nego lani, jer bi mogli doći i oni koji su odustali od azijskih destinacija. Ali, ako ne bude zaustavljeno širenje virusa sigurno će sezona bila ugrožena”, kaže vlasnik suvenirnice u budvanskom Starom gradu Marko Mirković.
I na ulcinjskoj rivijeri svi sa nevjericom očekuju buduće sedmice. ,,Korona virus ima određenog uticaja na trenutna turistička kretanja u našem gradu, a što se tiče glavne sezone, nemamo još slučajeva otkazivanja rezervacija. Primjetno je tek da je buking usporen u odnosu na period prije nego je kriza sa korona virusom buknula”, kaže direktor Turističke organizacije Ulcinj Fatmir Đeka.
Najveću štetu su do sada pretrpjeli organizatori izleta, putničke agencije, nacionalni avioprevoznik…
Na ranjivost male crnogorske privrede ukazala je i Centralna banka Crne Gore. ,,U skladu sa daljim razvojem situacije, CBCG je spremna da, ukoliko se za tim ukaže potreba, preduzme odgovarajuće ciljane mjere koje ima na raspolaganju, kako bi se, uticalo na smanjenje ovih rizika”, saopšteno je iz te institucije.
Ivančević ističe kako je neshvatljivo da Vlada i ostali državni organi još nijesu saopštili mjere i podsticaje za turističku privredu koja čini četvrtinu crnogorskog BDP-a.
,,To su preliminarno učinile sve zemlje u okruženju”, kaže Ivančević. On navodi da pravi izazovi tek slijede. ,,Crnogorski turizam se suočava sa masovnim odlivom kadrova, pa je veliko pitanje ko će na stručan način sanirati štetu koja je učinjena i ko će ubuduće kreirati poslovnu politiku hotelskih i turističkih kompanija”.
I u konsultantskoj kući Fidelity consalting smatraju da svaka država čija je vitalna grana industrije ugrožena mora imati spreman odgovor na ovakve krize koje prijete da desetkuju turističku privredu u dužem roku. „Za sada nemamo niti jednu reakciju o mogućim uticajima korona virusa na našu turističku privredu Dodatno, kroz efekat ‘prelivanja’ pada broja turista na ostale privredne grane, ogoliće se dobro poznata osjetljivost crnogorske ekonomije na eksterne šokove: padaće svi proizvodi i prateće usluge koji su direktno i indirektno povezani sa turizmom, država će prihodovati manje poreza, kompanije će optimizovati kroz smanjenje plata i broja radnih mjesta, kupovna moć stanovništva će dodatno opadati, što će za rezultat efektuirati usporavanjem naše ekonomije“, tvrde iz te konsultantske kuće.
Neki ugledni ekonomisti procjenjuju da nakon ove krize svjetska privreda više neće biti ista. Šta će biti i sa crnogorskom ekonomijom još ne znamo, ali je već izvjesno da niko više ne pomišlja da će se u martu i aprilu na Crnogorskom primorju ostvariti značajniji turistički promet.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice