OKO NAS
KONTROVERZE RAZVOJA SJEVERA – MALE HIDROELEKTRANE: Siromašni bogataši

Objavljeno prije
1 godinana
Objavio:
Monitor online
Okvirna predstava o dobiti pojedinih vlasnika MHE mogla se dobiti u vrijeme pandemije koronavirusa kada su, Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti, skupa donirali 401.593 eura. To je bio, kako su saopštili, prihod ostvaren u februaru mjesecu 2020. godine
Kada bi svih deset malih hidroelektrana (MHE) na teritoriji opštine Andrijevica koje su u privatnom vlsništvu bile opštinske, to bi bila jedna od najbogatijih opština u Crnoj Gori sa prihodom i budžetom koji bi godišnje iznosio oko četiri miliona eura. I ne bi im trebala sredstva iz egalizacionog fonda. Sadašnji budžet opštine Andrijevica planira se na oko dva i po miliona, a prihod od koncesija na vode za male hidrocentrale donosi oko deset odsto tog budžeta.
Sekretar za finansije Opštine Andrijevica, Stojan Mitrović, objašnjava da osim toga postoji i prihod od poreza na nepokretnosti, koji takođe nije beznačajan. „Kada planiram budžet računam sa oko 300 hiljada eura koje će pripasti Opštini, odnosno šest odsto od koncesija na vode za male hidroelektrane. Naravno, najbolje bi bilo da su sve te centrale državne ili opštinske, ali šta je tu je, i to treba maksimalno naplatiti i iskoristiti u korist građana.“
Mitrović dodaje da na teritoriji opštine Andrijevica ima deset malih hidrocentrala koje su u privatnom vlasništvu, kao i jedna opštinska, kojom gazduje preduzeće JP Vodovod. „Osim toga, na teritoriji Berana hidrocentrale u vlasništvu kompanije Hidroenergija Montenegro, Jelovica 1 i Jelovica 2, kao i jedna u selu Šekular, nalaze se na vodotocima koji pripadaju objema opštinama, tako da dijelimo prihode i od te tri male hidrocentrale po pola.“ Prema njegovim riječima, mjesečni prihod od koncesija zavisi od vodostaja, pa u ljetnjim mjesecima iznosi negdje oko šest hiljada eura, dok u mjesecima većih vodostaja taj prihod je na teritoriji opštine Andrijevica iznosi oko 35 hiljada eura.
Sekretar za finansije dodaje da se koncesije naplaćuju preko ministarstva finansija, i da 70 odsto pripada lokalnim saoupravama, 30 odsto ide u državni budžet. „Tu je značajna stavka porez na nepokretnosti, gdje se naplaćuje jedan odsto od vrijednosti male hidrocentrale. Vlasnici su do sada prikazivali samo vrijednost objekta, a ne i mašina, a mi smo vidjeli jednu presudu u korist opštine Berane gdje je presuđeno da se taj procenat računa u ukupnoj vrijednosti sa opremom“, kaže Mitrović i objašnjava
da ako jedna centrala vrijedi milion eura, a neke vrijede i više, jedan posto iznosi 10 hiljada eura. „Ako imamo deset malih elektrana u Andrijevici, to je minimum dodatnih stotinu hiljada eura, što ćemo ubuduće da gledamo da naplatimo na taj način“ – najavljuje Mitrović.
Deset hidrocentrala ne teritoriji ove sjeverne opštine su u privatnom vlasništvu sa koncesijama koje su im izdate na 30 godina. U tom periodu projekcija njihove zarade je oko 120 miliona eura, od čega bi svega devet miliona ostalo u opštinskom budetu. Ipak, u Opštini Andrijevica ocjenjuju da je procenat od šest odsto na koncesije na vode za male hidrocentrale za koji su se oni izborili dosta dobar, što nije slučaj u svim sjevernim opštinama, jer se u nekima kreće svega 0,5 odsto.
Posao izgradnje i gazdovanja MHE na sjeveru donosi laku i veliku dobit vlasnicima, dok lokalno stanovništvo od toga nema veće koristi. “Mislim da oni to što plate stražare i radnike na održavanju zarade za jedan dan, posebno u ovom dijelu godine kada su vodostaji veliki i veliki prihod od struje”, kaže jedan od mještana Šekulara. On je sračunao da četiri hidrolektrane u tom selu, gdje je napravljen pravi ekocid jer je kompletna Šekularska rijeka stavljena u cijevi i više praktično ne postoji, zapošljavaju po tri stražara, kao i četiri osobe koji rade na popravkama i održavanju. Od toga su dva fizička radnika i dva inženjera, ali oni pokrivaju i održavaju ne samo MHE u Šekularu, već i one u Lubnicama. Na prostoru mjesnog centra Lubnice zaposleno je oko 24 stražara i jedan radnik koji obilazi i kontroliše stražare.
Okvirna predstava o dobiti pojedinih vlasnika MHE mogla se dobiti u vrijeme pandemije koronavirusa, kada su, Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti, skupa donirali 401.593 eura. To je bio, kako su saopštili, prihod ostvaren u februaru mjesecu 2020. godine. U toj donaciji su učestvovale kompanije Hidroenergija Montenegro iz Berana sa 186.600 eura, Kronor iz Podgorice sa 90.403 eura, Hydro Bistrica iz Podgorice sa 41.300 eura, Igma Energy iz Andrijevice sa 32.117 eura, Synergy iz Podgorice sa 30.000 eura, Nord Energy iz Andrijevice sa 18.673 eura i Simes inženjering iz Podgorice sa 2.500 eura.
Donacije NKT iz Andrijevice su tada dali Igma Energy i Nord Energy. Dok se za drugopomenutu kompaniju nije mogao naći podatak na koga se vodi, za prvu se sa sigurnoću zna da joj je vlasnik Igor Mašović. On je, prema donaciji, u fenbruaru te godine zaradio više od 32 hiljade eura. Važna činjenica je, međutim, da je Mašović u tom trenutku imao samo dvije male hidrolektrane, Bradavac i Pješivska Rijeka, dok je sada vlasnik ili suvlasnik u preko deset malih hidrolektrana. Sada kada je stavio u funkciju ostale hidrolektrane, godišnje, kao što se može vidjeti, prihoduje višemilionske iznose.
I Hidroenergija Montenegro sada na teritoriji Berana ima deset malih hidroelektrana. I sigurno na godišnjem novou ne manje od četiri miliona zarade. Poslije više od dvadeset promjena u centralnom registru, njeni vlasnici su Oleg Obradović sa 40 odsto i Ranko Radović sa 60 odsto vlasničkog udjela. Radoviću, koji je do tada bio izvršni direktor, za male pare su vlasništvo ustupili Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, nekadašnji partneri iz kompanije Bemaks.
Podgorički Kronor vlasnik je malih hidrolektrana u Plavu. Monitor je pisao o tome kako je Kronor te dvije male hidrolektrane 2016. godine, bez ikavih posljedica, izgradio u srcu Nacionalnog parka Prokletije i da je njihov prihod veći od budžeta Opštine Plav.
Ne treba zaboraviti da proizvođačima energije iz MHE građani Crne Gore kroz subvencije na računima za struju, svake godine daju oko dvadeset miliona eura. Nije zato čudno što je devet njih odmah pokrenulo sudske sporove, čim je Vlada Zdravka Krivokapića raskinula ugovor za deset koncesija. Privredni sud je već donio dvije prvostepene presude u njihovu korist u vrijednosti oko milion eura, a pred Osnovnim sudom u Podgorici američkom državljaninu kosovskog porijekla, Fljorinu Krasnićiju, prvim vještačenjem utvrđena je izgubljena dobit u iznosu od čak 21,5 miliona eura. To je više od osam godišnjih budžeta Opštine Andrijevica.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand
-
100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči
-
VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati
-
PRED 31. GODIŠNJICU ZLOČINA U ŠTRPCIMA: Otmica istine u produženom trajanju
-
BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu
-
KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato
Izdvojeno
PROTESTI CETINJANA: Odgovori i odgovornost i dalje izostaju

Objavljeno prije
4 danana
18 Aprila, 2025
Cetinjani ukazuju da institucije i dalje ćute i pozivaju na temeljnu istragu propusta i odgovornosti za dva masovna ubistva u tom gradu. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću
Cetinjani i malobrojni građani drugih gradova već tri mjeseca po kiši i snijegu blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica – Cetinje noseći transparente na kojima su ispisana imena nedužno ubijenih Cetinjana, ali i poruke – „Ne tražimo osvetu, tražimo odgovore“, „Markov i Mašanov zakon, štit a ne prazna obećanja“, „Da nam đeca žive bezbjedno“… Traže odgovore zbog masovnog ubistva koje je prvog januarskog dana počinio njihov sugrađanin Aco Martinović ubivši 11 osoba prije nego je presudio sebi, ali i zbog zločina koji je dvije i po godine ranije na Cetinju počinio Vuk Borilović kada je u monstruoznom pohodu ubio desetoro. U oba masovna ubistva stradala su i djeca – na Medovini su ubijena dva dječaka Marko i Mašan, a krvavog prvog januarskog dana Janko i Vukan.
Protestanti ukazuju da institucije i dalje ćute i pozivaju na temeljnu istragu propusta. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću.
„Nijesmo ođe da ćutimo. Ođe smo jer nas boli. Bole nas ožiljci na srcu od 12. avgusta i 1. januara. Boli jer između ta dva masakra ništa nije urađeno da bismo mi živjeli bezbjednije. Naši protesti su i vapaj. Za pravdu, za istinu, za odgovornost. Naši zahtjevi su odavno svima poznati. Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor od onih koji su morali da reaguju. Makar jednim saopštenjem – pojašnjenjem šta se zapravo desilo. Je li zakazalo zdravstvo, tužilaštvo, sudstvo, policija, ili su u pitanju neki propusti u komandnoj odgovornosti? Samo huk tišine – to doživljavamo kao ignorisanje Cetinja i građana Crne Gore. To vrijeđa žrtve ova dva masakra – poručio je Bajko Stanojević.
Prije tri dana građani Cetinja uputili su otvoreno pismo čelnicima cetinjske opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima. Pismom su zatražili istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da Martinović i Borilović „slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba“.
„ Tri mjeseca svakodnevno, mi koji osjećamo potrebu za time, stojimo na Kruševo ždrijelo – Belveder, pokušavajući da skrenemo pažnju svima Vama koje smo birali, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, da smo samo zbog nestručnosti i neažurnosti, da ne kažemo nešto teže dok se ne dokaže, doživjeli dvije velike tragedije u našem gradu, navodi se u pismu.
Naglašavaju da tri mjeseca odgovora sa državnog nivoa nema, što, kako navode, manje boli od činjenice da na blokadama nema ni odbornika koje su birali . Pozvali su ih da se u nedjelju kao sugrađani pridruže protestu.
„Ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati na Kruševo ždrijelo – Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod! Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestonice, sve odbornike Prijestonice, preśednika i potpreśednike Prijestolnice“, poručili su.
Nekoliko dana ranije, prošlog petka, u Prijestonici je odražna vanredna sjednica Skupštine na kojoj joj je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio da su svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja bili pokušaj da se dobiju odgovori na nezamislive tragedije.
„Međutim, da bi se zaista stvorio sistem otpornosti potrebna je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da zaključci Skupštine Prijestonice ne ostanu mrtvo slovo na papiru – poručio je Đurašković.
On je podsjetio je da je Skupština Prijestonice nakon tragičnog događaja početkom ove godine donijela niz zaključaka sa jasnim ciljem da se slična tragedija nikada više ne ponovi.
„Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti – ćutanje“, kazao je Đurašković.
Za skoro tri godine, od prvog masovnog ubistva na Cetinju uslijedio je samo jedan optužni prijedlog. Sredinom marta, cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Olivere Krivokapić i to zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina. Optužni prijedlog je, kako navode u saopštenju, protiv okrivljene, koja je bila i ovlašćeno lice za vođenje upravnog postupka, podnijet pred Osnovnim sudom u Cetinju, a zbog propusta u vršenju službe. Istog dana Krivokapić je podnijela krivičnu prijavu protiv tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva.
– Optužni predlog je neosnovan – što će se u postupku lako dokazati. Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled – navela je Krivokapić.
Sredinom januara premijer Milojko Spajić putem društvenih mreža objavio je informaciju da se sastao i razgovarao sa Majom Ljiljanić Popović, inicijatorkom “Markovog i Mašanovog zakona”, o važnim izmjenama u regulisanju posjedovanja oružja – strožim uslovima i kontrolama i kraćem trajanju dozvola, rigoroznijim kaznama za nelegalno oružje.
Spajić je rekao i da su kontaktirani američki partneri, kako bi im FBI napravio analizu obje tragedije na Cetinju i da su dobili pozitivan odgovor sa političkog nivoa. Da li je urađena analiza i šta se u njoj navodi nije poznato.
Uslijedilo je raspisavanje, javni poziv za javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakona o oružju i municiji Markov i Mašanov zakon, koji je trajao do 24. februara. „Novi zakon stupa na snagu gdje će držanje, a posebno nošenje neobilježenog oružja biti najdrakonskije kažnjeno u Evropi, najavio je Spajić sa konferencije odražne 4. januara i poručio da prema tim ljudima neće biti milosti.
Početkom aprila objelodanjeno je da drakonske kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, koje je Vlada obećala nakon masakra na Cetinju kada je ubijeno 13 ljudi, ipak neće biti toliko oštre.
Umjesto plana da za nedozvoljeno držanje oružja kazna bude godinu zatvora, to biti pola godine, dok za neovlašćeno nošenje oružja umjesto predloženih od tri do 10 godina, kazna biti od dvije do osam godina.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKIJALIŠTA CRNE GORE IZMEĐU GUBITAKA, SMJENA I NEIZVJESNOSTI: Pred kolapsom bez nove državne finansijske injekcije

Objavljeno prije
4 danana
18 Aprila, 2025
Nakon višemilionskih gubitaka i loše zimske sezone, državno preduzeće Skijališta Crne Gore suočilo se sa smjenom izvršnog direktora, optužbama za netransparentno poslovanje i sve dubljom finansijskom krizom. Sindikat traži hitnu reakciju Vlade kako bi se, tvrde, izbjegao potpuni kolaps firme, koja je zavisnik od državne pomoći
Pored nedostatka snijega i višemilionskih gubitaka, minulu zimu u državnom preduzeću Skijališta Crne Gore obilježili su brojni, brižljivo skriveni sukobi između Odbora direktora (OD) i sada već bivšeg izvršnog direktora Đura Miloševića. U iščekivanju da Vlada još jednom obezbijedi novčanu pomoć kako bi zaposleni u Ski centru Kolašin 1600, koji posluje u okviru SCG, primili zarade ovog i narednih mjeseci, OD je odlučio da razriješi Miloševića. I ta odluka je prošla bez saopštenja i zvaničnog obrazloženja, kao i bez objašnjenja razloga za imenovanje Bojana Medenice za novog izvršnog direktora SCG. On je do sada bio rukovodilac Ski centra Kolašin 1600.
Iako to nijesu javno saopštili, doskorašnjem direktoru, kojem je mandat trebalo da traje do kraja godine, članovi OD zamjerili su više stvari, što je dokumentovano u zapisniku u koji je Monitor imao uvid. Između ostalog, navodi se da Milošević “duže vrijeme kontinuirano nije poštovao odluke OD, prvenstveno pravilnike o načinu korišćenja službenih automobila i o službenim putovanjima u inostranstvo”. Ti akti su, kako je objašnjeno u zapisniku, doneseni radi kontrole i smanjenja finansijskih troškova u društvu. Podsjećaju i da je za deset mjeseci prošle godine potrošeno čak 6.325 litara goriva.
“OD nije imao nikakav uvid u potrošnju goriva za zaposlene u upravi društva, tj. nije imao uvid u putne naloge, pri čemu se nije vodila nikakva evidencija utroška goriva. Takođe, iz bilansa stanja i uspjeha iz 2022. godine, primijećena je velika potrošnja po pitanju isplate dnevnica za službena putovanja, u iznosu od 18.659 eura. Takođe, u 2023. godini, potrošnja na dnevnice za službena putovanja iznosila je 8.448,30 eura. Nijesmo dobili obrazloženja gdje se putovalo, odnosno na koju vrstu službenih putovanja su trošena ova sredstva”, konstatovao je OD.
Milošević, navodno, nije redovno obavještavao OD o finansijskom stanju u državnom preduzeću na čijem je čelu bio. Bivšem direktoru zamjereno je i što nije blagovremeno djelovao po pitanju sanacije žičare K7, koja je još u proljeće minule godine oštećena radovima investitora na Planinskom centru Kolašin 1450, zbog čega taj šestosjed još nije u funkciji. Za razrješenje Miloševića, koji tokom minule sedmice nije odgovarao na pozive i poruke Monitora, jednoglasno su glasala sva tri člana OD-a.
Slična situacija desila se i usred zimske turističke sezone 2023/24, kada je tadašnji OD smijenio Miloševića, a dva dana kasnije, članove OD koji su donijeli tu odluku, razriješila je Vlada. Nakon toga, nastavile su se nesuglasice i sa novim OD-om, ali, takođe, daleko od očiju javnosti.
Prije posljednjeg Miloševićevog razrješenja, promijenjen je i Statut preduzeća, u dijelu koji se odnosi na kvalifikacije potrebne za poziciju direktora. Na toj poziciji ubuduće može biti lice sa VI nivoom nacionalnih kvalifikacija i najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim pozicijama. Medenica zadovoljava te uslove. Za Monitor nije želio da komentariše razloge razrješenja prethodnika, ali je najavio nekoliko aktivnosti koje bi, kako tvrdi, trebalo da doprinesu boljoj finansijskoj situaciji u preduzeću.
Prema njegovim riječima, prvi korak će biti revizija u SCG, kako bi se “precizno utvrdili svi finansijski izazovi, ali i našli načini za njihovo rješavanje”. Najavljuje i plan reorganizacije koji će predstaviti Vladi.
“Prije svega, treba da vidimo gdje se tačno nalazimo u finansijskom smislu. Naravno, prioritet je da se zaposlenima obezbijede zarade za ovaj i naredne mjesece. Vladi ćemo predložiti plan reorganizacije, ali i predočiti kako namjeravamo da uštedimo. Ima mnogo prostora za uštedu, ali i za zaradu, posebno kada je riječ o marketingu. Aktivno pripremamo ljetnju turističku sezonu, a vrlo je vjerovatno da će već narednog mjeseca početi akcija prodaje loyalty ski pass-ova po vrlo povoljnim cijenama. Ima još mnogo ideja koje treba analizirati, a zatim i početi realizaciju. Određena zaduženja imam i od OD-a”, kazao je Medenica za Monitor.
Između ostalog, OD je novog direktora zadužio i da “nastavi da aktivno prati tužbene zahtjeve i sudske postupke koji su u toku i da blagovremeno podnosi regresne tužbe u zakonskom predviđenom roku za izgubljene dobiti društva”. Dobit su Skijališta izgubila, tvrde, “ zbog pogrešnog rada razriješenog izvršnog direktora”.
Medenica najavljuje i aktivan rad na projektu koji bi za narednu zimu obezbijedio “bar osnježavanje staza koje pripadaju novim ski liftovima ‘sidro’ i ‘tanjir'”. Medenica se sprema i za sastanak sa Sindikalnom organizacijom Ski centra Kolašin 1600. Kako u sindikatu kažu za Monitor, od Vlade i Ministarstva turizma očekuju “brz i precizan program izlaska iz krize i jasnu dinamiku isplata zarada radnika”. Na taj način, objašnjavaju, preduzeće bi zadržalo stručne i iskusne radnike.
“Smatramo da očuvanje zimskog turizma predstavlja strateški interes Crne Gore, te da je podrška Vlade i Ministarstva turizma u ovom trenutku od ključnog značaja, ne samo za radnike Ski centra, već i za čitavu lokalnu zajednicu i turističku privredu. Glavne zabrinutosti radnika u vezi sa trenutnom situacijom odnose se prvenstveno na njihovu egzistencijalnu sigurnost i stabilnost njihovih radnih mjesta”, objašnjavaju u Sindikalnoj organizaciji.
Sindikat je u svom nedavnom saopštenju poručio da se “veliki broj zaposlenih u Ski centru nalazi u teškoj finansijskoj situaciji jer su kreditno zaduženi”. U značajnom broju slučajeva, podsjećaju, plata iz skijališta predstavlja jedini izvor prihoda u domaćinstvu, pa je “svaki prekid ili kašnjenje u isplati zarada direktna prijetnja njihovoj osnovnoj egzistenciji”.
Podršku Vlade vide u “nekom vidu pozajmice, kredita ili povećanja osnivačkog uloga”. Vlada je početkom novembra prošle godine donijela odluku o dodjeli nepovratne finansijske pomoći u iznosu od 100.000 eura SCG. Kako je tada saopšteno, riječ je o sredstvima neophodnim za redovno poslovanje preduzeća, s obzirom na gubitke tokom sezone 2023/2024. godine. Vlada je tom društvu u aprilu prošle godine takođe odobrila pomoć od 200.000 eura, kako bi isplatili zarade za taj mjesec.
Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) obavila je 2023. godine ispitni postupak u vezi s novcem koji je izvršna vlast dala toj državnoj firmi od 2017. do 2021. godine i donijela zaključak da je taj vid podrške bio usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći. AZK je ispitivala zakonitost pomoći koju su SCG dobila 2017. godine (blizu 13 miliona eura), zatim 2018. godine (250.800), 2019. godine (oko 650.000), te naredne dvije godine po 1,13 i 1,5 miliona eura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MATA KANKARAŠA: Gimnazija kažnjava zbog javne riječi

Objavljeno prije
1 sedmicana
11 Aprila, 2025
Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala profesora matematike Mata Kankaraša zbog televizijskog gostovanja. Uz obavezu da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom
,,Ja sam samo govorio javno ono što ostali govore tajno u Gimnaziji”, kaže za Monitor Mato Kankaraš, profesor matematike u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobodan Škerović”. Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala Kankaraša zbog televizijskog gostovanja u vrijeme dok je ta ustanova bila u žiži javnosti.
Gimnazija je krajem prethodne godine imala punu medijsku pažnju, nakon otkrivanja seksualnog uznemiranja učenice od strane profesora Radomira Čečovića. Slučaj je okončan tako što je profesor ostao bez posla, a direktorica Gimnazije Biljana Vučurović razriješena zbog nepostupanja u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice.
Neposredno prije razrješenja direktorice, Kankaraš je govorio na ETV o stanju u Gimnaziji. Nakon tog gostovanja Vučurović, tada već bivša direktorica, podnosi inicijativu kojom traži da se pokrene disiplinski postupak protiv Kankaraša jer je u TV nastupu povrijedio njen ugled i dostojanstvo.
U obrazloženju se navodi da je Kankaraš govoreći o tome da je direktorica pogriješila jer je svojim postupcima pogoršala svoju sitruaciju, kazao: ,,Možda bi mogla da sačuva malo više obraza nego kako je učinjela”. Problematizuje se i to što je Kankaraš izjavio ,,…kako jedna majka može da bude tako otuđena od te stvari. Ako bih ja imao šćer i da je sad pošaljem u školu, hoće li jedan od pedeset godina da je smara kada završi tu školu, bi li ja bio srećan? To je odvratno… ko bi to mogao da prihvati… čovjek tako ne bi sa prostitutkom”. Vučurović navodi da su ovim pređene sve granice socijalno primjerenog ponašanja, analizirajući njen privatni život, nje kao majke, nanoseći štetu kako njoj, tako i ugledu njenih ćerki i njene porodice.
Kankaraš je pred disciplinskom komisijom izjavio da je zbog subjektivnog osjećaja tadašnje direktorice škole svojim izjavama povrijedio njen ugled i čast to mogao biti osnov za pokretanje sudske parnice radi naknade štete zbog povrede časti i ugleda.
Umjesto suda, odlučila je Gimnazija.
Posljednjeg dana marta, vd direktor Gimnazije Zoran Pejović donosi odluku kojom je Kankaraš odgovoran za težu povredu radne obaveze jer je u TV emisiji vrijeđao kolege i tadašnju direktoricu Vučurović. Izrečena mu je novčana kazna u visini od 20 odsto mjesečne zarade za mjesec mart.
U odluci se navodi i da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom.
Kankaraš je u emisiji naveo da su profesori koji su na pres konferenciji aplaudirali tadašnjoj direktorici ,,njeni poltroni”. Kritikovao je elitizam i ranija saopštenja i javne nastupe u kojima se navodi da je podgorička Gimnazija najvažnija javna ustanova u Crnoj Gori: ,,Kao da je to škola koja je nesposobna da iškoluje nesposobnog ili nepismenjakovića! Iako ja iz svojih generacija i generacija koje trenutno školujem znam… koji kada maturiraju ne bi mogli dvije svezati! Ako vi završite ovu školu ne znači da ste vi nešto pretjerano… ja nemam takvo mišljenje, a volim je jer je bila moja škola, ali ne mogu da rečem da je bolja i da će svako iz ‘Slobodan Škerović’ biti bolji nego iz ostalih gimnazija”.
Kankaraš koji je u Gimnaziji zapošljen od februara 2023. kaže da je i ranije zbog svojih javno izrečenih stavova putem društvenih mreža imao problema sa upravom Gimnazije. Kritikovan je i kada je u junu 2023. govorio na protestu ispred Ministarstva prosvjete, u organizaciji Prosvjetne zajednice, koji je održan zbog tadašnjeg skandala aminovanja masovnog prepisivanja maturanata.
Smatra da se takav način sprječavanja iskazivanja mišljenja od strane profesora i dalje baštini u Gimnaziji. U zapisniku sa disciplinskog postupka navodi se pitanje vd direktora – Da li je u redu da istupa u ime ustanove, a da za to nema ovlašćenje?
,,Ne radi se o ANB-u pa da otkrivam tajne podatke, već javnim nastupom iznosim svoj stav. Ničim nema propisano da moram tražiti saglasnost”, kazao je Kankaraš.
„Zbog iznošenja vrednosnog suda u javnosti izrečena mi je gotovo ista kazna kao Čečoviću zbog slanja poruka gnusne sadržine dojučerašnjoj učenici“, ocijenio je Kankaraš.
„Ovakav neslavni i neočekivani rasplet dovodi me do toga da preispitam izbor svog radnog mjesta. Ne znam kako sebi da ovo objasnim osim da je urađeno kako bi se namirio onaj dio kolektiva koji je gravitirao oko bivše direktorice i koji prema meni već gaji veliki animozitet. To nije pošteno”, napisao je Kankaraš na svoj Fejsbuk profilu.
On najavljuje da će se na ovu odluku žaliti Agenciji za mirno rješavanja sporova, a ukoliko se spor ne riješi mirnim putem cijeli slučaj će završiti pred Osnovnim sudom u Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


O Filipu Davidu, prosvjetitelju

IN MEMORIAM – MARIO VARGAS LJOSA: Božanski talentovani pripovjedač

SAFET SIJARIĆ “LJUBAV NA MILJACKI”: Roman o ljubavi koja prkosi smrti i pamćenju koje pobjeđuje zaborav
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa
-
IN ENGLISH1 sedmica
Government Summons Ambassadors for Consultations and Instructions: A Foreign Policy Tightrope
-
IN ENGLISH1 sedmica
TWILIGHT OF MONTENEGRIN INTERESTS IN AMERICA: Prayer Breakfast Instead of Real Diplomacy
-
Izdvojeno4 sedmice
VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku
-
DRUŠTVO2 sedmice
MUKE TRETMANA OTPADNIH VODA: Projekti koje prate predrasude i loša iskustva
-
FOKUS2 sedmice
ZARADE U PRAVOSUĐU: Vrh i preko četiri hiljade, ostali duplo manje
-
INTERVJU4 sedmice
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje
-
SVIJET2 sedmice
SLUČAJ MARIN LE PEN: Za desnije sjutra