Povežite se sa nama

MONITORING

Kontrola štete

Objavljeno prije

11 godina

na

darko-pajovic

Prutom po vodi je udario Milo Đukanović, kad je aferu Snimak proglasio završenom. Ukorili su ga evropski zvaničnici. Vladajućoj partiji ne ide najbolje ni u skupštinskoj radnoj grupi koja prebira izborne zakone.

Peter Stano, portparol evropskog komesara za proširenje Štefana Filea, komentarišući Đukanovićevu objavu da je Snimak završen, kazao je kako Evropska komisija očekuje da se tom pitanju posveti dužna politička i pravna pažnja. ,,Mogu da ponovim da nije na nama da propisujemo šta treba da se uradi. EK je u izvještaju o napretku bila jasna u pogledu važnosti tog pitanja, budući da je ono povezano sa borbom protiv korupcije”.

Nevoljno, Đukanović se o Snimku još jednom izjasnio. „Već sam kazao na tu temu sve što sam imao. Prema tome – tačka. Na tu temu neka se bavi onaj ko želi da se bavi. Evo možda jedna rečenica, da bismo bili sigurni da su svi dobro razumjeli ono što sam rekao – politički, taj proces je završen. Pravosudno, svako radi svoj posao”, rekao je Đukanović u Beranama.

Jeste rikverc, ali smještajući Snimak u naručje pravne države Crne Gore Đukanović računa da će ta zavjetrina obezbjediti odugovlačenje koje po ovdašnjim pravilima često znači zaborav. Drugo – predstavljanje Snimka kao isključivo pravne stvari za vlast je zgodno jer je, prema tvrdnjama više pravnika, riječ o slučajevima gdje je teško terencima dokazati krivicu. Nema sumnje da bi za ovdašnje tužilaštvo valjan dokaz za, na primjer, partijsko zapošljavanje, bio jedino konkurs na kojem piše da u okviru dokumentacije treba dostaviti partijsku knjižicu. Na kraju, ako se baš bude moralo, pravosuđe bi moglo da pronađe nekog sitnog krivca, toliko da se njime može mahati. Moderno se to zove kontrola štete. Suđenje za direktno planiranje, podstrekivanje i organizovanje krivičnih djela protiv temelja ustava, budemo realni, dok je ove vlasti, nije na vidiku.

U međuvremenu, saznalo se i ko je redakciji Dana dao audio-snimke sa sjednica DPS-a. „Ja sam lično Nikoli Markoviću dao audio-snimke sa sjednica DPS-a. Uradio sam to kao odgovoran građanin kome je bila dužnost da ono što je protivzakonito stavi na uvid cijeloj crnogorskoj javnosti”, kazao je predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović.

DPS je ocijenio da je ,,priznanje” lidera Pozitivne potvrda je da je ,,takozvana afera Snimak” politički iskonstruisana za kratkoročnu upotrebu uoči predsjedničkih izbora ,,kako bi se nanijela šteta Crnoj Gori na međunarodnom planu”. Optužili su Pajovića da bi htio da zabrani da se ,,slobodno priča i misli”.

Snimak je nastavio da govori sam za sebe. Dan je objavio podatke Istraživačkog centra MANS-a koji upućuju na sumnju da je uoči prošlogodišnjih parlamentarnih i ovogodišnjih predsjedničkih izbora prijestonica Cetinje koristila „pljevaljski recept” za kupovinu glasova kroz podjelu jednokratnih socijalnih naknada. Prema ocjeni MANS-a, to je dodatna potvrda da je riječ o organizovanoj šemi koju DPS sprovodi u više opština.

Prema podacima cetinjskog Sekretarijata za finansije u izbornom oktobru 2012. godine na ime jednokratne novčane pomoći isplaćeno ukupno 29.100 eura, što je deset puta više od sume isplaćene u septembru iste godine kada je dato ukupno 3.350 eura. U periodu od 5. do 18. oktobra 2012. 173 osobe pojedinačno su dobile od 50 do 150 eura, s tim što je jedan glas prosječno „kupovan” za 100 eura, izračunali su u Istraživačkom centru. Prema podacima koje su objavili Dan i MANS DPS je glasove na Cetinju kupovao i parama koje je u septembru isplaćivao na ime vremenskih nepogoda iz februara.

Pozitivna Crna Gora podnijela je Osnovnom državnom tužiocu na Cetinju krivičnu prijavu protiv nepoznatih osoba koje su u oktobru prošle godine, uoči parlamentarnih izbora, protivpravno omogućile isplate novčane pomoći.

Na račun DPS-a stigla je i optužba koja dodatno boli jer potiče od koalicionog partnera. Predsjednik odborničkog kluba SDP-a u plavskom parlamentu Enes Drešković optužio je rukovodstvo Doma zdravlja u Plavu da je mimo zakona zapošljavalo osobe za koje je zainteresovan ministar zdravlja Miodrag Radunović. Drešković tvrdi da se afera Snimak ponavlja u serijama, sa novim epizodama. ,,Po nalogu ministra zdravlja, bez oglasa, direktorki Javne ustanove Dom zdravlja Branko Zogović u Plavu bukvalno je naređeno da ministru mora poslati zahtjev u kojem traži saglasnost od resornog ministarstva da primi u radni odnos osobu koja je završila program stručnog osposobljavanja”.

Iz Plava je došao i snimak na kojem poslanik DPS-a Husnija Šabović objašnjava podmlatku partije kako će pet članova partije zaposliti u Nacionalnim parkovima. Nadahnuti govor Šabović je počeo odlučno: Mi moramo da pobjeđujemo. Mi moramo da zbijamo naše redove, da širimo redove… Pored obećanja, bilo je i prijetnji. Izvršni odbor partije će razmisliti o onima koji su dobili ,,benefite”, a bez opravdanja su odsutni sa omladinskog sastanka.

I dok se snimci odvijaju, rješavanje onoga što je na njima zabilježeno – ne mrda. Kad je, silom na sramotu, pod pritiskom međunarodne zajednice pristala da u Skupštini formira Anketni odbor i radnu grupu koja će se baviti vraćanjem povjerenja u izborni proces, vlast, naravno, nije ni namjeravala da nešto stvarno uradi. Sa Anketnim odborom završili su očas posla. Od partijskih zvaničnika saslušavanih u Skupštini javnost je mogla saznati samo kako izgleda nepodnošljiva lakoća laganja. Radna grupa kojoj je zadatak bio da sredi propise kako bi bilo vraćeno povjerenje u izborni proces radila je mnogo tiše, povremeno je izgledalo da će se oko nekih poboljšanja usaglasiti.

Ovih dana su predstavnici opozicije napustili rad u radnoj grupi, ne zna se hoće li se opet sastaviti.

Zapelo je kod identifikacije birača. ,,Kako se bliži kraj rada, DPS je vidno počeo da obesmišljiva ranije prihvaćena rješenja, pokušavajući da dovede u pitanje primjenjivost, najčešće se pozivajući na banalnosti – kako će nekom čovjeku iz Bobova biti to objašnjeno, i šta ako nestane struje i šta ako se neko razboli na dan izbora, kao da izuzeci nijesu do sad postojali”, objašnjava za Monitor zastupnica Demokratskog fronta Branka Bošnjak. Prema njenoj ocjeni, bilo je usaglašeno više rješenja koja su mogla umanjiti mogućnosti krađe na izborima.

Demokratski front je predložio da birači, prilikom glasanja, ličnu kartu ili pasoš provuku kroz uređaj sličan onom pomoću kojeg se u prodavnicama plaća karticom. Na ekranu bi se pojavila fotografija birača i njegovi podaci jer bi birački spisak bio umrežen sa registrima pasoša i ličnih karata. Nakon toga, bio bi odštampan odsječak koji bi potpisivali predstavnici pozicije i opozicije. Ostalo bi bilo kao i dosad – birač se potpisuje u knjizi i glasa. Iz MUP-a su kazali da je ovakvo rješenje izvodljivo. DPS je tražio da ministarstvo to i – napiše. ,,U tom pismu MUP je malo iskoplikovao rješenje oko glasanja putem pisma i DPS jedva dočekao da odustane, posto sve vrijeme teška srca prihvataju to rješenje”, kaže Branka Bošnjak. Po njenom mišljenju elektronska identifikacija je jednostavno rješenje. ,,Sve je to jasno, kao što je jasno da DPS-u ne odgovara kad je jasno, jer u mutnom najbolje love”.

Vjerovatno zato što bi im bilo mnogo da se pred svijetom pojave bez ikakvog rezultata u vezi sa Snimkom, iz DPS-a su počeli da pokazuju kooperativnost. ,,Dijaloga nema, ako ga neko napusti”, rekao je potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. Poslije je

kopredsjedavajući Radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces Milutin Simović kazao da je za DPS uslovno prihvatljiv predlog za elektronsku identifikaciju birača.

O uslovima za izbore u Crnoj Gori precizno govori detalj da su predstavnici radne grupe za izgradnju izbornog povjerenja razmotrili i gramažu papira glasačkog listića. Mora biti debeo da ne bi bio providan. To je mjera ovdašnjih slobodnih izbora.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo