Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kontra gole sile

Objavljeno prije

na

Lokalni izbori u Herceg Novom i Tivtu biće održani u subotu, 7. aprila. U Herceg Novom će, sa jedanaest lista, koliko se prijavilo za izbore, biti izabrano 35 odbornika. Građani će u Tivtu 33 odbornika birati sa deset izbornih lista. Na izborima 2008. u Herceg Novom SNP je osvojio 12, a DPS 11 mandata. Srpska lista imala je četiri, a SDP i PZP po dva odbornička mjesta. U Skupštini su bila i dva nezavisna odbornika. Opoziciona koalicija jedva se držala na okupu. Od jedanaest ovogodišnjih obborničkih lista najmanje sedam je onih koje računaju na glasove srpskih birača. Vlast računa da će konačno osvojiti Herceg Novi, opozicija da će ga zadržati. Vlast obećava prosperitet, opozicija ukazuje na dosadašnje promašaje državnih vlasti. SNP se preporučuje sloganom: ,,Novom snagom za naš Novi”, DPS kaže: ,,Mi možemo bolje”, Nova poručuje ,,Svoji na svom”, SDP je ,,Za drugačiji i bolji Herceg Novi”, DSS tvrdi: ,,Imaš za koga da glasaš, nismo svi isti”, PZP sugeriše ,,I ti voliš Herceg Novi” i tako dalje. Pravo glasa u Herceg Novom ima 25.566 građana.

U Tivtu je na prethodnim izborima DPS dobila 12, Srpska lista – pet, SDP – četiri, PZP i HGI po tri, SNP – dva i Liberalna partija i Demokratska srpska stranka po jedan mandat. Pregovori o formiranju vlasti tada su potrajali, u koaliciju su ušli DPS, SDP i HGI. Poslije je sve funkcionisalo mnogo lakše, jer je budžet opštine Tivat jedan od rijetkih u Crnoj Gori u kom je bilo viška novca. Predizborna ponuda u Tivtu uključuje poziv stranke penzionera ,,Glasajmo za sebe, vratimo pravo na život”, poruku HGI da su ,,Nikad kontra Tivta”, SDP kaže: ,,Dosljedno dalje”, a SNP ,,Zna se”. DPS se uzda u ,,Pobjedu kontinuiteta”. U biračke spiskove upisano je 11.288 ljudi, oni će izabrati 33 odbornika.

Nema viđene ministarske glave koja tokom kampanje za lokalne izbore nije prošetala Bokom. Obišli ovo, pogledali ono, obećali – ko šta stigne. Šetao je, dakako, i premijer. Bazenu u Herceg Novom, koji će kroz koji mjesec biti završeni, divio se i Predsjednik Crne Gore. Na primjedbe da je riječ o zloupotrebi koja je zakonom zabranjena, iz Vlade su odgovorili kako je riječ o redovnim i planiranim posjetama i kako je premijer obišao sve opštine, neke i po dva puta. U Zakonu o izboru odbornika i poslanika piše da javni funkcioneri, koje imenuje ili postavlja Vlada ili lokalna samouprava, kao i državni službenici i namještenici, ne mogu učestvovati u izbornoj kampanji. Koga briga.

Dodatni podsticaj toj prefinjenoj pojavi dala je poslanica Evropskog parlamenta Doris Pak koja je tokom sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje na kojoj su bili crnogorski i dio evropskih parlamentaraca rekla da se takve kampanje dešavaju i u njenoj zemlji, te da se ona ne bi ljutila ako bi vlada vodila kampanju na lokalnim izborima. Široko srce Doris Pak, ipak, nije u skladu sa bezbrojnim preporukama koje su tokom posljednja dva desetljeća stizale iz raznih evropskih institucija i koje govore da korišćenje državnih stvari u partijske svrhe nije dopušteno. U jednoj od preporuka, u tom smislu, piše: ,,Izbornom legislativom treba regulisati da su kandidati, koji su istovremeno i državni zvaničnici, dužni uzeti odustvo sa posla, kako bi se izbjeglo miješanje uloga za vrijeme kampanje i optužbe o zloupotrebi zvaničnih funkcija ili

državnih resursa”. Ljutila se Doris Pak, ne ljutila.

I oko novca za kampanju dešavale su se viđene stvari. Među donatorima hercegnovskom DPS-u u drugoj polovini marta, kako objavljuje Dan, prednjače lokalni partijski funkcioneri iz Rožaja i Nikšića. Još od prethodnih izbora se zna da DPS voli da tako pare malo proputuju. Svi darežljivi Rožajci novac su uplatili istog dana – 28. marta. Tako im došlo.

Ništa novo nema ni oko kupovina ličnih karata. Još na početku kampanje Pokret za promjene Herceg Novi objelodanio je imena pet osoba koje kupuju lične karte, ali i onih od kojih su isprave kupljene za 70 do 100 eura. Prijavu su proslijedili tužilaštvu. Tužilaštvo, k’o tužilaštvo, ćuti.

Ipak je, kao i obično, glavnu atrakciju predstavljao predsjednik DPS-a Milo Đukanović. Boku je pohodio više puta. Prilikom prvog ukazanja objasnio je da su se ,,umorili od dvanaestogodišnje vladavine SNP-a i njegovih koalicionih partnera u Herceg Novom”, da Herceg Novi ozbiljno zaostaje ,,u odnosu na razvoj koji se dogodio u Crnoj Gori” te da je ,,tragični epilog u političkom smislu što je u posljednjih osam godina Herceg Novi napustilo više od 3.000 ljudi”. Malo je pretjerao – za hiljadu. Pored toga, da se bivši premijer mrvicu osvrnuo, uočio bi da je u Bijelom Polju, mjestu sa možda najstabilnijom DPS većinom u Crnoj Gori, između dva popisa nestalo 3.600 ljudi. Pomamili se od dobra.

Svakakve je reminiscencije doživio bivši premijer: ,,Sjetimo se 90-ih godina, vremena kad je trebalo živjeti od plate od pet maraka, kad smo dijelili bonove za ulje, brašno i šećer, a vozili automobile koristeći pravilo par-nepar jer nijesmo imali benzina, sjetimo se NATO bombardovanja, vremena teškog diplomatskog rvanja sa EU kad je trebalo obezbijediti pravo i pravedne uslove na referendum. Svo vrijeme je DPS bio na čelu države i odgovorno ispunio očekivanja građana, a naši kritičari bili su sa druge strane fronta”. To je, valjda, trebalo da zvuči kao mukotrpan put kojim nas je u bolju budućnost vodio DPS. Još samo kad bi otkrio – ko nas je na taj put tjerao i gdje je ta lijepa sjutrašnjica. Đukanovićevom pokušaju da našu stvarnost u posljednjih dvadeset godina pretvori u partizansku jednočinku, nedostaje sve – Treći rajh koji nas napada, drug Tito koji nas oslobađa i jednaka prava za sve kojima smo onda bili mnogo bliži.

Ni gola stvarnost ništa ne može vođi DPS-a. Kazao je da su ,,priče” o neuspjehu Vektra Boke, Instituta i Jadranskog brodogradilišta ,,najobičnije politikantske konstrukcije iza kojih ne stoji ni zrnce istine”.

Nekoliko dana kasnije Vektra je otišla u stečaj.

Da se ne zaboravi: Vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković kupio je 2007. kompaniju Boka za 22,2 miliona eura. Ugovorom su bile predviđene investicije od 64 miliona eura tokom naredne tri godine, a krajnji rok za početak ulaganja je bio je 1. novembar 2008. godine. Najavljivane su investicije od 200 miliona eura. Nema.

Najljepše je, ipak, predsjednik DPS-a ostavio za kraj. Na predizbornom skupu i Tivtu obnarodovao je da ukoliko u Crnoj Gori treba sprovesti hapšenja na kojima insistira EU, u zatvore treba da idu čelnici opozicije i vlasnici dijela medija. Nije ostao dužan ni nevladinim organizacijama koje mu nijesu po volji. Zna se ko je kriv: Kolumnista zemunskog klana, opozicionar koji ne zna gramatiku, drugi opozicionar koji je štrajkovao glađu, trovač na dvoru – etikete su koje su zaradili Nebojša Medojević, Branko Radulović, Andrija Mandić i Predrag Bulatović. Profesor Miodrag Perović označen je kao ,,lider neorganizovanog kriminala”. Osim što bi trebali u zatvor gorepomenuti su krivi jer su im ,,na udaru” ekonomija i investitori. ,,Treba stvoriti očaj u Crnoj Gori jer bi Crnogorci jedino iz očaja za njih glasali”, kazao je Đukanović.

Da je do toga – opozicija i ostali sjutra bi mogli na izbore, vječiti premijer je sa svojima proizveo dovoljno očaja. Proizveo je, međutim, i, više nego dovoljno – gole sile. Šta god da osvoji – njome će osvojiti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo