Ministarka Ana Novaković-Đurović objasnila je da su sadašnjim konceptom predviđena tri scenarija razvoja, od kojih će se jedan izabrati u sljedećoj fazi nacrta plana

Crna Gora će novi prostorni plan (PPCG), koji će važiti naredne dvije decenije i trasirati strateške ciljeve razvoja države, dobiti vjerovatno u oktobru, najvljeno je na prošlonedjeljnoj sjednici Odbora za turizam, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, na kojoj je saslušana ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović.

Na odboru se čulo da se kasni i da do oktobra neće moći da se realizuju brojni projekti. No, ni do sada nije bilo žurbe – sadašnji Prostorni plan je važio do 2020, a rok za usvajanje novog je nekoliko puta promijenjen.

Koncept novog prostornog plana usvojen je krajem decembra, a nakon što budu razmatrane pristigle sugestije, slijedi nacrt PPCG, pa javna rasprava o njemu, da bi ga zatim utvrdila Vlada, a potom usvojila Skupština.

Iz Ministarstva je naglašeno da koncept podrazumijeva nastavak trenda razvoja Crne Gore sa maksimalnim fokusom na turizam, ekologiju i održivi razvoj. Uravnoteženi regionalni razvoj, zaustavljenje migracija i negativnih demografskih trendova, turistički razvoj koji je kombinovan sa ekonomskom i socijalnom strategijom, veliki infrastrukturni projekti uz očuvanje životne sredine, neke su od glavnih karakteristika koje treba da predvidi novi PPCG.

„Konceptom plana predviđen je Jadransko-jonski koridor kroz kontinentalni dio Crne Gore. Poruka koncepta je da pokušamo da uravnotežimo regionalni razvoj, da zadržimo stanovništvo na sjeveru, da zaustavimo negativne demografske trendove. Na taj način bismo smanjili pritisak na Podgoricu i primorski region“,  naglasila je Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović.

Snežana Remiković iz Monstata ukazala je da je izradu plana trebalo da prati i popis stanovništva, koji je trebalo da se sprovede još 2020. godine. Međutim nije, pa se u kritikama koje su stigle na koncept ističe da su u njemu korišćeni stari podaci dobijeni na popisu 2011.

„Kada domaćin planira štalu za stoku, on odmah zna koliko krava će držati u toj štali i na osnovu toga planira i gradi svoje gazdinstvo. Nadležno Ministarstvo planira Crnu Goru do 2040, ali ne zna koliko stanovnika ima Crna Gora danas i koliko će ih biti do 2040. Ako ne znate koje su potrebe građana za stanovanjem, nemoguće je isplanirati broj potrebnih stanova“, kaže za Monitor biolog Vuk Iković iz Preokreta. Ističe da bez slike o broju i kretanju stanovnika nije moguće održivo planirati sistem zdravstva, obrazovanja, stanovanja, upravljanja otpadom kao i mnoge druge priroritete: „Zato je popis preduslov za izradu ovog dokumenta koji je po važnosti odmah iza Ustava“.

Ministarka Novaković-Đurović objasnila je da su sadašnjim konceptom predviđena tri scenarija razvoja, od kojih će se jedan izabrati u sljedećoj fazi nacrta plana.

Po njoj je najprihvatljiviji scenario održivog razvoja koji predviđa  uravnotežen regionalni, ekonomski i socijalni razvoj uz očuvanje životne sredine.
Drugi scenario predstavlja nastavak postojećeg trenda, da se Crna Gora razvija na način kako se do sada razvijala sa maksimalnim fokusom na turizam. „Postojeći trend razvoja bi, ako bismo se za taj scenario opredijelili, demografski koncentrisao razvoj u glavnom gradu ostavljajući druge ruralne sredine u zaostatku. Migracije koje su se već desile, u tom slučaju ne bi bile zaustavljene”, navela je ministarka.

Prezentovala je scenario koji je nazvala restriktivan: „Da se pravi nagli rez u smislu intenzivne zaštite i da se smanji obim razvoja. To bi, dakle, bilo suprotno nastavku sadašnjeg trenda, taj bi scenario bio maksimalno okrenut ka ekološkim principima, ali bismo u tom slučaju govorili o ograničenim kapacitetima razvoja u drugim oblastima. Stambena naselja i turistički lokaliteti gradili bi se po visokim standardima i bili bi promovisani obnovljivi izvori energije i podrazumijevao bi policentrični razvoj u svim djelovima Crne Gore. Ekonomski rast bio bi maksimalno podređen načelima zaštite“, objasnila je Novaković-Đurović.

Arhitektica Biljana Gligorić, Programska direktorka NVO Expeditio, za Monitor kaže da je njena velika zamjerka što smo između tri scenarija, koja su definisana ovim konceptom, došli u situaciju u kome je jedan od scenarija da stvari idu onako kakav je sada trend. „To je problem, država priznaje da je trenutno stanje u prostoru katastrofalno i da je to trend koji je jako nepovoljan. To je veliki poraz države. Drugi scenario se tretira kao radikalan, a to je tzv. ekološki, što je jako problematično i šalje se jedna loša poruka samim izborom takve vrste pristupa. I treći odmjereni, koji obrađivač bira, je tzv. scenario održivog razvoja što je u redu, ali mislim da to nije dobro postavljeno i nije kvalitetna diskusija vezana za taj scenario ostvarena, što je veliki propust“.

„Prostornim planom treba da se spriječe dalja društvena raslojavanja, a za to nam treba promjena politike planiranja i promjena politike korišćenja prostora, koja nije najavljena ovim planom“, kaže Iković. On podsjeća da  posljednjih 30 godina Crna Gora podstiče linearni model ekonomskog rasta „uzmi, proizvedi, potroši i baci“, koji se zasniva na tome da su materijali iz prirode neiscrpni, što se pokazalo neodrživim. „Ovo je dovelo do stihijske gradnje, gubitka plodne zemlje i pitke vode kao i velikih društvenih nejednakosti. Zato veliki broj građana ne živi od svoje plate već od prodaje naslijeđene imovine. Iz ovih razloga novi prostorni plan mora biti odlučan, mora biti sanacionog karaktera i mora pokazati jasan otklon od dosadašnje 30-godišnje prakse“.

Iković ističe da u planu mora jasno da stoji da nelegalni objekti u zoni morskog dobra, nacionalnih parkova, putnog pojasa i klizišta, ne mogu biti legalizovani jer ukoliko ih legalizujemo, kaže, biće ugroženi ljudski životi, prije svega vlasnika tih objekata i izgubićemo trajno resurse od kojih zavisimo. Otklon znači da ako hoćemo i dalje da budemo turistička zemlja, moramo bazirati turizam na očuvanju a ne crpljenju prirode, a to znači da Crna Gora treba da obezbijedi zdravu životnu sredinu i sigurnost od zemljotresa i da pod obavezno odustane od nebrendiranog privatnog smještaja jer u suprotnom primorje će doživjeti kolaps najkasnije za 10 godina.

Svi imaju svoje prioritete pa je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović kazao da u PPCG treba uvrstiti izgradnju hidroelektrana Komarnica i Kruševo i naveo da se stvaraju uslovi da se krene i u realizaciju projekta kaskadnih elektrana na Morači. Đukanović je dodao da su u planu i izgradnja gasnih elektrana na području Bara i Kombinata aluminijuma i naveo da treba u procesu novog PPCG uraditi realnu procjenu o tome koliko još dugo može raditi TE Pljevlja.

Gligorić se plaši da kroz ovaj proces nećemo uspjeti kvalitetno da iskomuniciramo teme kao što su HE na Komarnici i Boka, zatim brza saobraćajnica u zoni primorja, poligon na Sinjajevini i slično. „Jednostavno kako proces nije kvalitetno postavljen, ne komunicira se dobro na te teme i uglavnom se svodi na za i protiv, nemamo kvalitetne podatke, bojim se da ovaj proces to neće moći da riješi i da ćemo opet imati tenzije u društvu oko tih krupnih projekata“, kaže Gligorić.

Na skupštinskom saslušanju se čulo da je na koncept pristiglo svega osam primjedbi i sugestija i to od privatnih lica i kompanija. Institucije su, za sada, nezainteresovane.

„Bilo je primjedbi od strane obrađivača da nisu dobili dovoljno predloga od strane institucija, što je veliki problem, jer prostorni plan ne smije da padne samo na obrađivače, nego mora da bude plan u čijem kreiranju učestvuje cijelo društvo, posebno institucije. Pretpostavljam da je jedan od razloga i obimnost i težina dokumenta, ovaj paket materijala je 620 strana, a prethodni kompletan je bio na 190“, kaže Gligorić. Zaključuje: „Mislim da su obrađivači prepušteni sami sebi, jer ne dobijaju kvalitetne impute od političkih struktura koji imaju svoju ulogu u ovom procesu u smislu definisanja vizije i slično“.

Kad smo kod politike, na raspravu o dokumentu koji je, kako kažu, najvažniji poslije Ustava, bili su pozvani i ministrar kapitalnih investicija, finansija, ekonomskog razvoja i poljoprivrede Ervin Ibrahimović, Aleksandar Damjanović, Goran Đurović i Vladimir Joković. Nijesu došli.

Strategija stanovanja

„Cilj plana treba biti i smanjenje broja podstanara, a to znači da politika stanovanja mora da zauzme posebno mjesto u ovom planu i da se zelena ekonomija inkorporira i kroz sistem kolektivnog stanovanja“. Kaže Vuk Iković.

U konceptu prostornog plana predloženi su ciljevi kojima će se rješiti aktuelni problemi i obezbijediti novi model stambene politike za rješavanje potreba svih kategorija stanovništva: Uspostavljanje sistema stabilnog finansiranja izgradnje objekata socijalnog stanovanja; Razvoj rentalnog sektora, uz stvaranje uslova za potpunu pravnu sigurnost u ovom sektoru u cilju povećanja dostupnosti i pristupačnosti adekvatnih stanova domaćinstvima koja na tržištu ne mogu da riješe svoje stambene potrebe;  Povećanje stambenog fonda u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu jedinica lokalne samouprave – formiranje nacionalnog stambenog fonda,  Jačanje institucionalnih kapaciteta – preispitivanje opravdanosti uspostavljanja institucije/agencije za izgradnju, upravljane i održavanje stambenog fonda u javnom vlasništvu, i dr; Unapređenje sistema upravljanja i održavanja postojećeg stambenog fonda; Sprovođenje postupka legalizacije nelegalnih objekata.

Predrag NIKOLIĆ