Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Konačno, na koljenima

Objavljeno prije

na

Radnici Fabrike papira Nova Beranka zatražili su na zboru da im se, ako nema drugog rješenja, prekine radni odnos i da se evidentiraju na birou rada. Predsjednik sindikata kompanije Nebojša Babović kaže da je i to bolje rješenje od postojećeg, jer bi na birou imali makar pravo na zdravstveno osiguranje. ,,Dovedeni smo u apsurdnu situaciju da tražimo raskid radnog odnosa, jer sada ne možemo da odemo ni kod ljekara”, objašnjava Babović. NA IVICI EGZISTENCIJE: On smatra da je neprihvatljivo što državni organi tolerišu da se zaposlenima ne uplaćuje ni zdravstveno osiguranje.
Babović je u ime oko stotinu radnika, koliko ih sada ima u radnom odnosu u Novoj Beranci, zatražio od vlasnika fabrike Radoja Gomilanovića da im prije toga izmiri dugovanja od oko 300 hiljada eura, po osnovu zaostalih plata i neuplaćenog radnog staža. ,,Mi nismo krivi što se fabrika našla u ovako teškoj situaciji. Ljudi su dovedeni na ivicu egzistencije i mnogima bi socijalna primanja bila makar kakvo takvo rješenje”, kaže Babović. On očekuje da će se Gomilanović ovih dana pojaviti u Beranama kako bi razgovarao sa radnicima o izlasku iz krize i isplati čak 26 zaostalih plata i ostalih zakonskih potraživanja.

Beranska fabrika papira privatizovana je 2004. godine kada je kupio beogradski biznismen crnogorskog porijekla Radoje Gomilanović. Kompanija, međutim, do danas nije radila više od šest mjeseci u probnom radu. Dugovi koji su se nagomilali prema bankama, državi i radnicima prelaze milion i po eura, tako da su neke banke već pokrenule postupke zapljene i prodaje dijela imovine fabrike.
Megalomanski zamišljen privredni gigant, Fabrika celuloze i papira sagrađena je političkim dekretom 1964. godine, kada su u republičkoj vlasti dominirali vasojevićki kadrovi. Ipak, skladno je funkcionisala u ,,dogovornoj ekonomiji”, bez obzira na mnogima sumnjivu tehnološku opravdanost, pogotovo nedostatak pruge, što joj se smatralo osnovnim infrastrukturnim problemom. Njeni kapaciteti mogli su da zadovolji tržište papirom ondašnje velike Jugoslavije. ,,Nemjereno blago” koje se slilo pored obale Lima, kako bi fabrika bila sagrađena, u tu istu rijeku je decenijama potom izlivalo bijeli otrov koji je plovio po površini vode. Iako se sa tim beranski limski nizvodni susjedi nijesu nikada mogli pomiriti, fabrika je ipak radila.

BULATOVIĆ ISPRAĆEN PJESMOM: Zaposliti se u Celulozi, vladalo je opšte mišljenje, značilo je zbrinjavanje ,,do penzije”. O trošku Celuloze, čiji je budžet redovno dopunjavan iz fondova za nerazvijena područja, gradili su se putevi, ulice, zgrade. Sagrađen je i hotel, prije svega za poslovne partnere koji su dolazili u to, tada već industrijsko mjesto. Sagrađeni su i Dom kulture, aerodrom, sportska dvorana…

Zbog velikih gubitaka i procjene da nema opravdanja za njeno postojanje, u Fabriku celuloze i papira uveden je 1989. godine stečaj. Odluku o tome donijela je republička komisija na čelu sa danas pokojnim Ristom Vukčevićem. To je bio jedan od prvih poteza novog crnogorskog rukovodstva, a lično ga je, pred radnicima iznio, odjeven u džemper, Momir Bulatović.
Tada niko nije sumnjao u to da će nakon stečaja uslijediti obećano ozdravljenje Celuloze. Bulatović je sa zatvaranja fabrike, kao kuriozitet se pamti u Beranama, ispraćen pjesmom radnika, koji su potom ,,vedro i dostojanstveno”, prenijeli su reporteri, otišli svojim kućama. U Fabriku celuloze i papira većina njih nikada se više nije vratila.
Nova pjesma se u fabrici čula tek 1997. kada je njen manji dio namijenjen za proizvodnju papira otvorio crnogorski premijer Milo Đukanović. Od tada u toj fabrici radnicima nije bilo do pjesme. Bilo je to u jeku predizborne kampanje u kojoj je jedinstveni DPS u Beranama ,,do nogu” potukao Narodnu slogu. Nova fabrika je dobila novo ime – Beranka. Proradila je zahvaljujući 4,5 miliona maraka dobijenih od jednog turskog biznismena koji je u tom gradu od Opštine kupio Fabriku medijapan ploča. Tehnološki naslonjen na Celulozu, Medijapan, u koji je samo za mašine bilo uloženo oko 30 miliona maraka, nikada prethodno nije proradio ni jedan jedini dan. U Iranu, gdje je reinstalirana ta fabrika, radi i dan danas.

U FABRICI SAMO ČUVARI: Beranka je potom počela da proizvodi prve tone papira i zaposlila je oko 250 radnika. Njena se vrijednost u tom času procjenjivala na oko pet miliona eura. Nekoliko godina kasnije prodata je Radoju Gomilanoviću za milion eura.
Radoje Gomilanović se rijetko pojavljuje u Beranama. U njegovoj fabrici su već dvije godine isključivo samo čuvari. On je ranije objašnjavao da je nedostatak investicija i zastarjela tehnologija omča o vratu njegovoj firmi koja se, kako tvrdi, ne može preorijentisati za drugu djelatnost i može proizvoditi jedino papir.

Nova Beranka je prije dvije godine odradila jedan proizvodni ciklus i za par mjeseci ovladana je proizvodnja novinskog papira reciklažom stare hartije. Reciklažni centar, čije se osnivanje planira u Beranama, bio bi odličan izvor sirovine za njegovu fabriku, objašnjavao je prije dvije godine Gomilanović. Taj je projekat nagovještavan i od strane nekih opštinskih čelnika. Ni o njemu se više ne govori.
Posljednji stečajni upravnik društvene fabrike papira bio je Milić Joksimović. On je i ranije tvrdio da bi segmentacijom bilo moguće ozdraviti dijelove fabrike i uspješno proizvoditi papir u Beranama. ,,Trebalo nam je oko tri miliona eura investicija, i to u periodu od pet godina, da fabriku koja bi upošljavala najmanje dvjesta ljudi stavimo na noge. I sada tvrdim da je to izvodljivo i pored daleko lošijeg stanja od dana kada je fabrika privatizovana”, kaže Joksimović.

On smatra da bi sa minimalnim ulaganjima pored roto papira bilo moguće proizvoditi na mašini koja izrađuje takozvani 40-to i 280- to gramski papir. ,,Za takvu robu plasman nije nikakav problem, sve što se proizvede istoga časa se proda”, kaže Joksimović. Po njegovom mišljenju fabrika papira je od opšteg interesa i za Berane i za Crnu Goru. Da li će se sa time poklopiti interes vlasnika Radoja Gomilanovića?

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo