Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOME I KAKO PRIJAVITI KORUPCIJU U ELEKTROPRIVREDI: Čudna postupanja tužilaca u slučaju EPCG

Objavljeno prije

2 godine

na

Predstavnica manjinskih akcionara Nataša Backović je zbog netransparentnog načina poslovanja i uočenih neregularnosti i nezakonitosti podnijela krivične prijave decembra 2016. godine protiv rukovodstva kompanije na čelu sa Srđanom Kovačevićem i protiv italijanskih menadžera iz A2A kompanije koja je tada bila strateški partner EPCG-a.Odgovor iz tužilaštva po krivičnoj prijavi je stigao tek nakon dvije godine sa jednostavnom obavijesti da je krivična prijava odbačena

 

Javnost je do sada navikla na mnoge sage oko poslovanja Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) pod vlašću Prve familije Crne Gore i njenog političkog krila- Demokratske partije socijalista (DPS). Odavno se zna da je EPCG obavljala većinu transakcija preko Prve banke i u njoj držala desetine miliona eura depozita kako bi pojačala likvidnost nekad posrnule banke.  DPS-ov predsjednik borda direktora Srđan Kovačević je tada  objašnjavao „kao dobru investicuju“  to što je banka dokapitalizirana i što je udio EPCG-a u vlasništvu skočio na skoro petinu.

Od kada je DPS izgubio izvršnu vlast počeli su padati i depoziti u Prvoj banci tako da je većina zarobljenog novca ponovo na raspolaganju bordu EPCG-a dok je udio kompanije u vlasničkoj strukturi banke pao na 7,17 odsto. Osim problema depozita pojavili su se i problemi knjigovodstvene vrijednosti kapitala koji je krajem 2018. god. iznosio gotovo milijardu i 43 miliona eura i koji je do kraja 2021. umanjen za skoro 320 miliona preko emisije akcija i poništavanja istih i knjižnog odobrenja poništavanja vlastitih gubitaka.

Predstavnica manjinskih akcionara Nataša Backović je zbog netransparentnog načina poslovanja i uočenih neregularnosti i nezakonitosti podnijela krivične prijave decembra 2016. godine protiv rukovodstva kompanije na čelu sa Srđanom Kovačevićem i protiv italijanskih menadžera iz A2A kompanije koja je tada bila strateški partner EPCG-a i čije akcije je kasnije Vlada kasnije otkupila za 120 miliona eura. Krivična prijava je dopunjena 30. 08. 2019. godine i poslata Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). U krivičnim prijavama se crnogorski i italijanski menadžeri i novi predsjednik borda direktora Đoko Krivokapić terete za strvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st.2. Krivičnog zakonika CG (KZCG) i za nanošenje štete kompaniji i državi kao većinskom vlasniku. Između ostalog se ističe da je kompanija „oštećena za 52 miliona eura na način što su kupljene ‘sopstvene akcije’ od A2A SPA Breša poništene“. Backović je tvrdila da je Đoko Krivokapić bio dužan da kupljene sopstvene akcije od A2A u vrijednosti od 52 miliona ponudi na tržište – berzu ili podijeli akcionarima prije poništavanja. Međutim „imenovani nikada nije sazvao sjednicu Odbora direktora“ kako bi se izglasala odluka o emitovanju otkupljenih „sopstvenih akcija“ i bila verifikovana na Skupštini akcionara.

Interesantno je da je predmet tada u ANB-u zadužio pomoćnik direktora Luka Bulatović. ANB je putem arhive, po riječima Backovićeve, nakon što je prijava ocijenjena osnovanom, spise službeno poslalo Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) koje ga je ustupilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kao nadležnom za djela stvaranja kriminalne organizacije. Nekih mjesec i po nakon podnošenja prijave, Backovićeva je dobila telefonski poziv iz ANB-a. Ženska osoba se predstavila kao sekretarica tadašnjeg direktora Dejana Peruničića i obavijestila je da je predmet pregledao direktor i dao ga Luki Bulatoviću. Poslije toga je Bulatović direktno uzeo vezu i rekao je ANB izvršila provjere krivične prijave rekavši da su navodi tačni i „ponudio mi mjere zaštite i nadzora jer su procijenili da mi je sigurnost ugrožena“, kaže Backovićeva. Ona je odbila zaštitu radi lične sigurnosti njezine porodice jer smatra da oni koje štiti država loše prođu, nekad i sa mecima u tijelu. Backovićeva navodi i da je Bulatoviću odgovorila da se nije direktno obratila tužilaštvu i VDT-u jer ljudi koji prijavljuju visoku korupciju kasnije postanu meta. Backović se nakon toga nije više čula sa Bulatovićem. Ovaj operativac ANB-a je  15. 10. 2021. nađen mrtav. Istražitelji su rekli da je navjerovatnije izvršio samoubistvo. Ostavio je i dvije video poruke gdje je naveo neke od razloga koji su ga naveli na takav čin.

Odgovor iz tužilaštva po krivičnoj prijavi je stigao tek nakon dvije godine − 08. 11. 2021. sa jednostavnom obavijesti od tužiteljke Sofije Lutovac iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću da je njena krivična prijava odbačena kao neosnovana. Obavještenje je bilo bez zavedenog broja predmeta i bez rješenja sa obrazloženjem. Nakon toga je poslat prigovor Tužilačkom savjetu kojim sada predsjedava Maja Jovanović i koje je pozitivno riješilo pritužbu 15. 09. ove godine konstatujući da je osnovni tužilac „nije poučio o daljim pravima“. Ukazano je tužiteljki i rukovodiocu ODT-a u Nikšiću da je „potrebno navedenu krivičnu prijavu u KT upisnik i donijeti odluku u skladu sa zakonom s obzirom na to da je krivična prijava podnijeta protiv tačno određenih lica zbog konkretnih radnji sa dokazima u prilogu“. Obavještenje je potpisala Maja Jovanović.

Onda je 22. 10. ove godine konačno stigao i novi odgovor iz ODT-a Nikšić, ovaj put sa obavještenjem i rješenjem kojim se ponovo odbacuje prijava koja je umjesto stvaranja kriminalne organizacije zavedena kao „zloupotreba položaja u privrednom poslovanju“ iz čl. 272 KZCG. U obrazloženju se navodi da je SDT ocijenilo da nema elemenata bića krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije i prijavu je poslalo ODT Nikšić na dalje postupanje jer je u Nikšiću sjedište Elktroprivrede Crne Gore AD. ODT je naveo da „transakcije kupovine, poništenja sopstvenih akcija i smanjenja kapitala su izvršene u skladu sa propisima koji regulišu navedenu oblast“. ODT je onda, pozivajući se na vještaka ekonomsko- finansijske struke naveo da je „priliv novca od emisije akcija iznosio 96.271,758 eura a odliv novca po osnovu sopstvene kupovine akcija je iznosio 104.524.861,66 eura, pa imajući u vidu da se radi o približnim vrijednostima, navedenim transakcijama nije ugrožena likvidnost i solventnost društva“.

Kako su 96 miliona i 104 miliona približne vrijednosti i kako razlika od 8,253 miliona eura ne ugrožava likvidnost i solventnost firme je ostalo nedorečeno od strane ODT-a. Backovićeva navodi da je poslala novu pritužbu na „nezakonito i nekorektno rješenje ODT-a Nikšić i prijavu za ugrožavanje sigurnosti iz čl.168“.

Jovo MARTINOVIĆ  

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

3 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

3 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

3 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo