Nedostatak ljekara i respiratora je ono što bi mogao da bude problem zdravstvenog sistema s pojavom korona virusa, ističu stručnjaci. Ukazuju i na važnost informisanja i edukacije građana. Simptomatično je da na pitanja o spremnosti za ovaj izazov iz Ministarstva zdravlja i većine opštih bolnica nijesmo dobili odgovor

Rizik po zdravlje stanovništva Crne Gore od infekcije korona virusom, početkom ove sedmice, povećan je sa umjerenog na visok. Ministar zdravlja Kenan Hrapović objasnio je da je vjerovatnoća uvoza virusa iz Italije, kao i država neposrednog okruženja Hrvatske i Sjeverne Makedonije, velika.

Korona virus je dosada registrovan u 49 država širom svijeta, od toga 30 evropskih država. Posljednji podaci govore da je u Crnoj Gori pod nadzorom 340 osoba, od čega je 240 u Podgorici.

O tome da se može očekivati prvi slučaj oboljenja i u Crnoj Gori, govorio je ove nedjelje pomoćnik Instituta za javno zdravlje Senad Begić. Isto je upozorila i direktorica Klinike za infektivne bolesti Dobrila Nikčević.

Iz Ministarstva zdravlja javnost uvjeravaju da nema razloga za paniku –  ,,aktivnosti države usmjerene su na pravovremen odgovor u odnosu na aktuelnu epidemiološku situaciju sa kojom se suočava cijela planeta”, kazao je Hrapović

Država je imala kada da se spremi. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je vanrednu situaciju na globalnom nivou, 30. januara,  i  izdala je preporuku državama članicama kako bi se njihovi zdravstveni sistemi što bolje pripremili za novu zdravstvenu prijetnju.

Nedostatak ljekara, ponekad ljekova i opreme, je ono što brine pacijene u Crnoj Gori i kod običnog gripa. Bojazan o spremnosti zdravstvenog sistema da se suoči sa ovim izazovom sasvim je opravdana. Međutim, iz insitucija uvjeravaju da ih pojava virusa neće iznenaditi, te da se za nju pripremaju već sedmicama.

,,Svi planovi postupanja za tu situaciju su razrađeni, testirani i u gotovo apsolutnoj mjeri funkcionišu”, kazao je Begić. Njegova koleginica iz Instituta za javno zdravlje epidemiološkinja Božidarka Rakočević kazala je da zdravstvene ustanove raspolažu testovima za laboratorijsku dijagnostiku korona virusa.

Iz Instituta za javno zdravlje objasnili su da ne postoji specifična terapija protiv korona virusa, a pristup koji se primjenjuje u liječenju podrazumijeva liječenje simptoma bolesti, na primjer groznice ili otežanog disanja. Iz Instituta kažu i da simptomatska i potporna terapija (terapija kiseonikom, nadoknada tečnosti, antivirusna terapija) može biti vrlo efikasna kod oboljelih od korona virusa.

Koliko Crna Gora posjeduje respiratora (ključnih za terapiju kiseonikom), koliko je zdravstvo pripremljeno za ovu situaciju, što je sve od opreme nabavljeno protekli mjesec, pitali smo Ministarstvo zdravlja. Odgovore nijesmo dobili.

O tome koliko su dodatne opreme nabavili i koliko su spremni za korona virus pitali smo i uprave sedam opštih bolnica u Crnoj Gori, najveći Dom zdravlja Podgorica i Klinički centar. Odgovore smo dobili samo od tri javne ustanove.

Iz Opšte bolnice Nikšić, kratko su nam odgovorili: ,,JZU Opšta bolnica Nikšić posjeduje dovoljan broj ljekova, zaštitne opreme i respiratora”.

Menadžment Opšte bolnice Bar bio je precizniji – posjeduje pet respiratora,  predviđeno je da bolnica može zbrinuti i liječiti 100 pacijenata koji bi bili izolovani od ostalog dijela bolnice gdje bi se nastavio uobičajen rad.  ,,Opšta bolnica Bar ima potrebnu zaštitnu opremu i osoblje je obučeno za korištenje. Dio opreme je nabavljen u posljednja dva mjeseca, a dio opreme posjedujemo od ranije”, kazali su za Monitor.

U najvećoj zdravstvenoj ustanovi Kliničkom centru CG za Monitor kažu   ,,građani mogu u potpunosti biti sigurni kada govorimo o stručnom kadru, opremi i kapacitetima a samim tim i kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga u KCCG”.

Ističu da KCCG raspolaže sa neophodnom medicinskom opremom i u potpunosti je spreman i kadrovski i organizaciono da odgovori svim potrebama crnogorskih građana u slučaju pojave oboljelih koji su zaraženi korona virusom (COVID-19).

,,KCCG ima jedanaest jedinica intenzivnog liječenja u kojima se zbrinajvaju pacijenti sa najkoplikovanijim oboljenjima i uglavnom životno ugroženi. Sve one su opremljene najsavremenijim medicinskim aparatima, među kojima su, naravno i respiratori. KCCG prati sve trendove savremenog liječenja, što znači da raspolaže sa visokosofisticiranom medicinskom opremom i medikamentima najnovije generacije”, kažu iz KCCG.

Podsjećaju da se ova ustanova svake godine priprema za zbrinjavanje  osiguranika od sezonskog gripa. ,,Na pravi način smo odgovorili i svim potrebama naših građana tokom minulih godina, pa i kada je bila epidemija gripa izavana virusom H1N1. Iako ove godine imamo mutirani korona virus, koji je sličan ali je infektivniji od virusa koji izazivaju sezonski grip, koristimo priliku da još jednom apelujemo na građane da se pridržavaju svih preporuka i savjeta ljekara i nadležnih službi u cilju sprječavanja širenja navedenog virusa u našoj državi”.

Specijalista epidemiolog dr Milena Popović-Samardžić iz Opše bolnice Cetinje za Monitor kaže da u vandrednim situacijama dolaze do izražaja svi problemi i manjkavosti jednog sistema. Ona upozorava da se može desiti da deficit kadra, posebno u jedinicama intenzivne njege  i povećana potreba za respiratorima stavi naš zdravstveni sistem pred ozbiljan izazov. ,,Ključni problem epidemije novim korona virusom jeste što u kratkom vremenskom roku, ukoliko ne poduzmemo efektivne preventivne mjere, možemo imati veći broj pacijenata koji će zahtijevati povezivanje na respirator nego što imamo samih respiratora”.

Podsjećamo na pitanje sa koliko respiratora raspolažu zdravstvene ustanove u Crnoj Gori iz Ministarstva zdravlja nam nijesu odgovorili.

Popović-Samardžić kaže da je za spremnost našeg zdravstvenog sistema za potencijalnu epidemiju od najvećeg značaja edukacija stanovništva, pravovremeno usmjeravanje građana, informisanje zdravstvenog osoblja o redosljedu koraka u slučaju pojave inficiranih: ,,Svi mi imamo kod kuće nekoga na koga ne želimo  prenijeti virus. I to je već dobar osnov za poštovanje izdatih preporuka. Građane treba edukovati u tom pravcu”.

Ističe i važnost snabdjevenosti maskama, dezinfekcionim sredstvima, respiratorima, kao i značaj preciznih planova postupanja, jasnih smjernica za zdravstveno osoblje i za građane. ,,Kako bismo smanjili sve navedene izazove kontrola na graničnim prelazima mora biti jako dobro organizovana. Tu ako se propusti naprave svi smo u izazovu”, kaže Popović-Samardžić.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović, je nedavno za agenciju MINA izjavila da Crna Gora ima dobre kapacitete za nadzor i laboratorijski sistem za suzbijanje širenja korona virusa. Ona je kazala da će prvi slučajevi novog virusa biti najobjektivniji test za spremnost sistema kao i ,,lakmus papir” koji će ukazati koji su to segmenti koje dodatno treba izgrađivati.

Preporuke SZO i ostalih relevantnih organizacija govore da građani imaju važnu ulogu u očuvanju kolektivnog zdravlja. Veoma bitne su mjere prevencije – redovno pranje ruku, izbjegavanje kontakta sa osobama koje kašlju ili kijaju, ukoliko se ne osjećate dobro ostanite kući…

Još ne postoje precizni podaci o načinu prenošenja virusa, a najnovija predviđanja govore da će se na vakcinu čekati i preko godinu dana.

Stručnjaci ponavljaju da treba biti svjesan opasnosti, informisati se, ali da ne treba paničiti.

Bez kontrole na aerodromima

Letovi iz Crne Gore prema sjeveru Italije, Milanu i Bolonji, privremeno su obustravljeni zbog sprečavanja širenja korona virusa. Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban apelovala je na putnike koji dolaze iz Milana, konekcijama preko Rima, Budimpešte ili Tirane, da se obavezno jave graničnoj policiji ili sanitarnoj inspekciji da ih stave pod zdravstveni nadzor.

,,Ključni problemi su što se i dalje dešava da ljudi prođu pasošku kontrolu, a da pri tom dolaze iz Milana preko na primjer Beograda. Da ih niko na aerodromu ne registruje kao putnike koji dolaze iz epidemijom pogođenih područja. Da lično odlaze u zdravstvenu ustanovu i traže pomoć zbog razvijanja respiratornih tegoba. To je scenario nastanka epidemije. Na aerodromima mora postojati kontrola aerodromskog ljekara ili epidemiologa, putnici koji dolaze iz epidemijom pogođenog područja se moraju obuhvatiti zdravstvenim nadzorom i moraju se informisati zašto je važno da se pridržavaju izdatih preporuka”, kaže epidemiolog Milena Popović-Samardžić.

Predrag NIKOLIĆ