Odluka o komunalnom redu, koja je donesena prije dvije godine, imala je za cilj, između ostalog, da ograniči držanje krupne i sitne stoke, kao i peradi u više kolašinskih naselja i širem gradskom centru. Za sada, sve je ostalo samo na papiru
Sudeći prema stanju na terenu u Kolašinu, izgleda da se malo ko sjeća odredbi Odluke o komunalnom redu donesene prije dvije godine koja je izavala polemiku između tadašnje lokalne vlasti i dijela građana. Cilj donošenja tog akta bio je, kako su tada govorili u lokalnoj upravi, između ostalog, da se uredi oblast držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi u prigradskim naseljima i širem centru grada. Time bi bilo omogućeno da budu uklonjene stotine štala, kokošinjaca, svinjaca i ostalih objekata za stoku i perad, između ostalog, i iz blizine novih hotela i objekata, mahom visoke kategorije, čija gradnja se planira, započela je ili završena. Takođe, i da se ograniči napasanje stoke u parkovima, duž šetališta i na sportsko-rekreativnim površinama. Ispostavilo se da lokalna vlast nema ni volje ni kapaciteta da sprovede u djelo ono što je aktom predviđeno.
Da je odluka sporovdena kako treba, mnoga domaćinstva u prigradskim naseljima bi morala da se odreknu domaćih životinja. Tim dokumentom predviđena je zabrana držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi, od ušća Svinjače u Taru, uzvodno do ispod gradskog groblja. Zatim, od groblja, ulicom prema gradu, ulicom prema Željezničkoj stanici do spoja sa Ulicom Milivoja Bulatovića. Domaće životinje, stoji u odluci, ne mogu da drže i uzgajaju ni domaćinstva koja žive od Ulice Milivoja Bulatovića prema zaobilaznici, uz zaobilaznicu do mosta prema Gornjem Pažanju, a ni oni kojima je adresa uz potok Pažanj do Tare i dalje do ušća Svinjače.
„Zabranjeno je puštanje i napasanje sitne i krupne stoke van ograđenih travnatih prostora u sopstvenom vlasništvu, u okviru detaljnih urbanističkih planova (DUP) Smailagića Polje, Breza i Sportska zona. Izuzeto od toga, napasanje stoke se može obavljati na ograđenim travnatim površinama u tuđem vlasništvu, uz saglasnost vlasnika te površine. Na ostalim područjima, izvan granica definisanih prethodnim stavom, dozvoljeno je držanje i uzgajanje domaćih životinja. To pod uslovom da se objekti u kojima su smješteni redovno čiste i peru tako da svojim prisustvom ne ugrožavaju i ne zagađuju čovjekovu sredinu, a na način i pod uslovima propisanim posebnim propisima”, piše u Odluci.
Domaćinstva koja posjeduju štale, obore i živinarnike dužna su da te objekte udalje najmanje pet metara od granice sa imanjem koji je drugog vlasnika, odredbe su koje je trebalo da doprinesu komunalnom redu u turističkom mjestu. Prostor za odlaganje stajskog đubriva mora biti udaljen od objekta susjeda najmanje 15 metara. U vrijeme javne rasprave o tom aktu, rekacije Kolašinca su bile brojne i različite. Dio građana je tražio da se sporne odredbe povuku iz procedure, jer njihova primjena može, kako su tvrdili, „izazvati štete po budžet Opštine, uznemiriti građane, ugroziti njihove životne interese, a nekome i egzistenciju”. Bilo je mnogo i onih koji su zahtijevali proširenje granica, u okviru kojih se ne smije držati stoka.
Prošlo je više od dvije godine, stanje u progradskim naseljima nije se promijenilo. Svakodnevno, bar po desetak krava pase oko sportkih terena na Lugu, a nije doprla nijedna informacija o uklanjanju pomoćnih objekata za stoku. Velike teškoće, tvrde, imaju i neki izdavaoci smještaja u najužem centru grada. Za Monitor su ispričali da njihovi gosti svakodnevno trpe ne zbog stoke, već zbog komšijskih lovačkih pasa u dvorištu tik pored apartmana.
„Komšija, čije se dvorište graniči sa mojim, ima nekoliko lovačkih pasa. Nesnosnu buku prave. Gostima aprtmana ne daju da odmore, a naročito su bučni u rano ujutro. Bivša lokalna vlast nije pokaza nimalo razumijevanja za ovaj moj problem, očekujem da ću sa predstavnicima aktuelne nešto uspjeti da riješim”, kaže Kolašinac koji živi od izdavanja privtanog smještaja u samom centru Kolašina.
Turisti i Kolašinci, koji krenu ka štetalištu na Tari, na lokaciji gdje su gotovi svi sportsko- rekreativni kapaciteti, neminovno će naići na mnogobrojna grla krupne i sitne stoke, ali i čopore pasa, čiji vlasnici žive u okolnim kućama. Prostor oko sportskih terena i uz put prema šetalištu na Tari, koji čine opštinske parcele, godinama se koristi za ispašu. Neki od stočara iz prigradskih naselja stoku napasaju i u parku, tik uz hotel Bjanka.
Uz Svinjaču, pritoku Tare, na obje obale i dalje stoje desetine improvizovanih objekata za stoku. Bolje stanje nije ni na Brezi, a na starom pazarištu, se u dvorištu jedne od starijih stambenih zgrada, nalaze desetine kućica za pse i pomoćnih objekata za živinu.
U lokalnoj upravi podsjećaju da su i odluku o komunalnom redu i sadašnje stanje naslijedili od predhodnika. Svjesni su objašnjavau da se stanje mora mijenjati.
„Svaka odluka treba da nađe mjeru između prava i interesa građana i strateških pravaca razvoja Kolašina. Odluka o kumunalnom redu, kako i svaki akt koji se tiče kvaliteta života u našem gradu, biće preispitani. Naše opredjeljenje je da se važeće odluke i one koje tek treba da se usvoje neselektivno primjenjuju”, objašnjavaju u Opštini.
Sve i da su se lokalne vlasti držale propisa, ostao bi veliki problem za sve one koji se bave turizmom u dijelu Gornjeg Pažanja. Pojedini mještani tog naselja, uključujući i vlasnika hotela Dream house Zorana Popovića, prilikom javne rasprave, tražili su pomjeranje granica zabrane. Predlagači su odbacili te primjedbe.
„Vlasnik sam hotela sa 4 zvjezdice i onemogućeno mi je da obavljam svoju djelatnost, jer je javna površina uz potok Pažanj uzurpirana divljom gradnjom. Već dva puta sam se obraćao Opštini da se taj dio javne površine uredi, jer su izgrađeni improvizovani drveni, limeni i kartonski objekti u kojima su smješteni stoka, živina, sijeno, stajsko đubrivo, razni otpad …”, napisao je Popović Opštini Kolašin.
On kaže da je život u tom naselju postao nepodnošljiv i da mu je onemogućeno bavljenje turizmom, sportom i rekreacijom. Njegove komšije podsjećaju da je obećano uklanjanje štala, svinjaca i deponija uz potok Pažanj. Veliki broj Kolašinca je tražio i da se granica zabrane držanja stoke pomjeri prema Šljivovici…
„Zabranom držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi je obuhvaćen mahom prostor u centru grada, dok je na području u oviru DUP-ova Smailagića Polje, Breza i Sportska zona zabranjeno puštanje i napasanje van ograđenih travnatih površina u sopstvenom vlasništvu… Granice naselja Gornji i Donji Pažanj nijesu određene, a za dio tog područja izvan DUP-a Centar donešen je DUP Sportska zona, te se stoga zemljište još tretira kao poljoprivredno”, obrazložili su predlagači.
Kolašinci, koji žive nadomak centra grada i drže stoku, kažu da tako izdržavaju porodice. Svog imanja nemaju, a ni načina da stoku štalski hrane tokom cijele godine.
„Imam tri rasne krave koje držim u štali u naselju blizu sportskih terena. Držim i jednu svinju i nekoliko kokošaka. Komšije imaju nekoliko koza. Svima nama to nije hobi već životna potreba. Krave ne mogu 12 mjeseci u štali sve i kad bih imala mogućnosti da im kupujem hranu. Dva-tri sata ispaše mnogo znači. Mogu da smetaju samo ovima našima, strani turisti se oduševe i maze ih”, kaže Kolašinka koja napasa stoku uz pješačku stazu od sportske hale prema šetalištu.
Smatra da neke odredbe Odluke ne odgovraju načinu života mještana iz prigradskih naselja. Lokalnoj vlasti poručuje da obrate pažnju na one koji svakodnevno ostavljaju gomile smeća po sportskoj zoni.
Argumenti njenih komšija su slični. Tvrde da stoku napasaju kad se ne održavaju sportski događaji i kad je malo ljudi na terenima. Objašnjavaju da su ih svega nekoliko puta opomenuli iz Komunalne policije, ali ih nikada nijesu kaznili.
Jasno je da kokošinjci, štale i svinjci ne mogu ostati pored planiranih elitnih hotela i poslovno-stambenih objekata. Ako lokalna vlast ne bude imala volje, komunalni red najvjerovatnije će uvoditi investitori, koji najavljuju basnoslovna ulaganja u hotele visoke kategorije u više kolašinskih prigradskih naselja.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ