Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠINSKI KOMUNALNI RED: Kokošinjci i svinjci uz elitne hotele 

Objavljeno prije

na

Odluka o komunalnom redu, koja je donesena prije dvije godine, imala je za cilj, između ostalog, da ograniči držanje krupne i sitne stoke, kao i peradi u više kolašinskih naselja i širem gradskom centru. Za sada, sve je ostalo samo na papiru

 

Sudeći prema stanju na terenu u Kolašinu, izgleda da se malo ko sjeća odredbi Odluke o komunalnom redu donesene prije dvije godine koja je izavala polemiku između tadašnje lokalne vlasti i dijela građana. Cilj donošenja tog akta bio je, kako su tada govorili u lokalnoj upravi, između ostalog, da se uredi oblast držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi u prigradskim naseljima i širem centru grada. Time bi bilo omogućeno da budu uklonjene stotine štala, kokošinjaca, svinjaca i ostalih objekata za stoku i perad, između ostalog, i iz blizine novih hotela i objekata, mahom visoke kategorije, čija gradnja se planira, započela je ili završena. Takođe, i da se ograniči napasanje stoke u parkovima, duž šetališta i na sportsko-rekreativnim površinama. Ispostavilo se da lokalna vlast nema ni volje ni kapaciteta da sprovede u djelo ono što je aktom predviđeno.

Da je odluka sporovdena kako treba, mnoga domaćinstva u prigradskim naseljima bi morala da se odreknu domaćih životinja. Tim dokumentom predviđena je zabrana držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi, od ušća Svinjače u Taru, uzvodno do ispod gradskog groblja. Zatim, od groblja, ulicom prema gradu, ulicom prema Željezničkoj stanici do spoja sa Ulicom Milivoja Bulatovića. Domaće životinje, stoji u odluci, ne mogu da drže i uzgajaju ni domaćinstva koja žive od Ulice Milivoja Bulatovića prema zaobilaznici, uz zaobilaznicu do mosta prema Gornjem Pažanju, a ni oni kojima je adresa uz potok Pažanj do Tare i dalje do ušća Svinjače.

„Zabranjeno je puštanje i napasanje sitne i krupne stoke van ograđenih travnatih prostora u sopstvenom vlasništvu, u okviru detaljnih urbanističkih planova (DUP) Smailagića Polje, Breza i Sportska zona. Izuzeto od toga, napasanje stoke se može obavljati na ograđenim travnatim površinama u tuđem vlasništvu, uz saglasnost vlasnika te površine. Na ostalim područjima, izvan granica definisanih prethodnim stavom, dozvoljeno je držanje i uzgajanje domaćih životinja. To pod uslovom da se objekti u kojima su smješteni redovno čiste i peru tako da svojim prisustvom ne ugrožavaju i ne zagađuju čovjekovu sredinu, a na način i pod uslovima propisanim posebnim propisima”, piše u Odluci.

Domaćinstva koja posjeduju štale, obore i živinarnike dužna su da te objekte udalje najmanje pet metara od granice sa imanjem koji je drugog vlasnika, odredbe su koje je trebalo da doprinesu komunalnom redu u turističkom mjestu.  Prostor za odlaganje stajskog đubriva mora biti udaljen od objekta susjeda najmanje 15 metara.  U vrijeme javne rasprave o tom aktu, rekacije Kolašinca su bile brojne i različite. Dio građana je tražio da se sporne odredbe povuku iz procedure, jer njihova primjena može, kako su tvrdili, „izazvati štete po budžet Opštine, uznemiriti građane, ugroziti njihove životne interese, a nekome i egzistenciju”. Bilo je mnogo i onih koji su zahtijevali proširenje granica, u okviru kojih se ne smije držati stoka.

Prošlo je više od dvije godine, stanje u progradskim naseljima nije se promijenilo.  Svakodnevno, bar po desetak krava pase oko sportkih terena na Lugu, a nije doprla nijedna informacija o uklanjanju pomoćnih objekata za stoku. Velike teškoće, tvrde, imaju i neki izdavaoci smještaja u najužem centru grada. Za Monitor su ispričali da njihovi gosti svakodnevno trpe ne zbog stoke, već zbog komšijskih lovačkih pasa u dvorištu tik pored apartmana.

„Komšija, čije se dvorište graniči sa mojim, ima nekoliko lovačkih pasa. Nesnosnu buku prave. Gostima aprtmana ne daju da odmore, a naročito su bučni u rano ujutro. Bivša lokalna vlast nije pokaza nimalo razumijevanja za ovaj moj problem, očekujem da ću sa predstavnicima aktuelne nešto uspjeti da riješim”, kaže Kolašinac koji živi od izdavanja privtanog smještaja u samom centru Kolašina.

Turisti i Kolašinci, koji krenu ka štetalištu na Tari, na lokaciji gdje su gotovi svi sportsko- rekreativni kapaciteti, neminovno će naići na mnogobrojna grla krupne i sitne stoke, ali i čopore pasa, čiji vlasnici žive u okolnim kućama. Prostor oko sportskih terena i uz put prema šetalištu na Tari, koji čine opštinske parcele, godinama se koristi za ispašu.  Neki od stočara iz prigradskih naselja stoku napasaju i u parku, tik uz hotel Bjanka.

Uz Svinjaču, pritoku Tare, na obje obale i dalje stoje desetine improvizovanih objekata za stoku. Bolje stanje nije ni na Brezi, a na starom pazarištu, se u dvorištu jedne od starijih stambenih zgrada, nalaze desetine kućica za pse i pomoćnih objekata za živinu.

U lokalnoj upravi podsjećaju da su i odluku o komunalnom redu i sadašnje stanje naslijedili od predhodnika. Svjesni su objašnjavau da se stanje mora mijenjati.

„Svaka odluka treba da nađe mjeru između prava i interesa građana i strateških pravaca razvoja Kolašina. Odluka o kumunalnom redu, kako i svaki akt koji se tiče kvaliteta života u našem gradu, biće preispitani. Naše opredjeljenje je da se važeće odluke i one koje tek treba da se usvoje neselektivno primjenjuju”, objašnjavaju u Opštini.

Sve i da su se lokalne vlasti držale propisa, ostao bi veliki problem za sve one koji se bave turizmom u dijelu Gornjeg Pažanja. Pojedini mještani tog naselja, uključujući i vlasnika hotela Dream house Zorana Popovića, prilikom javne rasprave, tražili su pomjeranje granica zabrane. Predlagači su odbacili te primjedbe.

„Vlasnik sam hotela sa 4 zvjezdice i onemogućeno mi je da obavljam svoju djelatnost, jer je javna površina uz potok Pažanj uzurpirana divljom gradnjom. Već dva puta sam se obraćao Opštini da se taj dio javne površine uredi, jer su izgrađeni improvizovani drveni, limeni i kartonski objekti u kojima su smješteni stoka, živina, sijeno, stajsko đubrivo, razni otpad …”, napisao je Popović Opštini Kolašin.

On kaže da je život u tom naselju postao nepodnošljiv i da mu je onemogućeno bavljenje turizmom, sportom i rekreacijom. Njegove komšije podsjećaju da je obećano uklanjanje štala, svinjaca i deponija uz potok Pažanj.  Veliki broj Kolašinca je tražio i da se granica zabrane držanja stoke pomjeri prema Šljivovici…

„Zabranom držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi je obuhvaćen mahom prostor u centru grada, dok je na području u oviru DUP-ova Smailagića Polje, Breza i Sportska zona zabranjeno puštanje i napasanje van ograđenih travnatih površina u sopstvenom vlasništvu… Granice naselja Gornji i Donji Pažanj nijesu određene, a za dio tog područja izvan DUP-a Centar donešen je DUP Sportska zona, te se stoga zemljište još tretira kao poljoprivredno”, obrazložili su predlagači.

Kolašinci, koji žive nadomak centra grada i drže stoku, kažu da tako izdržavaju porodice.  Svog imanja nemaju, a ni načina da stoku štalski hrane tokom cijele godine.

„Imam tri rasne krave koje držim u štali u naselju blizu sportskih terena. Držim i jednu svinju i nekoliko kokošaka. Komšije imaju nekoliko koza. Svima nama to nije hobi već životna potreba. Krave ne mogu 12 mjeseci u štali sve i kad bih imala mogućnosti da im kupujem hranu. Dva-tri sata ispaše mnogo znači. Mogu da smetaju samo ovima našima, strani turisti se oduševe i maze ih”, kaže Kolašinka koja napasa stoku uz pješačku stazu od sportske hale prema šetalištu.

Smatra da neke odredbe Odluke ne odgovraju načinu života mještana iz prigradskih naselja. Lokalnoj vlasti poručuje da obrate pažnju na one koji svakodnevno ostavljaju gomile smeća po sportskoj zoni.

Argumenti njenih komšija su slični. Tvrde da stoku napasaju kad se ne održavaju sportski događaji i kad je malo ljudi na terenima. Objašnjavaju da su ih svega nekoliko puta opomenuli iz Komunalne policije, ali ih nikada nijesu kaznili.

Jasno je da kokošinjci, štale i svinjci ne mogu ostati pored planiranih elitnih hotela i poslovno-stambenih objekata. Ako lokalna vlast ne bude imala volje, komunalni red najvjerovatnije će uvoditi investitori, koji najavljuju basnoslovna ulaganja u hotele visoke kategorije u više kolašinskih prigradskih naselja.

                                                                              Dragana  ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo