Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKE SAOBRAĆAJNE MUKE: Blokadom do signalizacije

Objavljeno prije

na

Uprava za saobraćaj i Opština Kolašin ispunili su (manji) dio obećanja datih mještanima kolašinskog naselja Smailagića Polje, kroz koje prolazi neuslovni put do tunela Klisura. Tim putem, prema zvaničnim podacima, od 18. marta do sada prošlo je više od 700.000 vozila

 

Da postave saobraćajnu signalizaciju na putu od Kolašina do Jezerina, koji spaja tunel Klisura, odnosno, put od Bjelasice do Lubnica sa auto putem, državi i Opštini je trebalo koji dan više od šest mjeseci. Postavljanju signalizacije prethodila je blokada saobraćaja koju su organizovali mještani. Prije toga ignorisano je na desetine njihovih  apela i upozorenja.

Oko osam kilometara puta, koji spaja grad i ulaz u tunel zvanično ima više vlasnika, pa je od Kolašina do restorana Savradak  opštinski, a dalje je još, navodno, vlasništvo Ski centra Bjelasica, preduzeća davno ugašenog u stečaju. To je istovremeno i vrlo neuslovna saobraćajnica, kojom se dolazi do kolašinskog privatnog i državnog skijališta. Sve vrijeme mještani tvrde da su im životi ugroženi, zbog frekventnog saobraćaja i često neprilagođene brzine. Kako bi skrenuli  pažnju na situaciju u kojoj su, sredinom avgusta,  na jedan sat,  blokirali su put prema Jezerinama i tražili hitnu rekaciju nadležnih.

Učesnici protesta tvrdili su da su problemi, nastali nakon otvaranja tunela Klisura, najočigledniji na dionici od grada do restorana Savardak, kroz gusto naseljeno Samilagića Polje.  Uvjereni su da bi put i dalje bio bez ijednog saobraćajnog znaka da nijesu zaprijetili svakodnevnim blokadama. “Prije blokade, građanskim incijativama obraćali smo se svim nadležnim organima ove države, počev do Opštine, pa do Ministarstva saobraćaja i Uprave za saobraćaj. Predsjedniku Vlade smo poslali, takođe, inicijativu, obrazložili smo naše zahtjeve, tražili hitno reagovanje, jer su ovdje u pitanju životi pješaka, mještane i svih učesnika u saobraćaju. Odgovora niti bilo kave reakcije prije blokade nije bilo”, kažu u Smailagića Polju.

Do tada gluvi na primjedbe i žalbe mještana u medijima, nakon protesta Kolašinca, iz Uprave za saobraćaj i Opštine odmah su se prihvatili  posla, pa je, početkom minule  sedmice, dio obećanja i realizovan. Lokalnu kolašinsku vlast, koja je pisanje medija o stanju na putu prema Jezerinama često nazivala “spinovima”, da postavi signalizaciju nije motivisao ni zaključak nadležnog skupštinskog odbora. Odbornici su više puta, tokom minulog ljeta, zahtijevali da izvršna vlast intenzivira aktivnosti koje bi dovele do rješavanja saobraćajnih problema u gradu i naseljima ka Jezerinama.

Ispunili smo zahtjeve mještana i u roku koji je dogovoren postavili horizontalnu i vertikalnu signalizaciju na putu od Kolašina prema Jezerinama, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. U saopštenju se navodi da su na putu postavljena 22 saobraćajna znaka,  “koji obavještavaju na nailazak na pješačke prelaze i usporivače brzine, kao i znakove upozorenja na ograničanje brzine na 40 km/h”. Takođe, iscrtana je i horizontalna signalizacija, kao i 10 pješačkih prelaza.

“Na ovaj način osigurano je bezbjednije odvijanje saobraćaja na ovoj dionici, što je bio glavni zahtjev mještana koji su u avgustu blokirali ovaj put, smatrajući da visok intezitet saobraćaja nakon otvaranja tunela Klisura, neprilagođena brzina kretanja i prolazak teretnih vozila predstavljaju opasnost za njih i njihove porodice. Ovo je samo prvi korak koju su preduzeli Uprava za saobraćaj i Opština Kolašin kako bi se podigla bezbjednost saobraćaja na ovom putu. Takođe, u toku je izrada tehničke dokumentacije za rekonstrukciju puta od Kolašina do Jezerina, a navedeni projekat će biti uvršten u budžet za 2025. godinu”, zaključuje se u saopštenju.

Zbog čega sve to nije urađeno prije otvranja puta Jezerine -Lubnice ni iz Opštine ni sa državnih adresa nije objašnjeno. Rekonstrukcija puta od grada do tunela, koju je premijer Milojko Spajić, prvobitno najavio za ovu godinu, sada je izvjesno, počeće, u najboljem slučaju,  tek sljedeće.

Iz Uprave  tvrde da su minulih godina, dok se tunel gradio,  pokušavali da dobiju urbanističko tehničke uslove (UZU) kako bi uradili projektnu dokumentaciju i eventualno raspisali tender za izvođenje radova. No, tvrde, UTU nije bilo moguće dobiti ni od Opštine ni od resornog Ministarstva, pa nije rađena ni projektna dokumentacija. Otkup puta niko nije pominjao, jer da jeste, rekonstrukcija saobraćajnice ne bi bila i dalje samo u obećanjima.

Mještani su, pored hitnog postavljanja vertikalne i horizontalne signalizaciju i ograničavanje brzine na 40km/h, tražili zabranu teretnog i autobuskog saobraćaja, izgradnju trotoara na mjestima gdje je to izvodljivo, s obje strane ulice, i postavljanje radarske kontrole. Da li prije početka rekonstrukcije puta nadležni namjeravaju da udovolje ostaku zahtjeva, nije poznato.

Međutim, u međuvremnu su se iz Uprave  za saobraćaj pohvalili činjenicom da je tunel Klisura “ispunio očekivanja”. Automatski brojač saobraćaja, koji je instaliran na putu Buče-Lubnice, od 1. avgusta do 31. avgusta registrovao je prolazak ukupno 191.795 vozila, koja su saobraćala na putnom pravcu Berane – Kolašin i obrnuto.  Od otvaranja puta u martu, do kraja avgusta,  tom saobraćajnicom prošlo je više od 700.000 vozila. U prosjeku, dnevno je prolazilo 6.187 vozila, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. Putnički automobile činili su 91 odsto saobraćaja. Uprkos tome što je putem zabranjen saobraćaj teretnim vozilima, tokom avgusta registrovan je prolazak čak  2.232 kamiona. Sva ta vozila, prije ulaska u tunel Klisura ili po izlasaku iz njega,  prošli su i kolašnskim ulicama, odnosno, kroz više naseljnih mjesta, putem na kojem, do prije nekoliko dana,  nije  bilo čak ni minimalne saobraćajne signalizacije.

                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo