Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKE SAOBRAĆAJNE MUKE: Blokadom do signalizacije

Objavljeno prije

na

Uprava za saobraćaj i Opština Kolašin ispunili su (manji) dio obećanja datih mještanima kolašinskog naselja Smailagića Polje, kroz koje prolazi neuslovni put do tunela Klisura. Tim putem, prema zvaničnim podacima, od 18. marta do sada prošlo je više od 700.000 vozila

 

Da postave saobraćajnu signalizaciju na putu od Kolašina do Jezerina, koji spaja tunel Klisura, odnosno, put od Bjelasice do Lubnica sa auto putem, državi i Opštini je trebalo koji dan više od šest mjeseci. Postavljanju signalizacije prethodila je blokada saobraćaja koju su organizovali mještani. Prije toga ignorisano je na desetine njihovih  apela i upozorenja.

Oko osam kilometara puta, koji spaja grad i ulaz u tunel zvanično ima više vlasnika, pa je od Kolašina do restorana Savradak  opštinski, a dalje je još, navodno, vlasništvo Ski centra Bjelasica, preduzeća davno ugašenog u stečaju. To je istovremeno i vrlo neuslovna saobraćajnica, kojom se dolazi do kolašinskog privatnog i državnog skijališta. Sve vrijeme mještani tvrde da su im životi ugroženi, zbog frekventnog saobraćaja i često neprilagođene brzine. Kako bi skrenuli  pažnju na situaciju u kojoj su, sredinom avgusta,  na jedan sat,  blokirali su put prema Jezerinama i tražili hitnu rekaciju nadležnih.

Učesnici protesta tvrdili su da su problemi, nastali nakon otvaranja tunela Klisura, najočigledniji na dionici od grada do restorana Savardak, kroz gusto naseljeno Samilagića Polje.  Uvjereni su da bi put i dalje bio bez ijednog saobraćajnog znaka da nijesu zaprijetili svakodnevnim blokadama. “Prije blokade, građanskim incijativama obraćali smo se svim nadležnim organima ove države, počev do Opštine, pa do Ministarstva saobraćaja i Uprave za saobraćaj. Predsjedniku Vlade smo poslali, takođe, inicijativu, obrazložili smo naše zahtjeve, tražili hitno reagovanje, jer su ovdje u pitanju životi pješaka, mještane i svih učesnika u saobraćaju. Odgovora niti bilo kave reakcije prije blokade nije bilo”, kažu u Smailagića Polju.

Do tada gluvi na primjedbe i žalbe mještana u medijima, nakon protesta Kolašinca, iz Uprave za saobraćaj i Opštine odmah su se prihvatili  posla, pa je, početkom minule  sedmice, dio obećanja i realizovan. Lokalnu kolašinsku vlast, koja je pisanje medija o stanju na putu prema Jezerinama često nazivala “spinovima”, da postavi signalizaciju nije motivisao ni zaključak nadležnog skupštinskog odbora. Odbornici su više puta, tokom minulog ljeta, zahtijevali da izvršna vlast intenzivira aktivnosti koje bi dovele do rješavanja saobraćajnih problema u gradu i naseljima ka Jezerinama.

Ispunili smo zahtjeve mještana i u roku koji je dogovoren postavili horizontalnu i vertikalnu signalizaciju na putu od Kolašina prema Jezerinama, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. U saopštenju se navodi da su na putu postavljena 22 saobraćajna znaka,  “koji obavještavaju na nailazak na pješačke prelaze i usporivače brzine, kao i znakove upozorenja na ograničanje brzine na 40 km/h”. Takođe, iscrtana je i horizontalna signalizacija, kao i 10 pješačkih prelaza.

“Na ovaj način osigurano je bezbjednije odvijanje saobraćaja na ovoj dionici, što je bio glavni zahtjev mještana koji su u avgustu blokirali ovaj put, smatrajući da visok intezitet saobraćaja nakon otvaranja tunela Klisura, neprilagođena brzina kretanja i prolazak teretnih vozila predstavljaju opasnost za njih i njihove porodice. Ovo je samo prvi korak koju su preduzeli Uprava za saobraćaj i Opština Kolašin kako bi se podigla bezbjednost saobraćaja na ovom putu. Takođe, u toku je izrada tehničke dokumentacije za rekonstrukciju puta od Kolašina do Jezerina, a navedeni projekat će biti uvršten u budžet za 2025. godinu”, zaključuje se u saopštenju.

Zbog čega sve to nije urađeno prije otvranja puta Jezerine -Lubnice ni iz Opštine ni sa državnih adresa nije objašnjeno. Rekonstrukcija puta od grada do tunela, koju je premijer Milojko Spajić, prvobitno najavio za ovu godinu, sada je izvjesno, počeće, u najboljem slučaju,  tek sljedeće.

Iz Uprave  tvrde da su minulih godina, dok se tunel gradio,  pokušavali da dobiju urbanističko tehničke uslove (UZU) kako bi uradili projektnu dokumentaciju i eventualno raspisali tender za izvođenje radova. No, tvrde, UTU nije bilo moguće dobiti ni od Opštine ni od resornog Ministarstva, pa nije rađena ni projektna dokumentacija. Otkup puta niko nije pominjao, jer da jeste, rekonstrukcija saobraćajnice ne bi bila i dalje samo u obećanjima.

Mještani su, pored hitnog postavljanja vertikalne i horizontalne signalizaciju i ograničavanje brzine na 40km/h, tražili zabranu teretnog i autobuskog saobraćaja, izgradnju trotoara na mjestima gdje je to izvodljivo, s obje strane ulice, i postavljanje radarske kontrole. Da li prije početka rekonstrukcije puta nadležni namjeravaju da udovolje ostaku zahtjeva, nije poznato.

Međutim, u međuvremnu su se iz Uprave  za saobraćaj pohvalili činjenicom da je tunel Klisura “ispunio očekivanja”. Automatski brojač saobraćaja, koji je instaliran na putu Buče-Lubnice, od 1. avgusta do 31. avgusta registrovao je prolazak ukupno 191.795 vozila, koja su saobraćala na putnom pravcu Berane – Kolašin i obrnuto.  Od otvaranja puta u martu, do kraja avgusta,  tom saobraćajnicom prošlo je više od 700.000 vozila. U prosjeku, dnevno je prolazilo 6.187 vozila, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. Putnički automobile činili su 91 odsto saobraćaja. Uprkos tome što je putem zabranjen saobraćaj teretnim vozilima, tokom avgusta registrovan je prolazak čak  2.232 kamiona. Sva ta vozila, prije ulaska u tunel Klisura ili po izlasaku iz njega,  prošli su i kolašnskim ulicama, odnosno, kroz više naseljnih mjesta, putem na kojem, do prije nekoliko dana,  nije  bilo čak ni minimalne saobraćajne signalizacije.

                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo