Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA DEPONIJA „PRIVREMENA“ VEĆ TRI DECENIJE: Gomilanje smeća i problema

Objavljeno prije

na

Ni pored obećanja starih osam godina, Kolašinci nijesu uspjeli da sa obale Tare izmjeste privremeno odlagalište otpada. U tom gradu još nije uspostavljen ni sistem selektivnog odlaganja smeća

 

Kolašinska deponija u Bakovićima, na kojoj se već tri decenije odlaže otpad, formalno je „privremeno skladište komunalnog otpada“. Izgradnja reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, deponije čvrstog otpada, kao i deponije za građevinski otpad ponovo su u zvaničnim planovima lokalnog Komunalnog preduzeća za ovu godinu. Međutim, jasno je da poslovi na rješavanju tih  višedecenijskih problema ne mogu biti ni započeti  tokom preostalih  šest mjeseci ove godine.

Isti poslovi bili su u svim  lokalnim planovima od 2013. do 2020. godine.  Novca za njihovu relizaciju nema ni na vidiku, ali iz Komunalnog preduzeća kažu da je neophodno što prije unaprijediti cijeli sistem upravljanja otpadom.

Deponija je na obali Tare, a u neposrednoj blizini industrijske i biznis zone. Na Bakovićima je lani deponovano oko 3.630 tona otpada. To je, u odnosu na prethodnu godinu više za 629 tona. Ove godine, procjenjuju u Komunalnom, takođe se očekuje značajno povećanje količine  smeća odloženog u Bakovićima.

Iz Komunalnog preduzeća Kolašin su više puta objašnjavali kako im je jako  zahtjevno održavanje te lokacije. Minulih godinu i po te teškoće su, tvrde, udvostručene. Investicioni bum uslovio je i značajno povećanje građevinskog otpada. Na području kolašinske opštine trenutno se gradi nekoliko stambenih zgrada i desetak hotela. Kako kaže direktor Komunalnog  Milivoje Bulatović, to zahtijeva nalaženje novih i adekvatnih lokacija za odlaganje otpada sa gradilišta.

„Jasno je da riječ o velikim količinama građevinskog otpada. Jedini je spas što je pronađeno rješenje, pa se dio otpada sa gradilišta regionalnog puta ka Beranama odlaže u Sportskoj zoni. Taj materijal tamo služi kao podloga za buduće  sportske terene pored šetališta na Tari. No, i pored toga, velika količina otpada sa gradiilišta završava na Bakovićima“, objašnjava Bulatović.

On kaže da odlagalište u Bakovićima ne može još dugo služiti toj namjeni.  Svakodnevno, objašnjava on, kopaju se, takozvane kade u kojima se odlaže smeće. S obzirom na to da je mehanizacija Komunalnog, sve do početka ljeta, angažovana na čišćenju puteva, za to je neophodno iznajmljivanje mašina privatnika. To su dodatni troškovi za preduzeće i građane.

„Lokacija Bakovića je inače raznovrsna po svom korišćenju. Još u posljednjim decenijama prošlog vijeka na tom području su počeli da se gradne industrijski i privredni objekti. Nakon što je Drijenak, kao industrijska zona, popunjen sa drvoprerađivačkim kapacitetima, metalo-prerađivački kapaciteti kao i ostale preduzetničke djelatnosti su se locirale na Bakovićima“, podsjećaju iz Komunalnog preduzeća.

Bulatović objašnjava da je u Bakovićima panirana izgradnja reciklažnog dvorišta. Prema njegovim riječima, kada se relizuje projekat regionalne deponije za sjeverne opštine, Komunalno bi koristilo i transfer stanicu u Mojkovcu.  No, sve to treba  dočekati, a uz otpad, na kolašinskoj deponiji svakodnevno se uvećavaju i problemi održavanja tog prostora.

Još  2013. godine, tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković, obećao je da  da će u okviru DUP industriske zone, prostor odlagališta dobiti drugu namjenu. „Dok se ne napravi rješenje deponija za nekoliko opština, naša deponija će biti na jednom drugom lokalitetu. Ta lokacija, siguran sam, biće mnogo pogodinja nego što je ova, pošto će biti dalje od magistrale i od rijeke. Već tokom ove kalendarske godine otpad će se odlagati na tom novom lokalitetu.  Mjesto gdje se sada odlaže smeće biće ozelenjeno“, kazao je prije osam godina predsjednik  Opštine.

Planom o upravljanju otpadom u maju 2017. godine definisano je da će se  privremena deponija u Bakovićima koristiti samo do 2020. godine.  U međuvremenu,  bila je predviđena i „modernizacija i adaptacija prema međunarodnim standardima“.

Tada su iz lokalne uprave govorili: „Privremena lokacija za odlaganje otpada u Bakovićima kod Kolašina, već duži niz godina stvara probleme mještanima iz okoline. Takvo stanje je neodrživo, naročito u ljetnjim mjesecima kada se deponija zapali. Za implementaciju programa skladištenja otpada Opština će  morati, kroz razne izvore, da obezbijedi 230.000 eura…“.

Iz NVO Green home su, u nekoliko navrata,  podsjećali kako je kolašinska lokalna uprava ranije propustila da iskoristi dostupne mogućnosti finansiranja. Prije svega iz EU fondova, kako bi bili riješeni problemi sistema upravljanja otpadom.  Ta organizacija je upozoravala  i na opasnost sagorijevanja otpada na odlagalištima, kao što je kolašinsko. U Bakovićima svakog ljeta izbijaju požari, a naročito je alarmantno stanje bilo 2015. godine, kada je deponija gorjela sedam dana.

Bulatović za Monitor kaže da Komunalno preduzeće čini napore da „aplicirajući kod međunarodnih institucija u EU dobije sredstva za rješavanje mnogih problema u toj oblasti“.  Prije svega, kaže on, treba nabaviti polupodzemne kontejnere.

„Prva faza obuhvatila bi uže gradsko jezgro, a potom i sva naselja, osim ruralnog dijela opštine. Nastojaćemo da što uspješnije apliciramo za finansijska sredstva iz kapitalnog budžeta države i sredstva iz evropskih fondova“, objašnjava naš sagovornik.

U Službi menadžera Opštine tvrde da je veliki problem što u Kolašinu ne postoji  mogućnost za selektivno odlaganje otpada. Iako je odavno najavljena relizacija i tog projekata, on sada zavisi od toga kako će Evropska komisija procijeniti predlog projekta poslat iz Kolašina. Uspostavljanje sistema selektivnog odlaganja otpada koštalo bi, kazali su Monitoru u Službi mendžera, oko 650.000 eura.

„Selektivno odlaganje otpada sada u Kolašinu nije moguće, jer ne postoji potrebna infrastruktura, tehnička opremljenost, ali ni izgrađena svijest građana. Poseban problem predstavlja neadekvatno odlaganje otpada na mjestima koja za to nijesu predviđena. Na tim lokacijama, a to su najčešće vodotoci u ruralnom području, stvaraju se neuređene deponije“, kažu iz te službe.

Tvrde i da je neadekvatno razrađen sistem sakupljanja otpada, što se ogleda u nedovoljnom broju kontejnera, koji, takođe, nijesu postavljeni na adekvatnim lokacijama.

                                                 Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo