Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA DEPONIJA „PRIVREMENA“ VEĆ TRI DECENIJE: Gomilanje smeća i problema

Objavljeno prije

na

Ni pored obećanja starih osam godina, Kolašinci nijesu uspjeli da sa obale Tare izmjeste privremeno odlagalište otpada. U tom gradu još nije uspostavljen ni sistem selektivnog odlaganja smeća

 

Kolašinska deponija u Bakovićima, na kojoj se već tri decenije odlaže otpad, formalno je „privremeno skladište komunalnog otpada“. Izgradnja reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, deponije čvrstog otpada, kao i deponije za građevinski otpad ponovo su u zvaničnim planovima lokalnog Komunalnog preduzeća za ovu godinu. Međutim, jasno je da poslovi na rješavanju tih  višedecenijskih problema ne mogu biti ni započeti  tokom preostalih  šest mjeseci ove godine.

Isti poslovi bili su u svim  lokalnim planovima od 2013. do 2020. godine.  Novca za njihovu relizaciju nema ni na vidiku, ali iz Komunalnog preduzeća kažu da je neophodno što prije unaprijediti cijeli sistem upravljanja otpadom.

Deponija je na obali Tare, a u neposrednoj blizini industrijske i biznis zone. Na Bakovićima je lani deponovano oko 3.630 tona otpada. To je, u odnosu na prethodnu godinu više za 629 tona. Ove godine, procjenjuju u Komunalnom, takođe se očekuje značajno povećanje količine  smeća odloženog u Bakovićima.

Iz Komunalnog preduzeća Kolašin su više puta objašnjavali kako im je jako  zahtjevno održavanje te lokacije. Minulih godinu i po te teškoće su, tvrde, udvostručene. Investicioni bum uslovio je i značajno povećanje građevinskog otpada. Na području kolašinske opštine trenutno se gradi nekoliko stambenih zgrada i desetak hotela. Kako kaže direktor Komunalnog  Milivoje Bulatović, to zahtijeva nalaženje novih i adekvatnih lokacija za odlaganje otpada sa gradilišta.

„Jasno je da riječ o velikim količinama građevinskog otpada. Jedini je spas što je pronađeno rješenje, pa se dio otpada sa gradilišta regionalnog puta ka Beranama odlaže u Sportskoj zoni. Taj materijal tamo služi kao podloga za buduće  sportske terene pored šetališta na Tari. No, i pored toga, velika količina otpada sa gradiilišta završava na Bakovićima“, objašnjava Bulatović.

On kaže da odlagalište u Bakovićima ne može još dugo služiti toj namjeni.  Svakodnevno, objašnjava on, kopaju se, takozvane kade u kojima se odlaže smeće. S obzirom na to da je mehanizacija Komunalnog, sve do početka ljeta, angažovana na čišćenju puteva, za to je neophodno iznajmljivanje mašina privatnika. To su dodatni troškovi za preduzeće i građane.

„Lokacija Bakovića je inače raznovrsna po svom korišćenju. Još u posljednjim decenijama prošlog vijeka na tom području su počeli da se gradne industrijski i privredni objekti. Nakon što je Drijenak, kao industrijska zona, popunjen sa drvoprerađivačkim kapacitetima, metalo-prerađivački kapaciteti kao i ostale preduzetničke djelatnosti su se locirale na Bakovićima“, podsjećaju iz Komunalnog preduzeća.

Bulatović objašnjava da je u Bakovićima panirana izgradnja reciklažnog dvorišta. Prema njegovim riječima, kada se relizuje projekat regionalne deponije za sjeverne opštine, Komunalno bi koristilo i transfer stanicu u Mojkovcu.  No, sve to treba  dočekati, a uz otpad, na kolašinskoj deponiji svakodnevno se uvećavaju i problemi održavanja tog prostora.

Još  2013. godine, tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković, obećao je da  da će u okviru DUP industriske zone, prostor odlagališta dobiti drugu namjenu. „Dok se ne napravi rješenje deponija za nekoliko opština, naša deponija će biti na jednom drugom lokalitetu. Ta lokacija, siguran sam, biće mnogo pogodinja nego što je ova, pošto će biti dalje od magistrale i od rijeke. Već tokom ove kalendarske godine otpad će se odlagati na tom novom lokalitetu.  Mjesto gdje se sada odlaže smeće biće ozelenjeno“, kazao je prije osam godina predsjednik  Opštine.

Planom o upravljanju otpadom u maju 2017. godine definisano je da će se  privremena deponija u Bakovićima koristiti samo do 2020. godine.  U međuvremenu,  bila je predviđena i „modernizacija i adaptacija prema međunarodnim standardima“.

Tada su iz lokalne uprave govorili: „Privremena lokacija za odlaganje otpada u Bakovićima kod Kolašina, već duži niz godina stvara probleme mještanima iz okoline. Takvo stanje je neodrživo, naročito u ljetnjim mjesecima kada se deponija zapali. Za implementaciju programa skladištenja otpada Opština će  morati, kroz razne izvore, da obezbijedi 230.000 eura…“.

Iz NVO Green home su, u nekoliko navrata,  podsjećali kako je kolašinska lokalna uprava ranije propustila da iskoristi dostupne mogućnosti finansiranja. Prije svega iz EU fondova, kako bi bili riješeni problemi sistema upravljanja otpadom.  Ta organizacija je upozoravala  i na opasnost sagorijevanja otpada na odlagalištima, kao što je kolašinsko. U Bakovićima svakog ljeta izbijaju požari, a naročito je alarmantno stanje bilo 2015. godine, kada je deponija gorjela sedam dana.

Bulatović za Monitor kaže da Komunalno preduzeće čini napore da „aplicirajući kod međunarodnih institucija u EU dobije sredstva za rješavanje mnogih problema u toj oblasti“.  Prije svega, kaže on, treba nabaviti polupodzemne kontejnere.

„Prva faza obuhvatila bi uže gradsko jezgro, a potom i sva naselja, osim ruralnog dijela opštine. Nastojaćemo da što uspješnije apliciramo za finansijska sredstva iz kapitalnog budžeta države i sredstva iz evropskih fondova“, objašnjava naš sagovornik.

U Službi menadžera Opštine tvrde da je veliki problem što u Kolašinu ne postoji  mogućnost za selektivno odlaganje otpada. Iako je odavno najavljena relizacija i tog projekata, on sada zavisi od toga kako će Evropska komisija procijeniti predlog projekta poslat iz Kolašina. Uspostavljanje sistema selektivnog odlaganja otpada koštalo bi, kazali su Monitoru u Službi mendžera, oko 650.000 eura.

„Selektivno odlaganje otpada sada u Kolašinu nije moguće, jer ne postoji potrebna infrastruktura, tehnička opremljenost, ali ni izgrađena svijest građana. Poseban problem predstavlja neadekvatno odlaganje otpada na mjestima koja za to nijesu predviđena. Na tim lokacijama, a to su najčešće vodotoci u ruralnom području, stvaraju se neuređene deponije“, kažu iz te službe.

Tvrde i da je neadekvatno razrađen sistem sakupljanja otpada, što se ogleda u nedovoljnom broju kontejnera, koji, takođe, nijesu postavljeni na adekvatnim lokacijama.

                                                 Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo