Ni pored obećanja starih osam godina, Kolašinci nijesu uspjeli da sa obale Tare izmjeste privremeno odlagalište otpada. U tom gradu još nije uspostavljen ni sistem selektivnog odlaganja smeća
Kolašinska deponija u Bakovićima, na kojoj se već tri decenije odlaže otpad, formalno je „privremeno skladište komunalnog otpada“. Izgradnja reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, deponije čvrstog otpada, kao i deponije za građevinski otpad ponovo su u zvaničnim planovima lokalnog Komunalnog preduzeća za ovu godinu. Međutim, jasno je da poslovi na rješavanju tih višedecenijskih problema ne mogu biti ni započeti tokom preostalih šest mjeseci ove godine.
Isti poslovi bili su u svim lokalnim planovima od 2013. do 2020. godine. Novca za njihovu relizaciju nema ni na vidiku, ali iz Komunalnog preduzeća kažu da je neophodno što prije unaprijediti cijeli sistem upravljanja otpadom.
Deponija je na obali Tare, a u neposrednoj blizini industrijske i biznis zone. Na Bakovićima je lani deponovano oko 3.630 tona otpada. To je, u odnosu na prethodnu godinu više za 629 tona. Ove godine, procjenjuju u Komunalnom, takođe se očekuje značajno povećanje količine smeća odloženog u Bakovićima.
Iz Komunalnog preduzeća Kolašin su više puta objašnjavali kako im je jako zahtjevno održavanje te lokacije. Minulih godinu i po te teškoće su, tvrde, udvostručene. Investicioni bum uslovio je i značajno povećanje građevinskog otpada. Na području kolašinske opštine trenutno se gradi nekoliko stambenih zgrada i desetak hotela. Kako kaže direktor Komunalnog Milivoje Bulatović, to zahtijeva nalaženje novih i adekvatnih lokacija za odlaganje otpada sa gradilišta.
„Jasno je da riječ o velikim količinama građevinskog otpada. Jedini je spas što je pronađeno rješenje, pa se dio otpada sa gradilišta regionalnog puta ka Beranama odlaže u Sportskoj zoni. Taj materijal tamo služi kao podloga za buduće sportske terene pored šetališta na Tari. No, i pored toga, velika količina otpada sa gradiilišta završava na Bakovićima“, objašnjava Bulatović.
On kaže da odlagalište u Bakovićima ne može još dugo služiti toj namjeni. Svakodnevno, objašnjava on, kopaju se, takozvane kade u kojima se odlaže smeće. S obzirom na to da je mehanizacija Komunalnog, sve do početka ljeta, angažovana na čišćenju puteva, za to je neophodno iznajmljivanje mašina privatnika. To su dodatni troškovi za preduzeće i građane.
„Lokacija Bakovića je inače raznovrsna po svom korišćenju. Još u posljednjim decenijama prošlog vijeka na tom području su počeli da se gradne industrijski i privredni objekti. Nakon što je Drijenak, kao industrijska zona, popunjen sa drvoprerađivačkim kapacitetima, metalo-prerađivački kapaciteti kao i ostale preduzetničke djelatnosti su se locirale na Bakovićima“, podsjećaju iz Komunalnog preduzeća.
Bulatović objašnjava da je u Bakovićima panirana izgradnja reciklažnog dvorišta. Prema njegovim riječima, kada se relizuje projekat regionalne deponije za sjeverne opštine, Komunalno bi koristilo i transfer stanicu u Mojkovcu. No, sve to treba dočekati, a uz otpad, na kolašinskoj deponiji svakodnevno se uvećavaju i problemi održavanja tog prostora.
Još 2013. godine, tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković, obećao je da da će u okviru DUP industriske zone, prostor odlagališta dobiti drugu namjenu. „Dok se ne napravi rješenje deponija za nekoliko opština, naša deponija će biti na jednom drugom lokalitetu. Ta lokacija, siguran sam, biće mnogo pogodinja nego što je ova, pošto će biti dalje od magistrale i od rijeke. Već tokom ove kalendarske godine otpad će se odlagati na tom novom lokalitetu. Mjesto gdje se sada odlaže smeće biće ozelenjeno“, kazao je prije osam godina predsjednik Opštine.
Planom o upravljanju otpadom u maju 2017. godine definisano je da će se privremena deponija u Bakovićima koristiti samo do 2020. godine. U međuvremenu, bila je predviđena i „modernizacija i adaptacija prema međunarodnim standardima“.
Tada su iz lokalne uprave govorili: „Privremena lokacija za odlaganje otpada u Bakovićima kod Kolašina, već duži niz godina stvara probleme mještanima iz okoline. Takvo stanje je neodrživo, naročito u ljetnjim mjesecima kada se deponija zapali. Za implementaciju programa skladištenja otpada Opština će morati, kroz razne izvore, da obezbijedi 230.000 eura…“.
Iz NVO Green home su, u nekoliko navrata, podsjećali kako je kolašinska lokalna uprava ranije propustila da iskoristi dostupne mogućnosti finansiranja. Prije svega iz EU fondova, kako bi bili riješeni problemi sistema upravljanja otpadom. Ta organizacija je upozoravala i na opasnost sagorijevanja otpada na odlagalištima, kao što je kolašinsko. U Bakovićima svakog ljeta izbijaju požari, a naročito je alarmantno stanje bilo 2015. godine, kada je deponija gorjela sedam dana.
Bulatović za Monitor kaže da Komunalno preduzeće čini napore da „aplicirajući kod međunarodnih institucija u EU dobije sredstva za rješavanje mnogih problema u toj oblasti“. Prije svega, kaže on, treba nabaviti polupodzemne kontejnere.
„Prva faza obuhvatila bi uže gradsko jezgro, a potom i sva naselja, osim ruralnog dijela opštine. Nastojaćemo da što uspješnije apliciramo za finansijska sredstva iz kapitalnog budžeta države i sredstva iz evropskih fondova“, objašnjava naš sagovornik.
U Službi menadžera Opštine tvrde da je veliki problem što u Kolašinu ne postoji mogućnost za selektivno odlaganje otpada. Iako je odavno najavljena relizacija i tog projekata, on sada zavisi od toga kako će Evropska komisija procijeniti predlog projekta poslat iz Kolašina. Uspostavljanje sistema selektivnog odlaganja otpada koštalo bi, kazali su Monitoru u Službi mendžera, oko 650.000 eura.
„Selektivno odlaganje otpada sada u Kolašinu nije moguće, jer ne postoji potrebna infrastruktura, tehnička opremljenost, ali ni izgrađena svijest građana. Poseban problem predstavlja neadekvatno odlaganje otpada na mjestima koja za to nijesu predviđena. Na tim lokacijama, a to su najčešće vodotoci u ruralnom području, stvaraju se neuređene deponije“, kažu iz te službe.
Tvrde i da je neadekvatno razrađen sistem sakupljanja otpada, što se ogleda u nedovoljnom broju kontejnera, koji, takođe, nijesu postavljeni na adekvatnim lokacijama.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ