Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN PRED TURISTIČKU SEZONU: Da bude za plate i račune

Objavljeno prije

na

Ljetnju  turističku sezonu  izdavaoci smještaja u Kolašinu dočekuju u neizvjesnosti. Broj rezervacija, za sada, ne daje mnogo povoda za nadu. Kasni i obećana podrška lokalne uprave

 

Početak juna kolašinski hotelijeri i ostali izdavaoci smještaja dočekali su sa neznatnim brojem rezervacija za predstojeće ljeto. Ni posjeta tokom predsezone nije bilo, uprkos tome što su  cijene značajno snižene. U lokalnoj  Turističkoj organizaciji (TO) očekuju da će ljetnju sezonu u tom gradu karakterisati najveći broj “last minute” rezervacija.

Kako za Monitor kaže direktor TO Aleksandar Vlahović u promociju kolašinskih  turističkih potencijala za ovo ljeto uložen je višemjesečni trud. A mogućnosti za aktivan odmor u tom gradu i na nekoj od planina su, tvrdi, mnogobrojne. „Ponuda grada je od sada na najvećem evropskom portalu za planinarenje, biciklizam, brdski biciklizam i skijanje… U saradnji sa NVO Natura, počeli smo zamjenu dotrajalih  biciklističkih i pješačkih  info tabli u centru gradu. Takođe, uspostavili smo saradnju sa InstaMontenegro, koji su putem akcije “Find me in Montengro” promovisali ponudu našeg grada“, kaže Vlahović.

Naš sagovornik navodi kako je pripremljen i novi dvojezični turistički vodič. Prije nekoliko dana promovisan je i atraktivan video koji predstavlja mogućnosti za aktivni odmor na teritoriji opštine. Sve bi to trebalo, tvrdi Vlahović, da u Kolašin dovede ljubitelje prirode i  rekreacije.

U gradu pod Bjelasicom računaju na značajno promijenjenu strukturu gostiju u odnosu na godine prije pandjemije. Tada su više od  90 odsto  onih koji su ljetovali u Kolašinu bili inostrani gosti. Prije sega, iz zapadne Evrope, Izraela i Kine… Ovogodišnja promocija kolašinskih turističkih aduta bila je koncentrisana na domaće i tržište regiona.

„U sklopu regionalne promocije sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO) ponuda Kolašina predstavljena je u Beogradu i Novom Sadu. Tokom  sljedeće sedmice planirana je promocija u Tirani i Prištini.“,  podsjećaju u TO. Dodatno, u saradnji Željezničkog prevoza Crne Gore i preduzeća Srbija voz, pokrenuta je akcija Kupi kartu i ostvari popust. Uz kupljenu međunarodnu voznu kartu na relaciji Beograd – Bar– Beograd, objašnjava Vlahović, putnici mogu ostvariti popuste u brojnim kolašinskim  turističko-ugostiteljskim objektima.

Sve to, čini se, nije dovoljno za velika očekivanja. Hotelijeri i izdavaoci smještaja u tom gradu očekivanja od predstojećeg ljeta sveli su na nastojanje da se „održi turistička infrastruktura i sačuvaju radna mjesta“. Očekivati više od toga bilo bi, kažu, neskromno. I nerealno.

„Jasno je da tokom sezona pandemije ne možemo računati na značajne prihode.   Određena finansijska injekcija bila je dobra posjeta tokom drugog dijela zime. Od ljeta očekujemo samo da nam omogući opstanak „na nuli“. Da ne otpustimo nikog i da možemo da  platimo račune“, kazali su Monitoru  u hotelu Dream hause.

Identične ambicije i kod ostalih vlasnika malih hotela. Duško Raketić, vlasnik apartmana  Tango, kaže da je,  u ovo doba ranijih godina,  imao  većinu rezervacija za jul i avgust. Trnutno, za taj period nema ni jednog najavljenog gosta. Ipak, on za Monitor, kaže kako nije sve crno. „Navike inostranih gostiju su da mnogo ranije rezervišu  smještaj. Domaći i gosti iz regiona to čine dan prije ili čak na dan dolaska. Treba imati na umu da je ovo nova relanost i nove okolnosti nameću traženje novih pozicija. Pesimizam i kukanje ne donose ništa. Naše je da nađemo nove modele i novu motivaciju za goste“, smatra Raketić.

Naš sagovornik primjećuje kako je „sada jasno da je Kolašin skupo koštalo ukidanje nekih tradicionalnih manifestacija, koje su garantovale konstantan broj gostiju tokom jednog dijela ljeta“. Raketić podsjeća na benefite koje je grad imao od održavanje Tango kampa, koji je već dvije godine izmješten iz Kolašina.

Još nije izvjesno ni  kada će biti održan Košarkaški kamp, ali ni sa koliko se  učesnika može računati, s obzirom na epidemiološku situaciju. Na koji način će biti održan Korifej teatar, takođe, još je neizvjesno.

U Opštini Kolašin kažu da im je glavni cilj, tokom narednih mjeseci,  da se obezbijedi „krajnji obzir i poštovanje mjera“. Važno je, tvrde, koliko i broj gostiju, „da ne  dođe do eventualnog pogoršanja zdravstvene situacije u grad“.

“Sve naše turističke pripreme imaju prve i najvažnije dvije riječi – zdravstvena situacija. Sezona podrazumijeva veću mobilnost i prisustvo ljudi, a to traži još savjesnije i odgovornije poštovanje mjera. Doći do turističke zarade znači prije toga obezbijediti lično i javno zdravlje“,  kazali su  za Monitor iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bulatovića. Oni skreću pažnju i na originalnost kolašinske turističke ponude, „koja posebno dolazi do  izražaja u vremenima kada je zdravlje u prvom planu“.

Računaju da će se i značajan broj onih koji se oporavljaju od posljedica korona virusa opredijeliti za odmor u Kolašinu. “Kolašin je za to spreman. Kolašinska turistička ponuda će nastaviti da ima podršku naše poljoprivrede i sela. Mislim da su ovo periodi kada veza poljoprivrede i turizma treba da bude još intenzivnija. Zdrava hrana kolašinskih domaćina treba da bude još više zastupljena na turističkim trpezama. Ta veza će doprinijeti originalnosti i kvalitetu turističke ponude”, kažu u Bulatovićevom kabinetu.

Iz kabineta predsjednika opštine najavljuju i da će lokalna uprava „podržati sve inicijative turističkih radnika“. Prije svega, kako objašnjavju,  kroz Program mjera za smanjivanje negativnih ekonomskih posljedica korona krize. Iz lokalne izvršne vlasti, međutim, ne mogu da kažu kada će te mjere biti usvojene. Panirano je bilo da ih odbonici razmatraju prošlog mjeseca, međutim sjednica Skupštine opštine  odložena je do daljenjega, zbog nedostatka kvoruma. Tako je „do daljnjega“  odložena i finansijska podrška turističkoj privredi. A ljeto stiže.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo