Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

„Otvaranje tunela dovelo je do ogromnih gužvi i  stvaranja kolona vozila na  ulicama, kretanja  brzinom koja je prikladnija magistralnom putu nego gradskim ulicama, nepropisnim preticanjima… Ne poštuje se ni postojeća oskudna postojeća signalizacija. Sve to svakodnevno ugrožava naše i živote naše djece i pravo je čudo što se  do sada nije dogodila neka nesreća“, napisali su oni.

Podsjećaju da ulice u kojima žive, mahom, nemaju trotare. Gdje trotaora ima, široki su  svega  jedan metar, sa stubovima rasvjete na sredini, zbog čega su pješaci prinuđeni da silaze na kolovoz. Potpisnici otvorenog pisma tvrde i da izgradnja novih troatara, onako kako su sada planirani, neće popraviti situaciju.

„Apelujemo na nadležne opštinske organe da odustanu od namjere pretvaranja naših ulica u tranzitni put, koji će povezati regionalni put za Berane i priključni put za auto put. Zahtijevamo da se duž naših ulica na svakih 50-ak  metara postave  usporivači brzine, takozvani ,,ležeći policajci” i da se što hitnije krene u realizaciju planirane obilaznice“, piše u otvorenom pismu.

Kolašinci koje žive u ulicama, koje su sada, kako tvrde, pretvorene u magistrale, najavljuju i blokadu saobraćaja, ako  ne primijete trud nadležnih da se ozbilnije pozabave regulacijom kolašinskog saobraćaja u novim okolnostima.  A taj trud za sada, na terenu, nije vidljiv.

Izgradnja trotoara u Ulici Boška Rašovića je poodmakla, ali iz loklane uprave  ne saopštavaju kada bi mogla biti završena. Ideja je, kako kažu u Opštini, da se postavi „obimnija  vertikalna i horizontalna signalizacija“.  No, vertiklana kasni zbog određenih administrativnih problema, a  horizontalana – koja je do sada postavljena – nije značajnije riješila nove teškoće kolašinske svakodnevice.

Jedno od  rješenja, koje su nedavno ponudili na sjednici lokalnog parlamenta, je i da vozila koja dolaze sa regionalnog puta koriste Ulicu Dunje Đokić, a da se dio saobraćaja koji se sada odvija pored škola, usmjeri  zaobilaznicom i Ulicom Milivoja Bulatovića.  Ni u jednoj  od te dvije saobraćajnice nema osnovne  pješačke infrastrukture. „Trotara nikad nije bilo u nekim ulicama i to nije lako riješiti, ali krećemo u popravljanje takvog stanja. Pri izgradnji trotara pojavljuju se i imovinski problemi, pa predstoji i eksproprijacija. Uskoro će  biti izrađen elaborat regulacije saobraćaja, a,  nakon toga, biće moguće donijeti i odluke koje će uvesti red na kolašinskim uicama“, najavili su nedavno  iz izvršne vlasti.

Neprilagođena saobraćajna infrastruktura pješacima primijećena je u zvaničnim dokumentima i prije otvaranja auto puta i regionalnog puta. To je zaključak i iz Plana održive urbane mobilnosti, koji je donesen prije nekoliko godina. “Opština do sada nije donosila planska dokumenta kojima se pitanje saobraćaja i mobilnosti tretira na strateški i sveobuhvatan način. Saobraćajna politika je tako dominantno usredsređena na motorni saobraćaj. Pri izvođenju infrastrukturnih projekata uglavnom se nastoji da se zadovolje potrebe kolskog saobraćaja, dok se potrebe pješaka i biciklista posmatraju kao sekundarne”, zaključuju u dokumentu.

Teškoće nastale nakon otvaranja tunela Klisura, ne zavšvaju se samo na gradskim ulicama.  Problematično je  i oko devet kilometara saobraćajnice od Kolašina do skijališta. Taj put je i ranije bio u vrlo lošem stanju, a intenzivniji saobraćaj ovih dana uzima danak na dotrajalom asfaltu.  Rekonstrukcija ne može skoro da počne   Dio te saobraćajnce je opštinsko vlasništvo, dok je ostatak imovina odavno privatizovanog Ski-centra “Bjelasica” u stečaju. Cijelom dužinom put je bez odgovarajuće vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije, bez pješačke infrastrukture…Na stanje tog puta i ranije su stizale brojne kritike od posjetilaca ski-centara na Bjelasici, a tek djelimično i površno saobraćajnica je popravljana, s vremena na vrijeme.

Što hitnije nalaženje rješenja za bezbjedan saobraćaj na dionici puta od Kolašina do tunela Klisura, zahtjev je lokalnoj upravi koji su uputili mještani naselja uz tu saobraćajnicu. Takođe, i oni su najavljivali blokadu,  od koje se poslije razgovora sa predstavnicima policije i Opštine odustalo.

I dok se sada, uglavnom, u Kolašinu slažu da je obilaznica oko grada neophodna, to rješenje iz nacrta Idejnog rješenja (ID) Prostorno urbanistčkog plana (PUP) bila je jedna od tematskih cjelina, koja je podijelila javnosti. Jedni su projekat obilaznice vidjeli kao spas od saobraćajne gužve u gradu, a drugi kao ugrožavanje poslovnih interesa lokalnih preduzetnika.

Nacrtom ID PUP je bilo zamišljeno da obilaznica gradskog jezgra,  spaja  magistralni put Mateševo – Kolašin sa skijalištima na Bjelasici i izmjesti  saobraćaj iz grada. Dužina te saobraćajnice sa kružnim tokom bila bi 3,8 kilometara i imala bi status regionalnog puta.

Prema onome što se moglo čuti na javnoj raspravi od mnogih  mještana, obilaznica može da nanese mnogo štete i državi i Kolašinu.  Pored toga što će izmjestiti tranzit, smatrali su protivnici ideje, obilazanica bi mogla da „udalji“ i turiste  od  ugostiteljskih i trgovinskih objekata u gradu.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo