Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

„Otvaranje tunela dovelo je do ogromnih gužvi i  stvaranja kolona vozila na  ulicama, kretanja  brzinom koja je prikladnija magistralnom putu nego gradskim ulicama, nepropisnim preticanjima… Ne poštuje se ni postojeća oskudna postojeća signalizacija. Sve to svakodnevno ugrožava naše i živote naše djece i pravo je čudo što se  do sada nije dogodila neka nesreća“, napisali su oni.

Podsjećaju da ulice u kojima žive, mahom, nemaju trotare. Gdje trotaora ima, široki su  svega  jedan metar, sa stubovima rasvjete na sredini, zbog čega su pješaci prinuđeni da silaze na kolovoz. Potpisnici otvorenog pisma tvrde i da izgradnja novih troatara, onako kako su sada planirani, neće popraviti situaciju.

„Apelujemo na nadležne opštinske organe da odustanu od namjere pretvaranja naših ulica u tranzitni put, koji će povezati regionalni put za Berane i priključni put za auto put. Zahtijevamo da se duž naših ulica na svakih 50-ak  metara postave  usporivači brzine, takozvani ,,ležeći policajci” i da se što hitnije krene u realizaciju planirane obilaznice“, piše u otvorenom pismu.

Kolašinci koje žive u ulicama, koje su sada, kako tvrde, pretvorene u magistrale, najavljuju i blokadu saobraćaja, ako  ne primijete trud nadležnih da se ozbilnije pozabave regulacijom kolašinskog saobraćaja u novim okolnostima.  A taj trud za sada, na terenu, nije vidljiv.

Izgradnja trotoara u Ulici Boška Rašovića je poodmakla, ali iz loklane uprave  ne saopštavaju kada bi mogla biti završena. Ideja je, kako kažu u Opštini, da se postavi „obimnija  vertikalna i horizontalna signalizacija“.  No, vertiklana kasni zbog određenih administrativnih problema, a  horizontalana – koja je do sada postavljena – nije značajnije riješila nove teškoće kolašinske svakodnevice.

Jedno od  rješenja, koje su nedavno ponudili na sjednici lokalnog parlamenta, je i da vozila koja dolaze sa regionalnog puta koriste Ulicu Dunje Đokić, a da se dio saobraćaja koji se sada odvija pored škola, usmjeri  zaobilaznicom i Ulicom Milivoja Bulatovića.  Ni u jednoj  od te dvije saobraćajnice nema osnovne  pješačke infrastrukture. „Trotara nikad nije bilo u nekim ulicama i to nije lako riješiti, ali krećemo u popravljanje takvog stanja. Pri izgradnji trotara pojavljuju se i imovinski problemi, pa predstoji i eksproprijacija. Uskoro će  biti izrađen elaborat regulacije saobraćaja, a,  nakon toga, biće moguće donijeti i odluke koje će uvesti red na kolašinskim uicama“, najavili su nedavno  iz izvršne vlasti.

Neprilagođena saobraćajna infrastruktura pješacima primijećena je u zvaničnim dokumentima i prije otvaranja auto puta i regionalnog puta. To je zaključak i iz Plana održive urbane mobilnosti, koji je donesen prije nekoliko godina. “Opština do sada nije donosila planska dokumenta kojima se pitanje saobraćaja i mobilnosti tretira na strateški i sveobuhvatan način. Saobraćajna politika je tako dominantno usredsređena na motorni saobraćaj. Pri izvođenju infrastrukturnih projekata uglavnom se nastoji da se zadovolje potrebe kolskog saobraćaja, dok se potrebe pješaka i biciklista posmatraju kao sekundarne”, zaključuju u dokumentu.

Teškoće nastale nakon otvaranja tunela Klisura, ne zavšvaju se samo na gradskim ulicama.  Problematično je  i oko devet kilometara saobraćajnice od Kolašina do skijališta. Taj put je i ranije bio u vrlo lošem stanju, a intenzivniji saobraćaj ovih dana uzima danak na dotrajalom asfaltu.  Rekonstrukcija ne može skoro da počne   Dio te saobraćajnce je opštinsko vlasništvo, dok je ostatak imovina odavno privatizovanog Ski-centra “Bjelasica” u stečaju. Cijelom dužinom put je bez odgovarajuće vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije, bez pješačke infrastrukture…Na stanje tog puta i ranije su stizale brojne kritike od posjetilaca ski-centara na Bjelasici, a tek djelimično i površno saobraćajnica je popravljana, s vremena na vrijeme.

Što hitnije nalaženje rješenja za bezbjedan saobraćaj na dionici puta od Kolašina do tunela Klisura, zahtjev je lokalnoj upravi koji su uputili mještani naselja uz tu saobraćajnicu. Takođe, i oni su najavljivali blokadu,  od koje se poslije razgovora sa predstavnicima policije i Opštine odustalo.

I dok se sada, uglavnom, u Kolašinu slažu da je obilaznica oko grada neophodna, to rješenje iz nacrta Idejnog rješenja (ID) Prostorno urbanistčkog plana (PUP) bila je jedna od tematskih cjelina, koja je podijelila javnosti. Jedni su projekat obilaznice vidjeli kao spas od saobraćajne gužve u gradu, a drugi kao ugrožavanje poslovnih interesa lokalnih preduzetnika.

Nacrtom ID PUP je bilo zamišljeno da obilaznica gradskog jezgra,  spaja  magistralni put Mateševo – Kolašin sa skijalištima na Bjelasici i izmjesti  saobraćaj iz grada. Dužina te saobraćajnice sa kružnim tokom bila bi 3,8 kilometara i imala bi status regionalnog puta.

Prema onome što se moglo čuti na javnoj raspravi od mnogih  mještana, obilaznica može da nanese mnogo štete i državi i Kolašinu.  Pored toga što će izmjestiti tranzit, smatrali su protivnici ideje, obilazanica bi mogla da „udalji“ i turiste  od  ugostiteljskih i trgovinskih objekata u gradu.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo