Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN I DALJE BEZ TURISTIČKOG INSPEKTORA: Na sopstvenu štetu

Objavljeno prije

na

Iz kolašinske Opštine najavljuju da će poslije „zelenog svjetla” Ministarstva finansija, konačno zaposliti turističkog inspektora. Dugogodišnji izostanak kontrole doveo je do situacije da većina izdavaoca smještaja ne poštuje zakon. Red treba uvesti i kod turističkih vodiča, organizatora izleta, instruktora skijanja…

 

I u ovu turističku sezonu Kolašin je ušao bez turističkog inspektora. Posljedice su očigledne.

Kako je Monitoru kazao direktor lokalne Turističke organizacije (TO) Aleksandar Vlahović, od oko 170 registrovanih objekata za izdavanje smještaja, sa približno 1.500 ležajeva, mali broj je onih koji poštuju zakonske obaveze, poput redovne prijave boravka i plaćanje boravišne takse. Slična je situacija, objašnjava, i u  pojedinim malim hotelima u gradu.

Apeli na savjest izadavaoca smještajnih kapaciteta nijesu imali učinka, a prema nezvaničnim informacijama, broj onih koji žive od turizma a zaobilaze zakonske obaveze značjno je veći u odnosu na prije dvije godine. Pored toga, na desetine turističkih vodiča na teritoriji te opštine radi tokom obje turističke sezone, a samo mali broj njih ima licence. Slično je i sa organizatorima izleta za turiste, pješačkih ili jahačkih tura. Utisak je da nema značajnije kontrole ni onih koji zimi obučavaju skijaše.

„Angažovanje inspektora, uz kvalitetan rad, bi u značajnoj mjeri uticalo na suzbijanje sive ekonomije, prije svega kod registracije smještaja i naplate boravišne takse, koja je prihod nacionalne i lokalne TO, a samim tim i na naš rad i realizaciju kvalitetnijih programa i bolje promocije destinacije”, kaže Vlahović.

„Kako je Kolašin posjećena turistička destinacija tokom i zimske i ljetnje turističke sezone, neophodan je kontinuitet u radu inspektora cijele godine. Cilj je da se što veći broj sa turizmom povezanih djelatnosti uvede u legalne tokove poslovanja. Nije samo riječ o registraciji smještaja, prijavi boravka i plaćanju boravišne takse. Vrlo je bitno kontrolisati i u leganlne tokove uvesti rad turističkih vodiča bez odgovarajućih licenci, organizovanje izleta od osoba koje nemaju dozvole odnosno registrovane turističke agencije i mnoge druge”, kaže Vlahović.

Iz TO nikad nijesu saopštili procjene koliko ih je nedostatak inspektora koštao tokom minulih godina. Prihodi koje ostvaruju od boravišne takse, kažu, zanemarljivi su, što godinama sprečava mnoge aktivnosti kad je riječ o promociji turističke ponude grada, a uz velike napore organizuju ili su suorganizatori manifestacija koje su dio Kolašinskog turističkog ljeta.

Poslije više godina uzaludnih pokušaja da anagažuju turističkog inspektora, u Opštini Kolašin tvrde da su na putu da riješe taj problem. Čekaju kandidate koji su voljni da se late tog odgovornog i, u maloj sredini kakva je kolašinska, prilično nezahvalnog posla.

„Saglasnost Ministarstva finansija smo dobili. Raspisan je i oglas i nadam se da ćemo uskoro biti u prilici da saopštimo da je angažovan turistički inspektor. Više puta je objašnjavano koliku štetu Opština trpi zbog toga što nije bila u mogućnosti da angažuje inspektora. Takvo stanje nije više moglo biti tolerisano”, rekla je Monitoru predsjednica Opštine Marta Šćepanović.

Iz tog Ministarstva lokalna uprava je godinama dobijala negativne odgovore na zahtjev za saglasnost za to i još nekoliko radnih mjesta u Opštini. Ministarstvo je kontinuirano podsjećalo Opštnu na obaveze prihvaćene potpisivanjem ugovora o reprogramu poreskog duga od prije sedam godina. Iz tadašnjeg resora Milojka Spajića, početkom godine, objasnili su da saglasnost za raspisivanje oglasa za nepopunjena radna mjesta ne mogu dati, „polazeći od ograničenja zapošljavanja u javnom sektoru“.

Istina je da su u lokalnoj upravi do 31. avgusta 2020. godine dobro iskoristili drugačije raspoloženje vlade Duška Markovića koja im je odobravala brojna zapošljavanja. Uprkos tome, tada nijesu tražili dozvolu za raspisivanje javnog oglasa za inspektora, već su popunjavali ostali „neophodni kadar”. Štaviše, turističkog inspektora su, već tokom prve godine nakon promjene vlasti, rasporedili na drugo mjesto.

Trenutni broj zaposlenih u lokalnoj administraciji je bar za 30 odsto veći nego prije četiri godine, kada je na vlasti bila koalicija DF-SNP-SDP. Uključujući Službu zaštite i spašavanja, sa 13 zaposlenih, u kolašinskoj Opštini sada je 96 izvršilaca.  Predviđeni broj, prema važećim aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, iznosi 113. Tokom 2022. godine predviđeno je, kako je ranije saopšteno, „zapošljavanje manjeg broja izvršilaca na važnim pozicijama poput inspektora i savjetnika”.

Odbornica Socijaldemokratske partije (SDP) i nekadašnja predsjednica Opštine Željka Vuksanović više puta je, na sjednicama lokalnog parlamenta, objašnjavala da nije problem u tome ima li inspektora nego koliko savjesno on obavlja svoj posao.  Ona tvrdi da to radno mjesto ne treba da pokriva niko iz Kolašina. Vuksanović predlaže da se razmotri mogućnost razmjene tog kadra sa drugim opštinama. Rekla je i da bi trebalo sagledati mogućnost da komunalni inspektor nekoliko dana sedmično obavlja poslove turističkog inspektora, čime bi bio ušteđen novac i omogućena adekvatna kontrola u oblasti turizma.

Istina je da u Kolašinu prihod u opštinskoj kasi od turizma nijesu bili značajno veći ni kada je postojao turistički inspektor na lokalnom nivou. Turistički poslenici su se tada žalili na selektivne kontrole, odnosno, da „nekima može biti sve, a neke kažnjavaju za najmanje propuste”. Pred novim turističkim inspektorom je mnogo posla, koji bi, uz savjestan rad, mogo za nekoliko godina donijeti red u kolašinski turistički haos i nelegalno poslovanje većine onih kojima je turizam osnovni izvor prihoda.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo