Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kolariću, paniću

Objavljeno prije

na

Ministru saobraćaja i pomorstva Andriji Lomparu nakon sjednice Savjeta za izgradnju autoputeva Vlade Crne Gore nije bilo lako: drama oko izgradnje autoputa prerasla je u pravu latinoameričku sapunicu. U osvit samih lokalnih izbora, Lompar je znatiželjnom puku, posebno onom na sjeveru zemlje, saopštio da će se graditi tek dvije i po dionice na projektovanom autoputu, odnosno da će autoput završiti kod – Mateševa! Dakle, ako sve bude po (četvrtoj) ponudi grčko-izraelskog konzorcijuma Aktor – HCH, gradiće se samo 63,5 od ukupno 169,2 kilometara, koliko treba da ima autoput od jadranske obale do granice sa Srbijom.

To znači da će se graditi tek nešto više od trećine puta, koji će zbog izmjena idejnog projekta i konstrukcionih elemenata ponegdje ličiti i na brzu saobraćajnicu, a da će cijena od 23,5 miliona eura po kilometru biti astronomska i za evropske prilike.

GARANCIJE: Nije izvjesno kada će otpočeti gradnja čak i te redukovane verzije. Ministar je rekao da je prihvaćena sugestiju ponuđača da se ne potpisuje koncesioni ugovor, nego tek protokol kojim će biti definisani elementi koncesionog i finansijskog ugovora.

Razlog tome je što još nije postignut dogovor ponuđača s međunarodnim finansijskim organizacijama, prije svega s Evropskom investicionom bankom, iako je javnost sa zvaničnih adresa mjesecima uvjeravana da Grci i Izraelci neće imati nikakav problem da osiguraju bankarske garancije.

EIB je, čini se, za sada spremna da finansira polovinu troškova za izgradnju jedine rentabilne dionice od Bara do Podgorice. Sve ostalo je na dugom štapu.

U ovom slučaju ponavlja se gotovo isti scenario kao s hrvatskim konzorcijumom, koji je predvodio splitski Konstruktor. Upravo 4. marta, dana kada je raskinut ugovor s prvorangiranim na tenderu, Lompar je izjavio da će se pregovori s drugorangiranim ograničiti na samo mjesec dana, jer će to, kako je rekao, biti dovoljno da grčko-izraelski konzorcijum prikupi garancije i sve što je potrebno za početak radova.

Pregovori su trajali dva puta duže, još četiri dodatna mjeseca je ostavljeno za dobijanje jamstava, a kada će krenuti radovi niko više ne može tačno kazati.

U toku pregovora javnost je saznala da je grčki Aktor u Rumuniji izgubio posao, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, zato što nije uspio da obezbjedi garancije banaka. Ugovor o izgradnji autoputa Komarnica-Brašov grčka kompanija je raskinula bukvalno u posljednjem trenutku.

CIJENA: Najviše je otvorenih pitanja oko cijene izgradnje „ostatka” prvobitno planiranog autoputa. Osim za funkcionere Vlade u Podgorici, cijena od 23,5 miliona eura po kilometru izuzetno je visoka ne samo za balkanske, već i za evropske prilike.

Indikativno je da će, na primjer, u Srbiji dionica autoputa od Požege do Boljara, koja će se graditi preko Zlatibora, stajati u prosjeku 12 miliona eura po kilometru, iako je na toj dionici od 133 kilometra planirana gradnja čak 202 tunela!

„Cijena od 23,5 miliona eura najmanje je dva puta veća od objektivne”, kaže potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović.

Prema njegovim riječima, prosječna cijena izgradnje autoputa po kilometru trebalo bi da iznosi oko sedam miliona eura, a za trećinu skuplje dionica od Smokovca do Mateševa.

„Sumnjamo da se iza ove populističke priče zvaničnika, obavijene tajnovitošću i kontradiktornostima, kriju brojne gluposti, ali i veliki interesi pojedinaca”, ističe Radulović.

Konstatujući da je Socijalistička narodna partija u crnogorskoj Skupštini podržala Zakon o izgradnji autoputa, visoki funkcioner te stranke i šef parlamentarnog Odbora za budžet, ekonomiju i finansije Aleksandar Damjanović primjećuje da će kilometar autoputa Bar-Mateševo biti za trećinu skuplji od kilometra puta kroz do sada najskuplji crnogorski infrastrukturni projekat, tunel Sozina.

ROPSTVO: On za Monitor kaže da je do sada izgubljeno mnogo vremena, te da se čitav posao vodi netransparentno i neozbiljno. „Mislimo da se ova priča mora ponovo otvoriti u parlamentu i ne smije biti u funkciji predizbornog marketinga, kao što je to očigledno ovoga puta”, dodao je Damjanović.

Otvoreno je i pitanje da li crnogorski ekonomski i finansijski sistem može izdržati tu investiciju od gotovo 1,6 milijardi eura. Jer, kako navodi Damjanović, u slučaju da se grade dvije i po dionice autoputa, Crna Gora bi se morala kreditno zadužiti i izdvajati ogromna sredstva iz budžeta, dok će koncesija biti ustupljena izvođaču na veoma dug period, što znači da će građani skupo plaćati vožnju tim autoputem.

On tvrdi da je finansijska konstrukcija u ovom trenutku praktično nemoguća, imajući u vidu ne samo globalnu finansijsku krizu nego prije svega stanje u crnogorskim javnim finansijama.

Tokom nedavne posjete Crnoj Gori misija MMF-a je izrazila zabrinutost sposobnošću Crne Gore da vraća sadašnja i buduća zaduženja. Samo tokom prošle godine spoljni dug zemlje je povećan za 218 miliona eura.

Ulaskom u gradnju puta od Bara do Mateševa javni dug bi skočio na 2,7 milijardi eura ili oko 90 odsto bruto-društvenog proizvoda, što je za MMF i druge međunarodne finansijske institucije neprihvatljivo. To bi, međutim, još više trebalo da zabrine građane ove zemlje. Crna Gora bi pala u dužničko ropstvo.

Uostalom, Grčka je u haosu dijelom i zbog gradnje autoputa dugog 670 kilometara, koji je povezao istok i zapad te zemlje. Polovina troškova za taj „grčki posao stoljeća” izmirena je iz evropskih fondova. I grčki su zvaničnici uvjeravali javnost da će „to donijeti najveću korist sjeveru Grčke, koji je bio saobraćajno izolovan”. Zvuči poznato. Da li i poučno?

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo