Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI LJEKARI GODINAMA NE MOGU DA UKNJIŽE STANOVE KOJE SU DOBILI: Stimulisani da napuste grad

Objavljeno prije

na

Kada je, prije osam godina, tadašnji ministar zdravlja, rada i socijalnog staranja Miodrag Radunović boravio u Kolašinu i sa čelnicima lokalne vlasti obilazio gradilišta dvije stambene zgrade, optimizma i krupnih riječi nije falilo. Jedan od tih objekata, na kojem su se, u vrijeme posjete ministra, radovi privodili kraju, bio je namijenjen ljekarima, u Kolašinu uvijek deficitarnom kadru. Zdravstveni radnici u toj varoši, po običaju, zadržavali su se kratko, a u druge gradove odlazili su, uglavnom, zbog nedovoljno stimulativnih uslova koji su im nuđeni. Radunović je tada bio siguran da će zgrada sa stanovima za ljekare napokon riješiti i problem nedostatka zdravstvenog kadra u Kolašinu.

U zgradi, preko puta Odjeljenja bezbjednosti, tik ispod Hrama svetog Dimitrija, planirano je 10 stanova za ljekare i tri za zaposlene u pravosuđu. Te 2009. godine, kako je kazao tadašnji predsjednik Opštine Mileta Bulatović, da bi ljekari uselili bilo je potrebno obezbijediti samo priključke za vodu i struju.

Uskoro su obezbijeđeni i priključci, a ljekari su se uselili. Osam godina potom, ljekari su, istina, u svojim stanovima, ali niko nije uspio da ih uknjiži na svoje ime. Ne znaju, kažu, čije je ono što je trebalo da bude njihovo. Neki od kolašinskih zdravstvenih radnika, čak su blizu odluke da zbog toga napuste Kolašin.

,,U Opštini ne mogu da pomognu niti nam mogu izdati bilo kakav papir, koji bi bio validan za uknjižbu. Kao da nikome nije jasno šta se oko te zgrade dešava i gdje je problem. Dobro bi bilo da nam neko bar obeća da će za dvije, tri, pet… godina ti stanovi biti upisani, zaista na naše ime, kad smo ih već dobili”, kazao je za Monitor jedan od stanara.

A novinarska potraga za odgovorom na pitanje ,,đe je zapelo”, pokazala se kao prilično naporan i bezuspješan posao. Jasno je: zgrada nije opštinsko vlasništvo, nema građevinsku, pa samim tim ni upotrebnu dozvolu. Izvjesno je, prema riječima predstavnika aktuelne lokalne vlasti, da nema ni dokumentacije koja se odnosi na taj objekat, a nije uklopljen ni u plansku dokumentaciju. Moglo bi se reći i da za sada nema ideja koji su i jesu li mogući dalji potezi kako bi se taj objekat legalizovao.

,,Ja zaista ništa ne znam o toj zgradi niti ima ‘papira’ za nju. Opštinsko vlasništvo, sigurno nije. Takođe, nije mi poznato šta su ranijoj vlasti bile smetnje da se sva procedura oko tog objekata privede kraju”, kaže sekretar za finansije Goran Rakočević.

Nekadašnji sekretar za urbanizam Vladan Bulatović, ni dok je bio na toj funkciji, novinarima nije mogao ni da potvrdi ni da demantuje da zgrada nema građevisku dozvolu, iako ima i stanare, i struju i vodu.

,,Ne znam da li ta zgrada ima građevinsku dozvolu. U svakom slučaju, od kada sam na ovoj funkciji, nijesam bio u prilici da vidim taj dokument”, kazao je tada Bulatović.

Kako kaže njegova nasljednica, aktuelna sekretarka za urbanizam Ivana Grujić u službenoj evidenciji nalazi se ,,glavni projekat poslovno-stambenog objekta, u kojem su sadržani urbanističko-tehnički uslovi br.05-216/up od aprila 2007. godine.” Sve to, kaže ona, za lokaciju koja zahvata katastarsku parcelu br. 475/1 KO Kolašin.

Prema riječima Grujićeve ,,objekat je izgrađen na drugoj lokaciji i kao takav ne odgovara uslovima važećeg planskog dokumenta”.

Ono što je javnosti poznato, to je da su teškoće oko uknjižbe nastale i zbog imovinskih odnosa Opštine i Mitropolije crnogorsko-primorske, na čijem zemljištu je većim dijelom taj objekat i podignut.

Bivši predsjednik Opštine prije početka gradnje potpisao je sporazum sa Mitropolijom, prema kojem je zemljište iznajmljeno na 100 godina. Zauzvrat, Opština je obnovila crkvu u mjestu Blatina u Lipovu i finasirala pokrivanje Hrama svetog Dimitrija. Takođe, kao svoju obavezu lokalna uprava je tada prihvatila da jedan stan u zgradi namijenjenoj zdravstvenim radnicima dodijeli kolašinskom sveštenstvu. Prema nezvaničnim informacijama, nesporazumi su nastali jer su u Opštini odlučili da stan svešteniku dodijele u još neuseljenoj zgradi u Mojkovačkoj ulici, takozvanoj Holandskoj kući.

Navodno, kada su u Mitropoliji postali svjesni da je i ta zgrada opterećena brojnim problemima i neregularnostima, nijesu bili spremni da ispune svoj dio dogovora. Na incijativu predsjednice Opštine Željke Vuksanović Ustavni sud ukinuo je odluku kolašinske Skupštine opštine o raspodjeli stanova u toj zgradi. Tako je sada neizvjesno hoće li i kada i svještenik i ostali, koji su tom odlukom dobili stanove, uskoro moći da ih legalizuju.

,,Ljekarska zgrada” nije jedina u Kolašinu za koju ,,fali” dokumentacije i čije su okolnosti gradnje, trošenja novca i raspodjela stanova sumnjivi. Posao preispitivanja i ispravljanja namjernih i nenamjernih propusta svojih prethodnika, kolašinskoj izvršnoj vlasti tek predstoji. Sada su, kako kažu, u procesu prikupljanja ,,papira” koji nedostaju, a koji će pomoći u legalizaciji tih objekata. Tek poslije toga znaće se i ko su vlasnici stanova u njima.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo