Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOLAŠINSKI HOTEL LIPKA NIJE VIŠE VLASNIŠTVO PRVE BANKE: Poslije Aca, Muhamed

Objavljeno prije

na

Novi vlasnik kolašinskog hotela Lipka od prije desetak dana je kompanija Silk Resort & Spa, čiji je osnivač i zastupnik izvjesni Muhamed Abdul Chowdhury, državljanin Grenade. On je prije nekoliko mjeseci u Podgorici registrovao tu firmu, a zatim i Kolašin Resort & Spa, koja će na urbanističkoj parceli Ski centra na Bjelasici graditi Hondo hotel. Prema CRPS (Centralnom registru privrednih subjekata) izvršni direktor te firme je Stefan Stojanović.

Prva banka je Lipku prodala za 6, 9 milona eura. Iz kupoprodajnog ugovora se vidi da se banka osigurala tako što je kupcu dala kredit od 4,9 miliona eura, dok će im preostalih 1,5 miliona Silk Resort & Spa uplatiti odmah. Kredit, za koji je hotel Lipka zalog, odobren je na deset godina, po kamatnoj stopi od četiri odsto na godišnjem nivou.

Prva banka je upravo preko kredita bivšeg vlasnika Lipke u toj banci preuzela 2012. godine taj elitni kolašinski hotel.

Četiri mjeseca pošto je Beppler Invesments LTD kupio od Republičkog fonda PIO objekat u izgradnji za 750.000 eura, ćerka firma Beppler Investments Montenegro uzima hipotekarni kredit od tadašnje Nikšićke banke u iznosu od 1,5 miliona eura. Sredinom 2010. godine ukupan iznos dospijeva na 4,01 milion eura.

Zbog tog duga, po osnovu neplaćenog kredita, hotel je i prešao u vlasništvo Prve banke 2012. godine, kada ga je inspekcija rada i zatvorila zbog ogromnog kašnjenja u isplati zarada zaposlenima. Hotel je procijenjen na 6,5 miliona eura, ali je bivši vlasnik Beppler Investmens Montenegro sporazumno, uprkos upozorenju notara, pristao da potpiše sporazum o poravnanju za kredit i to za čak dva miliona eura manji iznos.

Lipka, koja je prije nekoliko godina proglašena za najbolji hotel u kontinetalnom dijelu Crne Gore, u katastru se još vodi kao objekat u izgradnji i nema građevinsku dozvolu. Taj objekat, prema podacima iz kolašinskog Sekreterijata za urbanizam, nema ni upotrebnu dozvolu.

Prema kupoprodajnom ugovoru između banke i Silk Resort & Spa, hotel je prodat sa inventarom, a kupac je upoznat da je hotel trenutno pod zakupom Budvanske rivijere čiji ugovor ističe početkom decembra ove godine. Ugovoreno je da su sve obaveze i prava zakupodavca, odnosno prodavca nadalje u nadležnosti novog vlasnika.

Muhamed Abdul Chowdhury je kupovinom hotela, postao i vlasnik jedne kolašinske ulice. Naime, kupoprodajnim ugovorom između Fonda PIO i Opštine Kolašin, prije 15 godina, pored parcele na kojoj je izgrađen hotel, predata je i parcela 173/3, sve za 30.400 njemačkih maraka. Ta parcela, koja se u katastru vodi kao neplodno zemljište, iako kratka, je prometna ulica koja od skvera pored Lipke vodi ka marketu Idea i dalje prema jednom od mostova preko rijeke Svinjače.

Kolašinci su za Muhameda Abdula Chowdhury čuli u martu kada je dogovarao poslove sa Ski centrom Kolašin 1450. To preduzeće, čiji je vlasnik Zoran Ćoćo Bećirović, je sa Muhamedovom Kolašin Resort & Spa potpisalo ugovore za urbanističku parcelu na kojoj je predviđena izgradnja Condo hotela, kao i za parcele na kojima se planira izgradnja prvih 13 objekata budućeg turističkog naselja na Bjelasici. Kako je tada izjavio izvršni direktor Ski centra Boban Šćepanović, u roku od 18 mjeseci će započeti izgradnja Condo hotela, prema dobijenoj građevinskoj dozvoli u skladu sa Detaljnom razradom lokaliteta Kolašin 1450 i u skladu sa Prostornim planom posebne namjene Bjelasica i Komovi.

„ Svi prihodi biće reinvestirani u Ski Resort Kolašin 1450. Nakon potpisivanja ugovora Kolašin Resort & Spa je počeo pregovore sa jednim od najvećih svjetskih lanaca u hotelskoj industriji. Naš partner je doveo predstavnika Starwood kompanije koja je, preko jedne od svojih firmi, zainteresovana da upravlja hotelom koji će se nalaziti na našem skijalištu”, rekao je Šćepanović.

On je podsjetio da Starwood Hotels & Resorts, preko svojih 10 firmi, upravlja sa preko 1.270 hotela u 100 zemalja svijeta. Brendovi u vlasništvu Starwooda, između ostalih, su i St.Regis, The Luxury Collection, W Hotels, Sheraton, Westin, Le Meridien, Triute Portfolio, Four Points by Sheraton, Aloft i Element. Dolaskom jednog od tih brenodova, kazao je Šćepanović, u Kolašinu će biti postavljeni novi standardi i otvorena nova radna mjesta .

Vlasnik Ski centra , Bećirović, je u više navrata je demantovao da je imao veze sa hotelom Lipka. Međutim, čak iako se zanemari da su bivši radnici Bećirovića zvali ,,gazda”, podaci privrednih registara daju zanimljive podatke. Firma Caldero trading ltd koja je vlasnik Ski centra u Kolašinu i čiji je Bećirović vlasnik registrovana na indentičnoj adresi kao i firma Beppler Invesments LTD koja je bila vlasnik kolašinskog hotela.

Nakon zatvaranja Lipke za kupovinu tog hotela bili su zainteresovani mnogi. Još nije zvanično saopšteno zbog čega su propali pregovori Prve banke i beogradskog biznismena Đorđija Nicovića, inače rodom Kolašinca. On je u nekoliko navrata razgovarao sa tadašnjim radnicima, koji su protestvovali, pa su zaposleni ,,navijali” da Nicović bude novi gazda. U septembru 2015. godine banka je, ipak, odlučila da Lipku da u zakup Budvanskoj rivijeri. Ta firma i dalje uspješno vodi Lipku, a možda njihov najveći doprinos je što su hotel ,,otvorili” i za Kolašince, što još nije slučaj sa Bjankom.

Budvansko preduzeće je preuzelo dio bivših radnika hotela Lipka i oni su, kako kažu, izuzetno zadovoljni uslovima pod kojima su radili. Prije toga vodili su duge i iscrpne borbe da pred sudovima naplate svoja potraživanja od poslodavaca koji se nikad nijesu pojavili. Osnovni kolašinski sud, srećom, donosio je odluke kojima su zaposleni ostvarili dio svojih prava.

Tako je na licitaciji, koju je raspisao Osnovni sud u februaru 2014. godine, inventar hotela kupila Prva banka. Prethodno je kolašinski sud odredio privremenu mjeru zabrane raspolaganja pokretnom imovinom u tom hotelu. Privremenu mjeru u okviru spora sa poslodavcem komapanijom Beppler Investments Montenegro tražili su bivši radnici tog hotela, kako bi obezbijedili svoja potraživanja. Pokretna imovina prodata je za oko 112.000 eura, odnosno trećinu od prvobitno procijenjene vrijednosti. Tom cifrom ,,pokrivena” su potraživanja 38 zaposlenih, kada je riječ o zaostalim zaradama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo