Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKE VLASTI I STARTEŠKO PLANIRANJE: Forma iznad svega

Objavljeno prije

na

Pred kolašinskim odbornicima uskoro će se naći još jedan strateški plan razvoja te opštine. Ovog puta, vlast je planirala razvoj do 2022. godine. Ponovo ambiciozno, a moguće i nerealno, ako se uzme u obzir da je sličan plan za period od 2012. do 2016. godine, većim dijelom, ostao samo spisak lijepih želja, od kojeg Kolašinci nijesu osjetili mnogo koristi. Samo letimičnim pogledom na planirane i ostvarene projekte, koji su trebali da doprinesu poboljšanju demografske i privredne slike Kolašina, vidi se da nije mnogo truda uloženo kako bi se napisano sprovelo u djelo.

Većina planiranih projekata tokom minulih pet godina ostala je djelimično ili uopšte nerealizovana, a oni koji se formano vode kao ,,u potpunosti realizovani” teško je reći koliko su bili korisni stanovnicima ove osiromašene sjeverne opštine.

Prioriteti autora Strateškog plana 2012-2016 bili su razvoj i unapređenje turizma, održivi razvoj lokalne privrede, zaštita i očuvanje životne sredine, opštinske usluge građanima i privredi…

Od 38 mjera koje su predviđene da doprinesu tim ciljevima više od polovine su djelimično relizovane ili nerealizovane. Od četiri mjere za unapređenje kvaliteta turističkih i razvijanje raznovrsne turističke ponude, polovina uopšte nije ni započeta za četiri godine. Toliko nije ostvareno ni kada je riječ o razvoju turističke infrastrukture. Takođe, sve planirane mjere za unpređenje kulturne ponude ostale su ,,mrtvo slovo na papiru”. Više od polovine planova za održivi razvoj lokane privrede, takođe su, nerealizovane ili realizovane samo u segmentima. Ništa od planiranog nije rađeno ni u oblasti unapređenja šumarstva i zaštita šuma i razvoj drvoprerade.

Od 10 mjera koje bi trebalo da su tokom perioda od 2012. do 2016. godine dobrinijele zaštiti i očuvanju životne sredine, samo je jedna u potpunosti realizovana. Lokalna vlast u tom periodu ništa nije učinila ni da svoje planove za kontrolisanje upotrebe i eksploataciju prirodnih resursa, učini stvarnim.

Nije sproveden u djelo do kraja nijedan projekat koji se ticao razvoja i unapređenja komunalne infrastrukture, podizanja ekološke svijesti građana, mjera energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije…

Navodno, najviše je od planiranog ostvareno u unapređenju obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite i veće socijalne uključenosti, pa je od osam planiranih prjekata polovina relaizovana, a ostali djelimično ili nerealizovani…

I pored tog neslavnog rezultata u ostvarivanju planova, prema zvaničnim podacima na ono što je, ipak, učinjeno potrošeno je preko četiri miliona eura. Najviše, skoro 3,5 miliona za razvoj i unaprijeđenje turizma. Nema detaljnijih podataka na što je konkretno potrošen taj novac.

Porazna je činjenica da je na razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje (sa fokusom na autohtone proizvode) za četiri godine iz opštinske kase potrošeno svega 6.000 eura.

Slično prethodnicima i aktuelna vlast, to jest Konsulatativna grupa za izradu novog strateškog plana, kao prednosti Kolašina definisala je prirodne raznovrsnosti, geografski položaj, kulturnu baštinu, očuvanu životnu sredinu, dobru saobraćajna povezanost, potencijale za razvoj turizma. Problemi su ostali isti kao i prije pet godina. Najveće teškoće sa kojima se ta opština suočava su depopulacija, nedostataka turističke i loše stanje saobraćajne infrastrukture, loša obrazovna infrastruktura, nedostataka preduzetničkog duha, problem upravljanja otpadom,vodovodna kanalizaciona mreža… Ciljevi sadašnjih kreatora planova razvoja su nešto drugačiji od onih ranijih – povećanje stope zaposlenosti stanovništva, poboljšanje investicionog ambijenta i poslovne infrastrukture, unapređenje fiskalne održivosti opštine i turističke ponude, razvoj ruralnog područja…

,,Broj stanovnika u Kolašinu konstantno je u opadanju. Podaci popisa sprovedenog 1961. godine pokazuju da je Kolašin tada imao 14.882 stanovnika, dok prema preliminarnim podacima popisa iz 2011. godine ovaj broj iznosi 8.380 stanovnika, što predstavlja pad broja stanovnika od 43,7 odsto. Gustina naseljnosti na teritoriji opštine Kolašin je 9.4 stanovnika/km2, što je svrstava u rijetko naseljene opštine”, navodi se, između ostalog, u analizi trenutnog stanja.

Pored opadajućeg broja stanovnika, naglašeno je da se, Kolašin suočava sa problemom ubrzanog starenja stanovništva. Prosječna starosna dob stanovništva u toj opštini iznosi 40,1 godina, skoro tri godine više od nacionalnog prosjeka.

Među projektnim idajama i ovog puta je nekoliko milionskih investicija, za koje sa lokalnog nivoa očekuju podršku Vlade ili privatnih investitora. Najviše novca , tri milona, prema strateškom planu trebao bi da, do 2020. godine, bude utrošeno na rekostrukciju Spomen doma i to uz pomoć države, Creative Europe programe i donatora.

,,Unapređenje sistema vodosnadbijevanja i kvaliteta voda na gradskom i seoskom je jedan od bitnijih projekata, koji bi trebalo da košta dva miliona eura. Po milion predviđeno je da se uloži u izgradnju i adaptaciju infrastrukture na ruralnom području, rekonstrukciju Doma učenika i davanje u zakup kroz privatno-javno partnerstvo, rekonstrukciju gradske pijace… Sve to uz pomoć Vlade i privatnih investitora. Za izgradnju infrastrukture u biznis zoni Bakovići, trebalo bi, takođe, uz pomoć države, da se obezbijedi 500.000 eura”, kažu u lokalnoj upravi.

Bar u planovima, autori novog dokumenta, više pažnje su posvetili poljoprivredi, pa piše da će na brendiranje kolašinskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i unapređenje organske poljoprivrede biti opredijeljeno blizu 100.000 eura. U ključne planove su uvršteni i žensko preduzetništvo, zaštita i promocija kulturnog i arhitektonskog identiteta, osnivanje partnerskog savjeta za zdravstvo i školstvo na lokalnom nivou, jačanje borbe protiv bolesti zavisnosti, promovisanje vannastavnih edukacija i cjeloživotnog učenja, Uspostavljanje Festivala o zdravim stilovima života…

Nijedna od tih ideja i predloga projekata ne bi bila na odmet Kolašincima. Istina, dobrih ideja nije falilo ni za period od 2012. do 2016. godine. Za relizaciju željenog i potrebnog, međutim, u Kolašinu decenijama nije bilo kapaciteta. Da li će, ovog puta, biti ogromnog raskoraka između napisanog i ostvarenog građani će znati tek za četiri godine. Čak iako se pokaže da je strateško planiranje za naredne četiri godine bilo po principu ,,prostri se koliko ti je guber dugačak”, to neće umanjiti uzaludnost svih prethodnih sličnih dokumenata, koji su, očigledno, pisani tek da bi se ispunila forma.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo